U trendu

Na danaĆĄnji dan 24. mart

Na danaĆĄnji dan 24. marta 1999. snage NATO počele su vazduĆĄne udare na SR Jugoslaviju. Tokom 78 dana akcije pod nazivom „Milosrdni andjeo“, u kojoj je učestvovalo 19 zemalja, poginulo je preko 1.000 ljudi, a viĆĄe hiljada je ranjeno. TeĆĄko je oĆĄtećena infrastruktura, vojni i civilni objekti, a ĆĄteta je procenjena na oko 30 milijardi dolara.

1401 – U pohodu kroz Aziju i Sredozemlje tatarski vojskovodja Tamerlan osvojio je Damask.

1603 – Umrla je engleska kraljica Elizabeta Prva (Elizabeth). Tokom njene 45-godiĆĄnje vladavine Engleska je postala vodeća zemlja u proizvodnji tekstila i vune, osnovala je svoju prvu koloniju u Severnoj Americi, VirdĆŸiniju, utemeljila Istočnoindijsku kompaniju, a britanski moreplovci, trgovci i gusari stvorili su temelje buduće britanske imperije. Presto je nasledio ĆĄkotski kralj DĆŸejms VI, čime je kao DĆŸejms I objedinio englesku i ĆĄkotsku krunu. Zajednički parlament osnovan je 1707, kada su se dve zemlje ujedinile u Veliku Britaniju.

1736 – U Budimu je mučenjem na točku ubijen vodja srpskih ustanika Pera Segedinac, koji je 1735. u PomoriĆĄju, Bačkoj i Posavini podigao Vojvodjane protiv Austrije. MoriĆĄki komandant je opevan u narodnim pesmama, a Laza Kostić je napisao dramu „Pera Segedinac“.

1882 – Nemački bakteriolog Robert Koh (Koch) objavio je da je izolovao bakteriju koja izaziva tuberkulozu, kasnije poznatu kao „Kohov bacil“.

1882 – Umro je američki pisac Henri Vodsvort Longfelou (Henry Wadsworth Longfellow), autor epske poeme „Hijavata“ u kojoj je prikazao folklorno bogatstvo severno-američkih Indijanaca.

1891 – Velika Britanija i Italija postigle su sporazum o granicama kolonija u području Crvenog mora.

1905. – Umro je francuski pisac Ćœil Vern (Jules Verne), koji je svojim naučno-fantastičnim romanima odigrao veliku ulogu u popularizaciji nauke i predvideo mnoga kasnija naučna dostignuća. Napisao je 57 romana od kojih su najpoznatiji „Put oko sveta za 80 dana“, „Dvadeset hiljada milja pod morem“, „Put na Mesec“, „Put u srediĆĄte Zemlje“, „Pet nedelja u balonu“.

1945 – Američke i britanske trupe su u Drugom svetskom ratu preĆĄle reku Rajnu i nastavile nadiranje u unutraĆĄnjost Nemačke.

1945 – U Beogradu je potpisan sporazum vlade Demokratske Federativne Jugoslavije i Uprave UN za pomoć i obnovu (UNRA). Sporazumom je predvidjeno da UNRA pomogne u hrani, lekovima, obući i odeći i da uputi stručnjake za obnovu poljoprivrede, industrije i saobraćaja.

1962 – Umro je ĆĄvajcarski fizičar, balonista i istraĆŸivač morskih dubina Ogist Pikar (Auguste Piccard), profesor Univerziteta u Briselu. Godine 1931. postao je prvi čovek koji je dospeo u stratosferu, popevĆĄi se balonom do 15.780 metara. Od 1938. spuĆĄtao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.

1972 – Velika Britanija je uspostavila direktnu kontrolu u Severnoj Irskoj da bi sprečila sukobe paravojnih grupa rimokatolika i protestanata.

1976 – U Argentini je vlast preuzela vojna hunta generala Horhea Videle (Jorge), a predsednica Isabela Peron je uhapĆĄena.

1976 – Umro je britanski feldmarĆĄal Bernard Lo Montgomeri (Law Montgomery), jedan od vodećih savezničkih vojskovodja u Drugom svetskom ratu. Pobeda njegove Osme armije nad Afričkim korpusom nemačkog feldmarĆĄala Ervina Romela (Erwin Rommel) u bici kod El Alamejna krajem 1942. preokrenula je tok rata u Africi.

1980 – U El Salvadoru je ubijen najglasniji kritičar vojnih vlasti u toj zemlji zahvaćenoj gradjanskim ratom, nadbiskup San Salvadora Oskar Arnulfo Romero (Oscar). Smrt uticajnog i popularnog borca za reforme i ljudska prava izazvala je dalje zaoĆĄtravanje krize.

1989 – U vodama Aljaske brod „Ekson Valdez“ ispustio je viĆĄe od četiri miliona tona nafte.

1990 – Ć ri Lanku je napustilo 2.000 indijskih vojnika, poslednjih iz kontingenta od 50.000, koji su dve i po godine bezuspeĆĄno pokuĆĄavali da savladaju oruĆŸanu pobunu tamilskih gerilaca protiv centralnih vlasti u Kolombu.

1999 – Vlada SR Jugoslavije proglasila je ratno stanje.

2000 – Lideri Evropske unije na sastanku u Lisabonu usaglasili su novu strategiju na Balkanu – jačanje veza sa opozicijom i „civilnim druĆĄtvom“ u Srbiji u cilju postizanja demokratskog preobraĆŸaja u celoj SR Jugoslaviji.

2002 – Prvi put u 74-godiĆĄnjoj istoriji Oskara, dvoje glumaca crnaca dobili su tu nagradu za najbolju muĆĄku i ĆŸensku ulogu: Denzel VoĆĄington (Denzel Washigton) za ulogu u filmu „Dan obuke“ a Hale Beri (Halle Berry) u filmu „Bal čudoviĆĄta“.

2003 – Ćœupanijski sud u Rijeci (Hrvatska) osudio je bivĆĄeg hrvatskog generala Mirka Norca na 12 godina zatvora za zločine nad Srbima u Gospiću 1991. godine.

2005 – Opozicija u Kirgistanu je preuzela vlast i na mesto predsednika drĆŸave Askara Akajeva imenovala opozicionog poslanika Kurmanbeka Bakijeva. Tulipanska revolucija ili revolucija lala je naziv za dogadjaje u Kirgistanu koji su doveli do smene vlasti i zbog niza detalja smatraju se delom tzv. „obojenih revolucija“.

2008 – Umro je Boris Dvornik, jedan od najpoznatijih glumaca u istoriji Hrvatske i nekadaĆĄnje SFRJ. NajĆĄiru popularnost stekao je ulogama u TV serijama „NaĆĄe malo misto“, „Kapelski kresovi“ i „Velo misto“.

2010 – Umro Stevan NikĆĄić, novinar i urednik NIN-a, jedan od osnivača Novinske agencije Beta i Nezavisnog udruĆŸenja novinara Srbije.

2016 – HaĆĄki tribunal osudio je na kaznu od 40 godina zatvora bivĆĄeg predsednika Republike Srpske i vrhovnog komandanta njenih oruĆŸanih snaga Radovana KaradĆŸića (71). KaradĆŸić je proglaĆĄen krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovečnosti nad Muslimanima i Hrvatima tokom rata u BiH, 1992-95. godine.

2017 – BivĆĄi predsednik Egipta Hosni Mubarak puĆĄten je na slobodu posle ĆĄest godina pritvora tokom istrage viĆĄe slučajeva pokrenutih posle „Arapskog proleća“ koje je dovelo do njegovog svrgavanja 2011. godine.

2020 – Olimpijske igre u Tokiju, koje su bile zakazane od 24. jula do 9. avgusta, odloĆŸene su zbog pandemije korona virusa za narednu godinu.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.