Na danaĆĄnji dan 24. decembar
1996 – Tokom gradjanskog protesta u Srbiji zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora, jake policijske snage intervenisale su u centru Beograda da bi razdvojile dva skupa – pristalica predsednika Srbije Slobodana MiloĆĄeviÄa i opozicione koalicije „Zajedno“. Pred poÄetak mitinga iz piĆĄtolja je teĆĄko ranjen Ivica LazoviÄ, Älan Srpskog pokreta obnove.
1491 – Rodjen je ĆĄpanski sveĆĄtenik Injasio de Lojola (Ignacio, Loyola), osnivaÄ „DruĆŸbe Isusove“ (jezuiti) 1534. Nakon ĆĄto ga je Inkvizicija oslobodila optuĆŸbi da je jeretik, dobio je 1540. od pape Pavla III potvrdu novog rimokatoliÄkog reda i izabran za prvog stareĆĄinu (generala). Izradio je ustav jezuita i priruÄnik „Duhovne veĆŸbe za vladavinu nad samim sobom“.
1524 – Umro je portugalski moreplovac Vasko da Gama (Vasco) koji je 1498. pronaĆĄao pomorski put u Indiju ploveÄi oko Afrike. Prilikom drugog putovanja u Indiju 1502. uspostavio je portugalsku kolonijalnu vlast, a tokom treÄeg umro je u Indiji.
1798 – Rodjen je poljski pisac Adam MickjeviÄ (Mickiewicz), najizrazitiji predstavnik poljskog romantizma. Njegov idiliÄni ep „Gospodin Tadija“ (Pan TadeuĆĄ) u kojem je dao viziju stare Poljske u nestajanju, smatra se najveÄim delom poljskog romantizma.
1814 – SAD i Velika Britanija potpisale su mir u Gentu u Belgiji, okonÄavĆĄi rat zapoÄet 1812.
1818 – Rodjen je engleski fiziÄar DĆŸejms Preskot DĆŸul (James Prescott Joule). Odredio je toplotni ekvivalent elektriÄne struje (1843) i mehaniÄki ekvivalent topline (1850) i time dao jedan od dokaza zakona o oÄuvanju energije. Po njemu je merna jedinica za energiju, rad i koliÄinu toplote nazvana „dĆŸul“ (J).
1838 – Pod pritiskom Rusije, Porte i politiÄkih protivnika u Srbiji knez MiloĆĄ ObrenoviÄ prihvatio je tzv. Turski ustav kojim je ograniÄena apsolutna kneĆŸeva vlast.
1863 – U Kalkuti je umro engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri (William Makepeace Thackeray), jedan od najznaÄajnijih satiriÄara 19. veka, poznat po romanu „VaĆĄar taĆĄtine“.
1863 – Rodjen je Ljubomir DavidoviÄ. S JaĆĄom ProdanoviÄem osnovao je 1901. Samostalnu radikalnu stranku, a od 1912. bio je na Äelu te stranke. Bio je ministar prosvete u vladi Nikole PaĆĄiÄa i jedan je od tvoraca Krfske deklaracije. Od 1919. predsednik je novoformirane Demokratske stranke. Dva puta je bio premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1919. i 1924.
1865 – U mestu Pulaski u ameriÄkoj drĆŸavi Tenesi osnovana je rasistiÄka organizacija belaca Kju-Kluks-Klan.
1871 – Premijera Verdijeve opere „Aida“ odrĆŸana je u Kairu, mestu gde se i odigrava radnja drame.
1914 – NemaÄki avion bacio je bombu na Dover u Prvom svetskom ratu, ĆĄto je bio prvi napad iz vazduha u istoriji Velike Britanije.
1942 – Na nemaÄkom eksperimentalnom poligonu u mestu Peneminde izvrĆĄena je uspeĆĄna proba nove rakete zemlja-zemlja „FZG76“, kasnije poznate kao raketa „Fau 1“ (V-1).
1943 – AmeriÄki general Dvajt Ajzenhauer (Dwight Eisenhower) imenovan je u Drugom svetskom ratu za komandanta Vrhovnog ĆĄtaba savezniÄkih ekspedicionih snaga za invaziju na okupiranu Francusku.
1944 – U Novom Sadu je izaĆĄao prvi broj dnevnog lista na madjarskom „Sabad VajdaĆĄag“, koji je u septembru 1945. promenio naziv u „Madjar so“.
1951 – ProglaĆĄeno je Ujedinjeno kraljevstvo Libija s emirom el-Idrizom (Idris) kao suverenom. U septembru 1969. kralj Idriz je svrgnut u vojnom udaru pod vodjstvom Moamera Gadafija koji je potom proglasio republiku.
1982 – Umro je francuski pisac Luj Aragon (Louis), jedan od osnivaÄa nadrealistiÄkog pokreta. Od 1930, posle kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu, priklanja se socrealizmu i objavljuje „Traktat za socijalistiÄki realizam“. U Drugom svetskom ratu, uz Elijara (Eluard), najistaknutiji je pesnik Pokreta otpora.
1989 – Svrgnuti premijer Paname general Antonio Norijega (Noriega), sklonio se pred ameriÄkim okupacionim trupama u diplomatsko predstavniĆĄtvo Vatikana u Panama Sitiju i zatraĆŸio politiÄki azil.
1994 – Islamski teroristi su prilikom otmice francuskog putniÄkog aviona u AlĆŸiru ubili dvoje ljudi i uzeli za taoce 239 ljudi.
1995 – Na parlamentarnim izborima u Turskoj najviĆĄe glasova osvojila je islamistiÄka Partija prosperiteta, ĆĄto je bila prva izborna pobeda islamista u 72-godiĆĄnjoj istoriji sekularne Turske.
1996 – Tokom gradjanskog protesta u Srbiji zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora, jake policijske snage intervenisale su u centru Beograda da bi razdvojile dva skupa – pristalica predsednika Srbije Slobodana MiloĆĄeviÄa i opozicione koalicije „Zajedno“. Pred poÄetak mitinga iz piĆĄtolja je teĆĄko ranjen Ivica LazoviÄ, Älan Srpskog pokreta obnove.
1997 – Muslimanski fundamentalisti su u dva masakra ubili 59 civila u AlĆŸiru.
1999 – „Mali princ“, delo Antoana d Sent-Egziperija (Antoine de Saint-Exupery) proglaĆĄeno je za knjigu veka u Francuskoj.
2000 – Tokom Äetvorodnevne pobune u zatvorima u Turskoj ubijeno je 28 ljudi.
2008 – Umro je britanski nobelovac i jedan od najpoznatijih dramskih pisaca Harold Pinter, poznat i kao oĆĄtar kritiÄar britanske i ameriÄke spoljne politike. Njegova najznaÄajnija dela su: „Nastojnik“, „Povratak“, „NiÄija zemlja“, „Stara vremena“ i „Rodjendan“.
2009 – Umro je venecuelanski politiÄar i drĆŸavnik Rafael Kaldera, predsednik Venecuele od 1969. do 1974. godine i od 1994. do 1999. godine. Za vreme drugog mandata pomilovani su uÄesnici drĆŸavnog udara iz 1992. godine, medju kojima i Ugo Äaves, koji je postao ĆĄef drĆŸave nakon Kaldere.
2011 – U viĆĄednevnim borbama bezbednosnih snaga i pripadnika radikalne muslimanske sekte Boko Haram na severoistoku Nigerije stradala je 61 osoba.
2014 – Ć inzo (Shinzo) Abe je postao novi premijer Japana deset dana posle pobede njegove Liberalno demokratske partije (LDP) na parlamentarnim izborima.
2017 – U udaru tropske oluje „Tembin“ na Filipinima je stradalo 208 osoba, 164 osobe se vode kao nestale, dok je 40.000 stanovnika napustilo svoje domove.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.