U trendu

Na danaĆĄnji dan 13. novembar

Na danaĆĄnji dan 13. novembra 1912. rođen je francuski pisac rumunskog porekla EĆŸen Jonesko (Eugene Ionesco), koji se svojom antidramom suprotstavio klasičnom pozoriĆĄtu odbacivĆĄi svaku akciju, uzročnu povezanost i tradicionalne ĆĄeme klasičnih dramskih dela („Ćelava pevačica“, „Lekcija“, „Stolice“, „Nosorog“, „Makbet“).

1093 – Umro je ĆĄkotski kralj Malkolm III (Malcolm), tokom petog bezuspeĆĄnog pokuĆĄaja da pokori Englesku. Na vlast je doĆĄao 1057, poĆĄto je pobedio i ubio kralja Makbeta (Macbeth). Time je osvetio svog oca kralja Dankana I (Duncan), kojeg je Makbet ubio 1040.

1782 – Rođen je Esajas Tegner (Esaias), jedan od najvećih ĆĄvedskih pesnika autor čuvene „Sage o Fritjofu“.

1813 – U NjeguĆĄima je rođen Petar II Petrović NjegoĆĄ, crnogorski vladika, filozof i drĆŸavnik, veliki epski pesnik, autor slavnog dramsko-epskog dela „Gorski vijenac“. Kao drĆŸavnik postavio je temelje moderne crnogorske drĆŸave, ustanovio izvrĆĄnu vlast i senat, organizovao sudove, uveo poreze. Za njegove vladavine osnovana je prva ĆĄtamparija u Cetinju 1834. i podignuta prva ĆĄkola. U knjiĆŸevnoj baĆĄtini ostavio je i ep „Luča mikrokozma“, dramu „LaĆŸni car Ơćepan Mali“, pesme.

1868 – Umro je italijanski kompozitor Đoakino Antonio Rosini (Gioacchino, Rossini), autor 39 opera od kojih su načuvenije „Seviljski berberin“, „Viljem Tel“, „Otelo“.

1871 – Rođen je Vladislav Ribnikar, osnivač, prvi direktor i glavni urednik lista „Politika“ (1904). Jedan je od osnivača TANJUG-a i prvi direktor te agencije (1943). Bio je ministar prosvete FNR Jugoslavije 1945. i predsednik Komiteta za kulturu i umetnost 1946.

1941 – Prvi britanski nosač aviona „Ark Rojal“ pogodjen je u Drugom svetskom ratu nemačkim torpedom u blizini Gibraltara i narednog dana je potonuo.

1942 – Počela je odlučujuća vazduĆĄno-pomorska bitka japanskih i američkih trupa kod Gvadalkanala u Tihom okeanu. U trodnevnim borbama obe strane su pretrpele velike gubitke u brodovima, ali su strateĆĄki uspeh postigli Amerikanci.

1944 – Partizanske jedinice Narodno oslobodilačke vojske Jugoslavije oslobodile su Skoplje u Drugom svetskom ratu.

1945 – Francuski general Ć arl de Gol (Charles, Gaule) izabran je glasovima svih 555 poslanika za predsednika privremene vlade, posle čega je formirao koalicioni kabinet u koji je uĆĄlo i pet komunista.

1965 – Umro je srpski arheolog Vladimir Petković, profesor Beogradskog univerziteta, upravnik Narodnog muzeja u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umetnosti, stručnjak za srpsku srednjevekovnu umetnost. Rukovodio je otkopavanjima Stobija i Caričinog grada.

1970 – Hafez al Asad (Assad) je vojnim udarom preuzeo vlast u Siriji.

1974. – Umro je italijanski filmski reĆŸiser i glumac Vitorio de Sika (Vittorio, Sica), jedan od tvoraca neorealizma („Kradljivci bicikala“, „Stanica Termini“, „Ćoćara“, „Vrt Finci Kontinijevih“.

1975 – Svetska zdravstvena organizacija objavila je da su u Aziji, prvi put u istoriji, iskorenjene velike boginje.

1980 – Američki svemirski brod „VojadĆŸer I“ je poslao prve snimke Saturna napravljene iz blizine.

1985 – U erupciji vulkana Nevado del Ruis u centralnoj Kolumbiji razoren je grad Armero. Poginulo je oko 25.000 ljudi.

1994 – Ć veđani su na referendumu sa 52,2 odsto glasova odlučili da se njihova zemlja priključi Evropskoj uniji.

1999 – U zemljotresu u Turskoj poginulo je viĆĄe od 450 ljudi, a oko 2.500 je povredjeno.

2000 – Predsednik Filipina DĆŸozef Estrada (Joseph) optuĆŸen je za korupciju. Pod pritiskom protesta gradjana i vojske on se 2002. povukao s vlasti i predao Specijalnom sudu za borbu protiv korupcije.

2001 – Borci antitalibanske Severne Alijanse uĆĄli su u glavni grad Avganistana Kabul.

2005 – Nekoliko hiljada francuskih policajaca angaĆŸovano je na obezbedjivanju Ajfelovog tornja, Jelisejskih polja i stanica metroa u Parizu, posle poruke emitovane na Internetu koja poziva na „nasilne akcije“. Nemiri u predgradjima francuskih gradova traju od 27. oktobra, posle pogibije dvojice tinejdĆŸera afričkog porekla, koji su misleći da ih policija progoni nastradali nesrećnim slučajem.

2006 – Vlada Čada je proglasila vanredno stanje zbog jačanja sukoba Arapa i drugog stanovniĆĄtva, u kojem su poginule stotine ljudi.

2006 – Preminuo je italijanski pevač Mario Merola koji je smatran „kraljem“ klasične napolitanske pesme.

2007 – Generalni sekretar UN Ban Ki Mun imenovao je za glavnog tuĆŸioca HaĆĄkog tribunala belgijskog sudiju SerĆŸa Bramerca (Serge Brammertz), koji je na toj funkciji zamenio Karlu del Ponte (Carla).

2010 – Ostavkom na mesto premijera Francuske, Fransoa Fijon (Francois Fillon) je otvorio put rekonstrukciji vlade na čijem čelu će ponovo biti. Francuski predsednik Sarkozi najavio ovu rekonstrukciju vlade po usvajanju reforme penzionog sistema.

2011 – BivĆĄi evropski komesar Mario Monti imenovan je za mandatara nove italijanske vlade. Pre njega tu funkciju je obavljao Silvio Berluskoni, optuĆŸen da je ugrozio kredibilitet zemlje skandalima i sudskim procesima.

2015 – U terorističkim napadima ĆĄirom Pariza ubijeno je 129 osoba. Napadnuti su restoran, kafić, nacionalni stadion i koncertna dvorana, a odgovornost za napade je preuzela Islamska drĆŸava.

2018 – Ministarstvo unutraĆĄnjih poslova Makedonije objavilo je medjunarodnu poternicu za bivĆĄim premijerom Nikolom Gruevskim, koji je pobegao u Madjarsku da bi izbegao izdrĆŸavanje zatvorske kazne.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

PoĆĄalji komentar