Na danaĆĄnji dan 13. novembar
Na danaĆĄnji dan 13. novembra 1912. roÄen je francuski pisac rumunskog porekla EĆŸen Jonesko (Eugene Ionesco), koji se svojom antidramom suprotstavio klasiÄnom pozoriĆĄtu odbacivĆĄi svaku akciju, uzroÄnu povezanost i tradicionalne ĆĄeme klasiÄnih dramskih dela („Äelava pevaÄica“, „Lekcija“, „Stolice“, „Nosorog“, „Makbet“).
1093 – Umro je ĆĄkotski kralj Malkolm III (Malcolm), tokom petog bezuspeĆĄnog pokuĆĄaja da pokori Englesku. Na vlast je doĆĄao 1057, poĆĄto je pobedio i ubio kralja Makbeta (Macbeth). Time je osvetio svog oca kralja Dankana I (Duncan), kojeg je Makbet ubio 1040.
1782 – RoÄen je Esajas Tegner (Esaias), jedan od najveÄih ĆĄvedskih pesnika autor Äuvene „Sage o Fritjofu“.
1813 – U NjeguĆĄima je roÄen Petar II PetroviÄ NjegoĆĄ, crnogorski vladika, filozof i drĆŸavnik, veliki epski pesnik, autor slavnog dramsko-epskog dela „Gorski vijenac“. Kao drĆŸavnik postavio je temelje moderne crnogorske drĆŸave, ustanovio izvrĆĄnu vlast i senat, organizovao sudove, uveo poreze. Za njegove vladavine osnovana je prva ĆĄtamparija u Cetinju 1834. i podignuta prva ĆĄkola. U knjiĆŸevnoj baĆĄtini ostavio je i ep „LuÄa mikrokozma“, dramu „LaĆŸni car Ć Äepan Mali“, pesme.
1868 – Umro je italijanski kompozitor Äoakino Antonio Rosini (Gioacchino, Rossini), autor 39 opera od kojih su naÄuvenije „Seviljski berberin“, „Viljem Tel“, „Otelo“.
1871 – RoÄen je Vladislav Ribnikar, osnivaÄ, prvi direktor i glavni urednik lista „Politika“ (1904). Jedan je od osnivaÄa TANJUG-a i prvi direktor te agencije (1943). Bio je ministar prosvete FNR Jugoslavije 1945. i predsednik Komiteta za kulturu i umetnost 1946.
1941 – Prvi britanski nosaÄ aviona „Ark Rojal“ pogodjen je u Drugom svetskom ratu nemaÄkim torpedom u blizini Gibraltara i narednog dana je potonuo.
1942 – PoÄela je odluÄujuÄa vazduĆĄno-pomorska bitka japanskih i ameriÄkih trupa kod Gvadalkanala u Tihom okeanu. U trodnevnim borbama obe strane su pretrpele velike gubitke u brodovima, ali su strateĆĄki uspeh postigli Amerikanci.
1944 – Partizanske jedinice Narodno oslobodilaÄke vojske Jugoslavije oslobodile su Skoplje u Drugom svetskom ratu.
1945 – Francuski general Ć arl de Gol (Charles, Gaule) izabran je glasovima svih 555 poslanika za predsednika privremene vlade, posle Äega je formirao koalicioni kabinet u koji je uĆĄlo i pet komunista.
1965 – Umro je srpski arheolog Vladimir PetkoviÄ, profesor Beogradskog univerziteta, upravnik Narodnog muzeja u Beogradu i Älan Srpske akademije nauka i umetnosti, struÄnjak za srpsku srednjevekovnu umetnost. Rukovodio je otkopavanjima Stobija i CariÄinog grada.
1970 – Hafez al Asad (Assad) je vojnim udarom preuzeo vlast u Siriji.
1974. – Umro je italijanski filmski reĆŸiser i glumac Vitorio de Sika (Vittorio, Sica), jedan od tvoraca neorealizma („Kradljivci bicikala“, „Stanica Termini“, „ÄoÄara“, „Vrt Finci Kontinijevih“.
1975 – Svetska zdravstvena organizacija objavila je da su u Aziji, prvi put u istoriji, iskorenjene velike boginje.
1980 – AmeriÄki svemirski brod „VojadĆŸer I“ je poslao prve snimke Saturna napravljene iz blizine.
1985 – U erupciji vulkana Nevado del Ruis u centralnoj Kolumbiji razoren je grad Armero. Poginulo je oko 25.000 ljudi.
1994 – Ć veÄani su na referendumu sa 52,2 odsto glasova odluÄili da se njihova zemlja prikljuÄi Evropskoj uniji.
1999 – U zemljotresu u Turskoj poginulo je viĆĄe od 450 ljudi, a oko 2.500 je povredjeno.
2000 – Predsednik Filipina DĆŸozef Estrada (Joseph) optuĆŸen je za korupciju. Pod pritiskom protesta gradjana i vojske on se 2002. povukao s vlasti i predao Specijalnom sudu za borbu protiv korupcije.
2001 – Borci antitalibanske Severne Alijanse uĆĄli su u glavni grad Avganistana Kabul.
2005 – Nekoliko hiljada francuskih policajaca angaĆŸovano je na obezbedjivanju Ajfelovog tornja, Jelisejskih polja i stanica metroa u Parizu, posle poruke emitovane na Internetu koja poziva na „nasilne akcije“. Nemiri u predgradjima francuskih gradova traju od 27. oktobra, posle pogibije dvojice tinejdĆŸera afriÄkog porekla, koji su misleÄi da ih policija progoni nastradali nesreÄnim sluÄajem.
2006 – Vlada Äada je proglasila vanredno stanje zbog jaÄanja sukoba Arapa i drugog stanovniĆĄtva, u kojem su poginule stotine ljudi.
2006 – Preminuo je italijanski pevaÄ Mario Merola koji je smatran „kraljem“ klasiÄne napolitanske pesme.
2007 – Generalni sekretar UN Ban Ki Mun imenovao je za glavnog tuĆŸioca HaĆĄkog tribunala belgijskog sudiju SerĆŸa Bramerca (Serge Brammertz), koji je na toj funkciji zamenio Karlu del Ponte (Carla).
2010 – Ostavkom na mesto premijera Francuske, Fransoa Fijon (Francois Fillon) je otvorio put rekonstrukciji vlade na Äijem Äelu Äe ponovo biti. Francuski predsednik Sarkozi najavio ovu rekonstrukciju vlade po usvajanju reforme penzionog sistema.
2011 – BivĆĄi evropski komesar Mario Monti imenovan je za mandatara nove italijanske vlade. Pre njega tu funkciju je obavljao Silvio Berluskoni, optuĆŸen da je ugrozio kredibilitet zemlje skandalima i sudskim procesima.
2015 – U teroristiÄkim napadima ĆĄirom Pariza ubijeno je 129 osoba. Napadnuti su restoran, kafiÄ, nacionalni stadion i koncertna dvorana, a odgovornost za napade je preuzela Islamska drĆŸava.
2018 – Ministarstvo unutraĆĄnjih poslova Makedonije objavilo je medjunarodnu poternicu za bivĆĄim premijerom Nikolom Gruevskim, koji je pobegao u Madjarsku da bi izbegao izdrĆŸavanje zatvorske kazne.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.