Na danaĆĄnji dan 1. januar
1915 – Rodjen je srpski pisac Branko ÄopiÄ, nastavljaÄ tradicije seoske pripovetke srpskog realizma (KoÄiÄ, ÄoroviÄ, VeselinoviÄ). Humorista, autor rodoljubive i deÄije poezije, jedan je od najplodnijih i najpopularnijih jugoslovenskih pisaca u periodu posle Drugog svetskog rata. („Pod GrmeÄem“, „DoĆŸivljaji Nikoletine BursaÄa“, „Gluvi barut“, „Osma ofanziva“, „BaĆĄta sljezove boje“). Godine 1984. izvrĆĄio je samoubistvo
45. p.n.e. – Stupio je na snagu novi, Julijanski kalendar, kojim je Gaj Julije Cezar, prema savetima grÄkog astronoma iz Aleksandrije Sosigena (Sosigenes), reformisao raÄunanje vremena tako ĆĄto je za poÄetak godine odredio 1. januar umesto 1. marta. Papa Grgur XIII je reformisao taj kalendar 1582, ĆĄto je najveÄi broj zemalja prihvatio, dok su Julijanski zadrĆŸale srpska, ruska i joĆĄ neke pravoslavne crkve.
1502 – Portugalski moreplovci uplovili su u zaliv Guanabara i nazvali to mesto Rio de Ćœaneiro (Januarska reka). Grad koji je potom nastao bio je prestonica Brazila od 1763. do 1960, kada je za glavni grad odredjena novoizgradjena Brazilija.
1526 – Hrvatsko plemstvo je na saboru u gradu Cetinu izabralo za kralja Ferdinanda Habsburga, nadajuÄi se da Äe im nadvojvoda Ferdinand obezbediti bolju odbranu od Turaka nego erdeljski knez Ivan Zapolja. Hrvatska je postala deo HabsburĆĄke monarhije.
1801 – Stupio je na snagu akt o ujedinjenju Velike Britanije i Irske, Äime je stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo.
1803 – Danska je zabranila uvoz robova u dansku Zapadnu Indiju i postala prva zemlja koja je zabranila ropstvo.
1823 – Rodjen je madjarski pesnik Ć andor Petefi (Sandor Petoefi), jedan od vodja nacionalnog pokreta 1948. Otac mu je bio Srbin Stevan PetroviÄ, a Ć andorovo krĆĄteno ime je Aleksandar. Smatra se najtalentovanijim i najboljim madjarskim lirskim pesnikom 19. veka. Njegova poezija je imala veliki uticaj na juĆŸnoslovenske pesnike, posebno na Djuru JakĆĄiÄa i Jovana JovanoviÄa Zmaja. Poginuo je 1849. u bici kod Ć egeĆĄvara („Petefijeve pesme“, „Apostol“, „Vitez JanoĆĄ“).
1833 – Velika Britanija je proglasila suverenitet nad Foklandskim ostrvima u Atlantiku, koja su pre toga bila pod ĆĄpanskom kolonijalnom vlaĆĄÄu.
1863 – Tokom AmeriÄkog gradjanskog rata predsednik SAD Abraham Linkoln (Lincoln) potpisao je Zakon o oslobadjanju robova (Emancipation Proclamation).
1877 – Britanska kraljica Viktorija I (Victoria) proglaĆĄena je caricom Indije.
1880 – U Srbiji su uvedene obavezne metarske mere, merna jedinica za duĆŸinu postao je metar i zvaniÄno su prestale da vaĆŸe mere poput arĆĄina, lakta, pedlja.
1901 – DrĆŸave Novi JuĆŸni Vels, Viktorija, Kvinslend, JuĆŸna Australija, Zapadna Australija i Tasmanija su osnovale australijsku zajednicu s Edmundom Bartonom kao prvim premijerom, koja je te godine u statusu dominiona postala Älan Britanskog komonvelta.
1915 – Rodjen je srpski pisac Branko ÄopiÄ, nastavljaÄ tradicije seoske pripovetke srpskog realizma (KoÄiÄ, ÄoroviÄ, VeselinoviÄ). Humorista, autor rodoljubive i deÄije poezije, jedan je od najplodnijih i najpopularnijih jugoslovenskih pisaca u periodu posle Drugog svetskog rata. („Pod GrmeÄem“, „DoĆŸivljaji Nikoletine BursaÄa“, „Gluvi barut“, „Osma ofanziva“, „BaĆĄta sljezove boje“). Godine 1984. izvrĆĄio je samoubistvo
1925 – Naziv glavnog grada NorveĆĄke Kristijanija (od 1674), promenjen je u Oslo.
1958 – Stupio je na snagu ugovor o osnivanju Evropske ekonomske zajednice, poznate kao ZajedniÄko trĆŸiĆĄte, koji su 25. marta 1957. u Rimu potpisale Belgija, Zapadna NemaÄka, Italija, Luksemburg, Francuska i Holandija.
1959 – Posle dvogodiĆĄnjeg gerilskog rata na Kubi je preuzeo vlast vodja revolucionarnog pokreta „26. jul“ Fidel Kastro (Castro), a diktator Fulhesio Batista (Fulgencio) je pobegao u Dominikansku Republiku.
1965 – Pod vodjstvom lidera pokreta „Al fatah“ Jasera Arafata (Yasser) formirana je Palestinska oslobodilaÄka organizacija.
1972 – Umro je francuski pevaÄ i glumac Moris Ć evalije (Maurice Chevalier). Popularni interpretator u operetama i pariskim zabavnim pozoriĆĄtima najzapaĆŸenije uloge na filmu ostvario je u filmskim muziÄkim komedijama („Ljubavna parada“, „Vesela udovica“, „ĆœiĆŸi“).
1979 – SAD i Kina su uspostavile diplomatske odnose, 30 godina posle osnivanja Narodne Republike Kine.
1993 – Radio Televizija Srbije otpustila je viĆĄe od 1.500 radnika u Beogradu, medju kojima je najviĆĄe bilo novinara koji su se suprotstavljali ratnoj propagandnoj politici radija i TV, „govoru mrĆŸnje“, nepoĆĄtovanju profesionalnog kodeksa i krĆĄenju profesionalnih kriterijuma uredjivaÄke politike.
1993 – ÄeĆĄka i SlovaÄka su postale samostalne drĆŸave, Äime je prestala da postoji ÄehoslovaÄka, osnovana 1918.
1994 – U SR Jugoslaviji rast cena dostigao je fantastiÄnu cifru od 315.563.558 odsto, cene su se u proseku poveÄavale 62 odsto dnevno, dva odsto na sat i O,029 odsto u minuti.
1995 – U Bosni je stupio na snagu ÄetvoromeseÄni prekid neprijateljstava postignut uz posredovanje bivĆĄeg predsednika SAD DĆŸimija Kartera (Jimmy Carter).
1998 – Islamski fundamentalisti su na zapadu AlĆŸira masakrirali viĆĄe od 400 ljudi, ukljuÄujuÄi ĆŸene i decu, u najgorem nasilju tokom ĆĄestogodiĆĄnjeg terora oruĆŸanih islamistiÄkih grupa.
1999 – ZvaniÄno je puĆĄtena u promet jedinstvena evropska valuta evro i oko 300 miliona ljudi u 11 od 15 zemalja Evropske unije dobilo je istu valutu prvi put od vremena Rimskog carstva. GrÄka se, kao 12. Älanica, pridruĆŸila 2001, a zamena nacionalnih valuta u evro poÄela je 1. januara 2002.
2000 – Velika Britanija je zvaniÄno ukinula stare imperijalne mere, kao ĆĄto su funta (453,59 grama) i unca (28,35 grama) i uvela evropski merni sistem.
2001 – U Zagrebu je preminuo Fabijan Ć ovagoviÄ (68) jedan od najveÄih glumaca Hrvatske i bivĆĄe Jugoslavije.
2002 – Evro je postao zvaniÄna valuta u 12 zemalja Evropske unije. Britanija, Ć vedska i Danska su jedine Älanice EU koje su zadrĆŸale svoje nacionalne valute.
2003 – Policijske snage EU zamenile su u BiH medjunarodne policijske snage UN, Äime je poÄela prva zajedniÄka odbrambena i bezbednosna akcija svih 15 zemalja-Älanica EU.
2003 – U Brazilu je inaugurisan Luis Inasio Lula da Silva (Luiz Inaciio) prvi brazilski predsednik iz radniÄke klase.
2005 – U Holandiji je, po prvi put posle Drugog svetskog rata, stupio na snagu Zakon kojim su pripadnici policije obavezni da poseduju identifikaciona dokumenta.
2007 – Rumunija i Bugarska su postale punopravne Älanice Evropske unije.
2010 – BombaĆĄ samoubica koji se nalazio u kolima usmrtio je 101 osobu i povredio viĆĄe od 100, tokom odrĆŸavanja odbojkaĆĄkog turnira u pakistanskoj oblasti Banu.
2011 â PoÄela primena novih registarskih tablica za motorna vozila u Srbiji.
2013 – U ljudskom stampedu tokom novogodiĆĄnje proslave u Abidjanu, Obala SlonovaÄe, ĆŸivot je izgubilo 60 osoba, dok je 200 povredjeno. VeÄina stradalih je dobne starosti izmedju osam i 15 godina.
2014 – Gradjanima Rumunije i Bugarske su, posle sedam godina od prikljuÄenja EU, ukinute i poslednje restrikcije za zapoĆĄljavanje u devet zemalja Unije u kojima su primenjivane (NemaÄka, Austrija, Belgija, Ć panija, Francuska, Velika Britanija, Luksemburg, Malta i Holandija).
2019 – SAD i Izrael su zvaniÄno izaĆĄli iz Agencije UN za obrazovanje, nauku u kulturu (Unesko), posle procesa pokrenutog pre godinu dana zbog zabrinutosti da je ta organizacije pristrasna protiv Izraela.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.