U trendu

Na danaĆĄnji dan 18. oktobar

Na danaĆĄnji dan 18. oktobra 1991. na drugom plenarnom zasedanju Konferencije o Jugoslaviji u Hagu predsednik Srbije Slobodan MiloĆĄević odbio je predlog Deklaracije o Jugoslaviji kojom je bilo predviđeno da bivĆĄe federalne jedinice postanu suverene i nezavisne republike, međunarodno priznate. Predsednik Srbije je kasnije odbio sve ostale verzije „Sporazuma za opĆĄte reĆĄenje krize“ u bivĆĄoj SFR Jugoslaviji koje su nudili međunarodni posrednici.

1405 – Rođen je Enea Silvio Pikolomini (Piccolomini), papa Pije II od 1458, koji je pokuĆĄao da ujedini Evropu u krstaĆĄki pohod protiv Turske. Njegovi istorijski spisi sadrĆŸe vredne podatke o evropskim narodima, uključujući i juĆŸnoslovenske narode.

1469 – Kraljica Isabela (Isabella) od Kastilje udala se za aragonskog kralja Fernanda II, čime su pod jednom krunom ujedinjene gotovo sve ĆĄpanske hriơćanske zemlje.

1685 – Francuski kralj Luj XIV (Louis) poniĆĄtio je Nantski edikt i time liĆĄio hugenote (protestanti) verskih i građanskih sloboda koje im je 1598. garantovao kralj Anri IV (Henri). Oko 200.000 hugenota, uglavnom intelektualaca, nakon toga je emigriralo u susedne zemlje.

1692 – Postavljen je kamen temeljac Petrovaradinske tvrđave kod Novog Sada, koja je postala jedno od najznačajnijih austrijskih strateĆĄkih utvrđenja u borbi protiv Turaka.

1697 – Rođen je italijanski slikar Đovani Antonio Kanal (Giovanni, Canal), poznat kao Kanaleto (Canaletto), čuveni majstor venecijanskih pejsaĆŸa.

1842 – Rođen je srpski političar, ekonomista i istoričar Čedomilj Mijatović, član Srpske kraljevske akademije, utemeljivač Narodne banke Srbije. Kao ĆĄef srpske diplomatije potpisao je sa Austro-Ugarskom 1881. Tajnu konvenciju, a kao ministar finansija je uveo dinar kao novčanu jedinicu u Srbiji i metarski sistem mera.

1860 – Britanske trupe su, tokom Opijumskog rata spalile do temelja Juanmingjuan, letnju carsku palatu u Pekingu.

1865 – Umro je engleski drĆŸavnik Henri DĆŸon Templ (Henry John Temple), poznat kao lord Palmerston. Kao premijer (dvaput između 1855. i 1865), bio je glavni zagovornik Opijumskog rata protiv Kine i Krimskog rata protiv Rusije. Brutalno je uguĆĄio ustanak u Indiji.

1867 – SAD su formalno preuzele suverenitet nad Aljaskom koju su 30. marta 1867. kupile od Rusije za 7,2 miliona dolara.

1893 – Umro je francuski kompozitor Ć arl Guno (Charles Gounod), koji se proslavio operama „Faust“ (1859) i „Romeo i Julija“ (1867), kao i obradom Bahovog (Bach) Prvog preludijuma pod nazivom „Meditacije“ ili „Ave Marija“.

1922 – Osnovana je Britanska radio kompanija (BBC).

1925. – Rođena je grčka glumica Melina Merkuri (Mercouri), veoma angaĆŸovana ĆĄezdesetih godina 20. veka u borbi protiv vojne hunte, potom ministar kulture u vladi grčkih socijalista („Ciganin i dĆŸentlmen“, „Nikad nedeljom“, „Fedra“, „Slatka ptica mladosti“).

1926. – Rođen je Čak Beri (Chuck Berry), američki kompozitor i pevač, začetnik rokenrola.

1931 – Umro je američki pronalazač Tomas Alva Edison (Thomas). Patentirao je viĆĄe od 1.000 izuma, među kojima su električna sijalica sa ugljenim vlaknom, fonograf, mikrofon, kinetoskop. U njegovoj čuvenoj laboratoriji u Menlo Parku, blizu Njujorka radio je 1884. i Nikola Tesla.

1967 – Sovjetski vasionski brod „Venera 4“ uĆĄao je u atmosferu Venere kao prva letelica u istoriji astronautike i emitovao podatke na Zemlju. Kontakt je izgubljen kada je brod bio 27 kilometara iznad povrĆĄine Venere.

1989 – Pod pritiskom masovnih demonstracija generalni sekretar Jedinstvene socijalističke partije Istočne Nemačke Erih Honeker (Erich Honecker) podneo je ostavku, za novog ĆĄefa partije izabran je Egon Krenc (Krenz), ali su antivladine demonstracije nastavljene.

1991 – Televizija Beograd je počela da emituje program preko satelita.

1998 – Tajvanski izaslanik Ku Čen Fu (Koo Chen-fu) razgovarao je na kraju ĆĄestodnevne posete Kini s kineskim predsednikom Đangom Ceminom (Jiang Zemin), ĆĄto je bio prvi susret na najviĆĄem nivou dveju strana od 1949.

1998 – Najmanje 700 ljudi je poginulo u eksploziji naftovoda na jugu Nigerije.

2000 – Predsednik Crne Gore Milo Đukanović odbio je učeơće u vladi SR Jugoslavije i zaloĆŸio se za nastavak političkog dijaloga Srbije i Crne Gore o novoj drĆŸavnoj zajednici.

2001 – Četvorica sledbenika Osame bin Ladena, vođe terorističke organizacije Al Kaida, osuđeni su u Njujorku na doĆŸivotnu robiju bez prava ĆŸalbe za bombaĆĄke napade 1998. godine na američke ambasade u Africi.

2002 – Na moskovskom bulevaru Novi Arbat ubijen je Valentin Cvetkov, guverner Magadana, regiona na dalekom istoku Rusije.

2007 – ViĆĄe od 130 ljudi je poginulo, a viĆĄe od 250 je ranjeno u Karačiju, u eksploziji automobila bombe u neposrednoj blizini konvoja u kojem se nalazila bivĆĄa pakistanka premijerka Benazir Buto koja se tog dana vratila u zemlju nakon osam godina izbegliĆĄtva. Benazir Buto ubijena je dva meseca kasnije (27. decembra) u samoubilačkom napadu u predgrađu Islamabada.

2008 – Lideri Demokratske stranke i Socijalističke partije Srbije, Boris Tadić i Ivica Dačić, potpisali su Deklaraciju o političkom pomirenju tih stranaka.

2011 – Umro je američki novinar, scenarista, producent i reĆŸiser Norman Korvin (Corwin) čije su radijske emisije o Drugom svetskom ratu bile prekretnica u oblasti radijskog programa.

2017 – Ć umski poĆŸari odneli su viĆĄe od 100 ĆŸivota za manje od četiri meseca u Portugalu. Vlada je kritikovana zbog načina rukovodjenja odbranom od poĆŸara usled čega je ministarka unutraĆĄnjih poslova Konstansa Urbano de Souza podnela ostavku.

2020 – Na izborima za predsednika turskog dela Kipra pobedio je nacionalista Ersin Tatar koji je tokom kampanje imao podrĆĄku Turske.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

PoĆĄalji komentar