U trendu

Na danaĆĄnji dan 19. novembar

Na danaĆĄnji dan 19. novembra 1996. okupljanjem 35.000 ljudi u NiĆĄu su počeli protesti zbog falsifikovanja izbornih rezultata drugog kruga lokalnih izbora u Srbiji, na kojima je pobedila koalicija „Zajedno“. Protesti ĆĄirom Srbije, koji su trajali tri meseca su, uz pritisak medjunarodne zajednice, prisilili predsednika Srbije Slobodana MiloĆĄevića da 11. februara 1997. prizna prvu pobedu opozicije od ukidanja socijalističkog uredjenja na tlu nekadaĆĄnje Jugoslavije.

1600 – Rođen je engleski kralj Čarls I Stjuart (Charles Stuart), čija je autoritarna vladavina (od 1625) izazvala gradjanski rat rojalista i parlamentaraca. Posle pobede vojske Parlamenta pod vodjstvom Olivera Kromvela, kralj je osudjen na smrt i 1649. pogubljen.

1711 – Rođen je Mihail Vasiljevič Lomonosov, ruski naučnik, pesnik i akademik, enciklopedista svetskog glasa. Autor je prve ruske gramatike i osnivač Moskovskog univerziteta (1755).

1809 – U bici kod Okane 30.000 Napoleonovih vojnika porazilo je 50.000 Ć panaca, posle čega je Francuska osvojila celu Andaluziju izuzev lučkog grada Kadisa.

1828 – U 31. godini od tifusa je umro austrijski kompozitor Franc Peter Ć ubert (Franz, Schubert), jedan od prvih i najznačajnijih predstavnika muzičkog romantizma. Njegov bogati opus (998 dela), nastao u kratkom stvaralačkom rasponu izmedju 1810. i 1828, sadrĆŸi gotovo sve muzičke vrste, među kojima su najpoznatije solo pesme („Lepa mlinarica“, „Zimsko putovanje“).

1885 – U Srpsko-bugarskom ratu, srpska vojska je teĆĄko poraĆŸena u bici kod Slivnice.

1888 – Rođen je kubanski velemajstor Hose Raul Kapablanka i Graupera (Jose Raoul Capablanca y Grauperra), svetski prvak u ĆĄahu od 1921. do 1927, jedan od najboljih ĆĄahista u svetu.

1916 – Srpske i ruske jedinice su u Prvom svetskom ratu oslobodile Bitolj od Bugara.

1942 – Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu izvele snaĆŸan kontraudar u Staljingradu i opkolile Ć estu i Četvrtu oklopnu nemačku armiju.

1944 – PredsedniĆĄtvo AVNOJ-a, na prvoj sednici u Beogradu, donelo je odluku da se Josipu Brozu Titu dodeli naziv narodnog heroja, na predlog AntifaĆĄističke skupĆĄtine narodnog oslobodjenja Srbije. Drugi Orden narodnog heroja dodeljen je Josipu Brozu 1972, a 1977. dodeljen mu je i treći herojski znamen.

1946 – U Parizu je počela prva konferencija UNESKO.

1977 – Predsednik Egipta Anvar el Sadat (Anwar) doputovao je u mirovnu misiju u Izrael, kao prvi arapski lider koji je posetio tu zemlju. Poseta je izazvala oĆĄtre proteste Palestinaca.

1984 – U Meksiko Sitiju je u eksploziji gasa i poĆŸaru poginulo 550 ljudi, a povređeno 4.200.

1988 – U Beogradu na Uơću odrĆŸan je najveći miting u nizu takvih skupova koje je tadaĆĄnji predsednik Saveza komunista Srbije Slobodan MiloĆĄević organizovao tokom godine ĆĄirom Srbije. Skupu na kojem se tvrdilo da je bilo milion ljudi, MiloĆĄević je u govoru pozvao na odbranu „srpskih nacionalnih interesa“, potpaljujući „fitilj“ koji će u narednom periodu dovesti zemlju u stanje haosa.

1990 – Lideri NATO i VarĆĄavskog pakta potpisali su sporazum o konvencionalnim snagama u Evropi i o uniĆĄtavanju dela naoruĆŸanja, i proglasili da je okončan „Hladni rat“ dva vojna bloka.

1994 – Savet bezbednosti UN je jednoglasno doneo rezoluciju kojom je odobrena upotreba vazduhoplovnih snaga NATO-a na teritoriji Krajine u Hrvatskoj, u zonama pod zaĆĄtitom UN.

1995 – BombaĆĄ-samoubica uleteo je kamionom s eksplozivom u ambasadu Egipta u Islamabadu. U eksploziji je poginulo 16, a ranjeno viĆĄe od 60 ljudi.

1996 – Tokom prvog, istorijskog susreta pape Jovana Pavla II i predsednika Kube Fidela Kastra (Castro) u Vatikanu, poglavar rimokatoličke crkve je prihvatio poziv da poseti komunističku Kubu.

1998 – Svedočenjem nezavisnog tuĆŸioca Keneta Stara (Kenneth Starr), koji je optuĆŸio predsednika SAD Bila Klintona (Bill Clinton) za krivokletstvo i ometanje pravde, formalno je započeo postupak smenjivanja ĆĄefa drĆŸave, treći u istoriji SAD.

2000 – Hiljade Ć panaca okupile su se oko grobnice generala Franciska Franka u mestu Vale de los Kaidos povodom 25-godiĆĄnjice diktatorove smrti.

2003. – Narodni pokret „Otpor“ koji je vodio akcije protiv bivĆĄeg reĆŸima Slobodana MiloĆĄevića, prerastao je u političku partiju. Pristupanjem Demokratskoj stranci 8. septembra 2004. „Otpor“ je prestao da postoji.

2003 – U vijetnamsku luku Ho Ć i Min (bivĆĄi Sajgon) je posle gotovo 30 godina uplovio ratni brod SAD.

2004 – Predsednik Srbije i Crne Gore (SCG) Svetozar Marović doputovao je u Pariz u posetu Unesku. To je prva zvanična poseta Beograda toj organizaciji od Drugog svetskog rata.

2007 – UhapĆĄen je Kije Sampan, jedan od najbliĆŸih saradnika ozloglaĆĄenog vodje Crvenih Kmera Pola Pota. Sampan je bio peti od najbliĆŸih saradnika Pola Pota kojima je sudjeno za zločine tokom strahovlade Crvenih Kmera od 1975-1979. godine, tokom koje je likvidirano između 1,4 i 1,7 miliona ljudi.

2009 – Belgijski premijer Herman van Rompej imenovan je za prvog predsednika Evropske unije.

2014 – Umro je američki reĆŸiser Majk Nikols (Mike Nichols), autor filmova za koje je dobio nagrade Emi, Gremi, Oskar i Toni: „Diplomac“ (1967), „Ko se boji VirdĆŸinije Vulf?“ (1966), „Kvaka 22“ (1970), „Zaposlena devojka“ (1988) i „Bliskost“ (2004).

2020 – Tokom protesta u Ugandi zbog hapĆĄenja istaknutog opozicionog političara i muzičara Bobija Vajna (Bobi Wine) poginulo je 16 osoba.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

PoĆĄalji komentar