U trendu

Na danaĆĄnji dan 24. decembar

1996 – Tokom gradjanskog protesta u Srbiji zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora, jake policijske snage intervenisale su u centru Beograda da bi razdvojile dva skupa – pristalica predsednika Srbije Slobodana MiloĆĄevića i opozicione koalicije „Zajedno“. Pred početak mitinga iz piĆĄtolja je teĆĄko ranjen Ivica Lazović, član Srpskog pokreta obnove.

1491 – Rodjen je ĆĄpanski sveĆĄtenik Injasio de Lojola (Ignacio, Loyola), osnivač „DruĆŸbe Isusove“ (jezuiti) 1534. Nakon ĆĄto ga je Inkvizicija oslobodila optuĆŸbi da je jeretik, dobio je 1540. od pape Pavla III potvrdu novog rimokatoličkog reda i izabran za prvog stareĆĄinu (generala). Izradio je ustav jezuita i priručnik „Duhovne veĆŸbe za vladavinu nad samim sobom“.

1524 – Umro je portugalski moreplovac Vasko da Gama (Vasco) koji je 1498. pronaĆĄao pomorski put u Indiju ploveći oko Afrike. Prilikom drugog putovanja u Indiju 1502. uspostavio je portugalsku kolonijalnu vlast, a tokom trećeg umro je u Indiji.

1798 – Rodjen je poljski pisac Adam Mickjevič (Mickiewicz), najizrazitiji predstavnik poljskog romantizma. Njegov idilični ep „Gospodin Tadija“ (Pan TadeuĆĄ) u kojem je dao viziju stare Poljske u nestajanju, smatra se najvećim delom poljskog romantizma.

1814 – SAD i Velika Britanija potpisale su mir u Gentu u Belgiji, okončavĆĄi rat započet 1812.

1818 – Rodjen je engleski fizičar DĆŸejms Preskot DĆŸul (James Prescott Joule). Odredio je toplotni ekvivalent električne struje (1843) i mehanički ekvivalent topline (1850) i time dao jedan od dokaza zakona o očuvanju energije. Po njemu je merna jedinica za energiju, rad i količinu toplote nazvana „dĆŸul“ (J).

1838 – Pod pritiskom Rusije, Porte i političkih protivnika u Srbiji knez MiloĆĄ Obrenović prihvatio je tzv. Turski ustav kojim je ograničena apsolutna kneĆŸeva vlast.

1863 – U Kalkuti je umro engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri (William Makepeace Thackeray), jedan od najznačajnijih satiričara 19. veka, poznat po romanu „VaĆĄar taĆĄtine“.

1863 – Rodjen je Ljubomir Davidović. S JaĆĄom Prodanovićem osnovao je 1901. Samostalnu radikalnu stranku, a od 1912. bio je na čelu te stranke. Bio je ministar prosvete u vladi Nikole PaĆĄića i jedan je od tvoraca Krfske deklaracije. Od 1919. predsednik je novoformirane Demokratske stranke. Dva puta je bio premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1919. i 1924.

1865 – U mestu Pulaski u američkoj drĆŸavi Tenesi osnovana je rasistička organizacija belaca Kju-Kluks-Klan.

1871 – Premijera Verdijeve opere „Aida“ odrĆŸana je u Kairu, mestu gde se i odigrava radnja drame.

1914 – Nemački avion bacio je bombu na Dover u Prvom svetskom ratu, ĆĄto je bio prvi napad iz vazduha u istoriji Velike Britanije.

1942 – Na nemačkom eksperimentalnom poligonu u mestu Peneminde izvrĆĄena je uspeĆĄna proba nove rakete zemlja-zemlja „FZG76“, kasnije poznate kao raketa „Fau 1“ (V-1).

1943 – Američki general Dvajt Ajzenhauer (Dwight Eisenhower) imenovan je u Drugom svetskom ratu za komandanta Vrhovnog ĆĄtaba savezničkih ekspedicionih snaga za invaziju na okupiranu Francusku.

1944 – U Novom Sadu je izaĆĄao prvi broj dnevnog lista na madjarskom „Sabad VajdaĆĄag“, koji je u septembru 1945. promenio naziv u „Madjar so“.

1951 – ProglaĆĄeno je Ujedinjeno kraljevstvo Libija s emirom el-Idrizom (Idris) kao suverenom. U septembru 1969. kralj Idriz je svrgnut u vojnom udaru pod vodjstvom Moamera Gadafija koji je potom proglasio republiku.

1982 – Umro je francuski pisac Luj Aragon (Louis), jedan od osnivača nadrealističkog pokreta. Od 1930, posle kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu, priklanja se socrealizmu i objavljuje „Traktat za socijalistički realizam“. U Drugom svetskom ratu, uz Elijara (Eluard), najistaknutiji je pesnik Pokreta otpora.

1989 – Svrgnuti premijer Paname general Antonio Norijega (Noriega), sklonio se pred američkim okupacionim trupama u diplomatsko predstavniĆĄtvo Vatikana u Panama Sitiju i zatraĆŸio politički azil.

1994 – Islamski teroristi su prilikom otmice francuskog putničkog aviona u AlĆŸiru ubili dvoje ljudi i uzeli za taoce 239 ljudi.

1995 – Na parlamentarnim izborima u Turskoj najviĆĄe glasova osvojila je islamistička Partija prosperiteta, ĆĄto je bila prva izborna pobeda islamista u 72-godiĆĄnjoj istoriji sekularne Turske.

1996 – Tokom gradjanskog protesta u Srbiji zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora, jake policijske snage intervenisale su u centru Beograda da bi razdvojile dva skupa – pristalica predsednika Srbije Slobodana MiloĆĄevića i opozicione koalicije „Zajedno“. Pred početak mitinga iz piĆĄtolja je teĆĄko ranjen Ivica Lazović, član Srpskog pokreta obnove.

1997 – Muslimanski fundamentalisti su u dva masakra ubili 59 civila u AlĆŸiru.

1999 – „Mali princ“, delo Antoana d Sent-Egziperija (Antoine de Saint-Exupery) proglaĆĄeno je za knjigu veka u Francuskoj.

2000 – Tokom četvorodnevne pobune u zatvorima u Turskoj ubijeno je 28 ljudi.

2008 – Umro je britanski nobelovac i jedan od najpoznatijih dramskih pisaca Harold Pinter, poznat i kao oĆĄtar kritičar britanske i američke spoljne politike. Njegova najznačajnija dela su: „Nastojnik“, „Povratak“, „Ničija zemlja“, „Stara vremena“ i „Rodjendan“.

2009 – Umro je venecuelanski političar i drĆŸavnik Rafael Kaldera, predsednik Venecuele od 1969. do 1974. godine i od 1994. do 1999. godine. Za vreme drugog mandata pomilovani su učesnici drĆŸavnog udara iz 1992. godine, medju kojima i Ugo Čaves, koji je postao ĆĄef drĆŸave nakon Kaldere.

2011 – U viĆĄednevnim borbama bezbednosnih snaga i pripadnika radikalne muslimanske sekte Boko Haram na severoistoku Nigerije stradala je 61 osoba.

2014 – Ć inzo (Shinzo) Abe je postao novi premijer Japana deset dana posle pobede njegove Liberalno demokratske partije (LDP) na parlamentarnim izborima.

2017 – U udaru tropske oluje „Tembin“ na Filipinima je stradalo 208 osoba, 164 osobe se vode kao nestale, dok je 40.000 stanovnika napustilo svoje domove.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.