Na danaĆĄnji dan 14. maj (VIDEO)
1998. – Umro je ameriÄki pevaÄ i filmski glumac Frenk Sinatra (Frank), koji je svetsku slavu stekao nizom muziÄkih hitova „Stranci u noÄi“, „Njujork, Njujork“ i kao dobitnik Oskara za ulogu u filmu „Odavde do veÄnosti“.
1316 – Rodjen je Karlo IV LuksemburĆĄki, kralj ÄeĆĄke od 1346, rimsko-nemaÄki car od 1355. U Pragu je osnovao prvi univerzitet u Srednjoj Evropi (1348).
1610 – Verski fanatik ubio je u Parizu francuskog kralja Anrija IV (Henri), prvog monarha iz dinastije Burbona.
1643 – Na francuski presto doĆĄao je ÄetvorogodiĆĄnji Luj XIV (Louis) nakon smrti oca Luja XIII. Regentkinja je bila njegova majka Ana Austrijska, ali je stvarnu vlast imao kardinal Mazaren.
1811 – Paragvaj je proglasio nezavisnost od Ć panije.
1900 – U Parizu su otvorene druge Olimpijske igre savremenog doba, na kojima su prvi put uÄestvovale i ĆŸene.
1912 – Umro je ĆĄvedski pisac Avgust Strindberg (August Strindberg), jedan od najznaÄajnijih i najuticajnijih dramskih pisaca 20. veka („Gospodjica Julija“, „Otac“).
1932 – U Londonu je umro politiÄar, istoriÄar i ekonomist Äedomilj MijatoviÄ, Älan Srpske kraljevske akademije. Kao ĆĄef srpske diplomatije, potpisao je 1881. tajnu konvenciju sa Austro-Ugarskom. Prvi je u Srbiji poÄeo da izuÄava privrednu istoriju.
1940 – Tokom pregovora o predaji holandske vojske u Drugom svetskom ratu, nemaÄki bombarderi razorili su dve treÄine Roterdama. Poginulo je oko hiljadu ljudi, a 80.000 je ostalo bez kuÄa.
1948 – ProglaĆĄena je drĆŸava Izrael, osam Äasova pre okonÄanja britanskog mandata u Palestini. Prvi predsednik nove drĆŸave postao je Haim Vajcman (Chaim Weizmann), a premijer David Ben Gurion.
1955 – U VarĆĄavi su ugovor o osnivanju VarĆĄavskog pakta potpisale Albanija, Bugarska, Madjarska, NemaÄka Demokratska Republika, Poljska, Rumunija, SSSR i ÄehoslovaÄka.
1968 – KomunistiÄka vlada u ÄehoslovaÄkoj na Äelu sa Aleksandrom DubÄekom (Alexander Dubcek) objavila je poÄetak ĆĄirokih druĆĄtvenih reformi, poznatih kao „PraĆĄko proleÄe“. Reforme su prekinute veÄ u avgustu, ulaskom sovjetskih trupa u Prag.
1973 – Lansirana je prva ameriÄka vasionska laboratorija, Skajlab I.
1989 – Vodja peronista Karlos Menem (Carlos) postao je predsednik Argentine, pobedivĆĄi na izborima kandidata vladajuÄe Radikalne partije Eduarda Angelosa (Angeloz).
1991 – Samoubistvo je izvrĆĄila Djang Ching (Jiang Qing), udovica kineskog lidera Mao Cedunga (Zedong), jednog od vodja „Kulturne revolucije“ (1966-1976).
1992 – Glavnoj ulici u Beogradu, Ulici MarĆĄala Tita, posle 47 godina promenjen je naziv u Ulicu srpskih vladara. Naziv je kasnije promenjen u Ulica kralja Milana.
1998 – Umro je ameriÄki pevaÄ i filmski glumac Frenk Sinatra (Frank), koji je svetsku slavu stekao nizom muziÄkih hitova „Stranci u noÄi“, „Njujork, Njujork“ i kao dobitnik Oskara za ulogu u filmu „Odavde do veÄnosti“.
1999 – U NATO bombardovanju SR Jugoslavije pogodjena je kolona izbeglica kod sela KoriĆĄa, na Kosovu. Poginulo je 87 ljudi, medju kojima je najveÄi broj dece. 2001 – Savet NATO odobrio je povratak vojske i policije SRJ u sektor B Zone kopnene bezbednosti na administrativnoj granici izmedju Kosova i Srbije, poÄev od 24. maja.
2001 – Lider koalicije desnog centra Silvio Berluskoni (Berlusconi) pobedio je na poslaniÄkim izborima u Italiji i formirao 59. italijansku vladu od 1945.
2003 – Posle blizu 40 godina planiranja i debata, otpoÄeli su podzemni radovi na zaĆĄtiti Venecije od tonjenja.
2008 – Britanski nacionalni arhiv objavio je viĆĄe od 1.000 stranica tajnih dokumenata o neidentifikovanim leteÄim objektima (NLO) na britanskom nebu tokom 1970-ih i 1980-ih godina.
2009 – Evropska komisija je izrekla ameriÄkom Intelu, najveÄem svetskom proizvoÄaÄu mikroprocesora, rekordnu kaznu od 1,06 milijardi evra zbog zloupotrebe dominantnog poloĆŸaja na trĆŸiĆĄtu.
2011 – Eksperimentalni avion na solarni pogon je posle 13 sati leta sleteo u Brisel. Letelica je projekat ĆĄvajcarskog avijatiÄara i lekara Bertrana Pikara, kojom je pilotirao Andre Borsberg.
2013 – AmeriÄko Ratno vazduhoplovstvo je iznad Atlantika testiralo bespilotnu letelicu „X-47B“, veliÄine borbenog aviona. Letelica moĆŸe da sleÄe i poleÄe s nosaÄa aviona, ĆĄto znaÄi da moĆŸe biti koriĆĄÄena ĆĄirom sveta, bez potrebe da se traĆŸi dozvola drugih drĆŸava za prelet do cilja.
2018 – Ambasada SAD u Izraelu preseljena je iz Tel Aviva u Jerusalim ĆĄto je izazvao proteste Palestinaca na granici Izraela i pojasa Gaze u kojima je stradalo viĆĄe desetina ljudi.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.