U trendu

Na danaĆĄnji dan 14. maj (VIDEO)

1998. – Umro je američki pevač i filmski glumac Frenk Sinatra (Frank), koji je svetsku slavu stekao nizom muzičkih hitova „Stranci u noći“, „Njujork, Njujork“ i kao dobitnik Oskara za ulogu u filmu „Odavde do večnosti“.

1316 – Rodjen je Karlo IV LuksemburĆĄki, kralj ČeĆĄke od 1346, rimsko-nemački car od 1355. U Pragu je osnovao prvi univerzitet u Srednjoj Evropi (1348).

1610 – Verski fanatik ubio je u Parizu francuskog kralja Anrija IV (Henri), prvog monarha iz dinastije Burbona.

1643 – Na francuski presto doĆĄao je četvorogodiĆĄnji Luj XIV (Louis) nakon smrti oca Luja XIII. Regentkinja je bila njegova majka Ana Austrijska, ali je stvarnu vlast imao kardinal Mazaren.

1811 – Paragvaj je proglasio nezavisnost od Ć panije.

1900 – U Parizu su otvorene druge Olimpijske igre savremenog doba, na kojima su prvi put učestvovale i ĆŸene.

1912 – Umro je ĆĄvedski pisac Avgust Strindberg (August Strindberg), jedan od najznačajnijih i najuticajnijih dramskih pisaca 20. veka („Gospodjica Julija“, „Otac“).

1932 – U Londonu je umro političar, istoričar i ekonomist Čedomilj Mijatović, član Srpske kraljevske akademije. Kao ĆĄef srpske diplomatije, potpisao je 1881. tajnu konvenciju sa Austro-Ugarskom. Prvi je u Srbiji počeo da izučava privrednu istoriju.

1940 – Tokom pregovora o predaji holandske vojske u Drugom svetskom ratu, nemački bombarderi razorili su dve trećine Roterdama. Poginulo je oko hiljadu ljudi, a 80.000 je ostalo bez kuća.

1948 – ProglaĆĄena je drĆŸava Izrael, osam časova pre okončanja britanskog mandata u Palestini. Prvi predsednik nove drĆŸave postao je Haim Vajcman (Chaim Weizmann), a premijer David Ben Gurion.

1955 – U VarĆĄavi su ugovor o osnivanju VarĆĄavskog pakta potpisale Albanija, Bugarska, Madjarska, Nemačka Demokratska Republika, Poljska, Rumunija, SSSR i Čehoslovačka.

1968 – Komunistička vlada u Čehoslovačkoj na čelu sa Aleksandrom Dubčekom (Alexander Dubcek) objavila je početak ĆĄirokih druĆĄtvenih reformi, poznatih kao „PraĆĄko proleće“. Reforme su prekinute već u avgustu, ulaskom sovjetskih trupa u Prag.

1973 – Lansirana je prva američka vasionska laboratorija, Skajlab I.

1989 – Vodja peronista Karlos Menem (Carlos) postao je predsednik Argentine, pobedivĆĄi na izborima kandidata vladajuće Radikalne partije Eduarda Angelosa (Angeloz).

1991 – Samoubistvo je izvrĆĄila Djang Ching (Jiang Qing), udovica kineskog lidera Mao Cedunga (Zedong), jednog od vodja „Kulturne revolucije“ (1966-1976).

1992 – Glavnoj ulici u Beogradu, Ulici MarĆĄala Tita, posle 47 godina promenjen je naziv u Ulicu srpskih vladara. Naziv je kasnije promenjen u Ulica kralja Milana.

1998 – Umro je američki pevač i filmski glumac Frenk Sinatra (Frank), koji je svetsku slavu stekao nizom muzičkih hitova „Stranci u noći“, „Njujork, Njujork“ i kao dobitnik Oskara za ulogu u filmu „Odavde do večnosti“.

1999 – U NATO bombardovanju SR Jugoslavije pogodjena je kolona izbeglica kod sela KoriĆĄa, na Kosovu. Poginulo je 87 ljudi, medju kojima je najveći broj dece. 2001 – Savet NATO odobrio je povratak vojske i policije SRJ u sektor B Zone kopnene bezbednosti na administrativnoj granici izmedju Kosova i Srbije, počev od 24. maja.

2001 – Lider koalicije desnog centra Silvio Berluskoni (Berlusconi) pobedio je na poslaničkim izborima u Italiji i formirao 59. italijansku vladu od 1945.

2003 – Posle blizu 40 godina planiranja i debata, otpočeli su podzemni radovi na zaĆĄtiti Venecije od tonjenja.

2008 – Britanski nacionalni arhiv objavio je viĆĄe od 1.000 stranica tajnih dokumenata o neidentifikovanim letećim objektima (NLO) na britanskom nebu tokom 1970-ih i 1980-ih godina.

2009 – Evropska komisija je izrekla američkom Intelu, najvećem svetskom proizvođaču mikroprocesora, rekordnu kaznu od 1,06 milijardi evra zbog zloupotrebe dominantnog poloĆŸaja na trĆŸiĆĄtu.

2011 – Eksperimentalni avion na solarni pogon je posle 13 sati leta sleteo u Brisel. Letelica je projekat ĆĄvajcarskog avijatičara i lekara Bertrana Pikara, kojom je pilotirao Andre Borsberg.

2013 – Američko Ratno vazduhoplovstvo je iznad Atlantika testiralo bespilotnu letelicu „X-47B“, veličine borbenog aviona. Letelica moĆŸe da sleće i poleće s nosača aviona, ĆĄto znači da moĆŸe biti koriơćena ĆĄirom sveta, bez potrebe da se traĆŸi dozvola drugih drĆŸava za prelet do cilja.

2018 – Ambasada SAD u Izraelu preseljena je iz Tel Aviva u Jerusalim ĆĄto je izazvao proteste Palestinaca na granici Izraela i pojasa Gaze u kojima je stradalo viĆĄe desetina ljudi.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.