Na danaĆĄnji dan 24. mart
Na danaĆĄnji dan 24. marta 1999. snage NATO poÄele su vazduĆĄne udare na SR Jugoslaviju. Tokom 78 dana akcije pod nazivom „Milosrdni andjeo“, u kojoj je uÄestvovalo 19 zemalja, poginulo je preko 1.000 ljudi, a viĆĄe hiljada je ranjeno. TeĆĄko je oĆĄteÄena infrastruktura, vojni i civilni objekti, a ĆĄteta je procenjena na oko 30 milijardi dolara.
1401 – U pohodu kroz Aziju i Sredozemlje tatarski vojskovodja Tamerlan osvojio je Damask.
1603 – Umrla je engleska kraljica Elizabeta Prva (Elizabeth). Tokom njene 45-godiĆĄnje vladavine Engleska je postala vodeÄa zemlja u proizvodnji tekstila i vune, osnovala je svoju prvu koloniju u Severnoj Americi, VirdĆŸiniju, utemeljila IstoÄnoindijsku kompaniju, a britanski moreplovci, trgovci i gusari stvorili su temelje buduÄe britanske imperije. Presto je nasledio ĆĄkotski kralj DĆŸejms VI, Äime je kao DĆŸejms I objedinio englesku i ĆĄkotsku krunu. ZajedniÄki parlament osnovan je 1707, kada su se dve zemlje ujedinile u Veliku Britaniju.
1736 – U Budimu je muÄenjem na toÄku ubijen vodja srpskih ustanika Pera Segedinac, koji je 1735. u PomoriĆĄju, BaÄkoj i Posavini podigao Vojvodjane protiv Austrije. MoriĆĄki komandant je opevan u narodnim pesmama, a Laza KostiÄ je napisao dramu „Pera Segedinac“.
1882 – NemaÄki bakteriolog Robert Koh (Koch) objavio je da je izolovao bakteriju koja izaziva tuberkulozu, kasnije poznatu kao „Kohov bacil“.
1882 – Umro je ameriÄki pisac Henri Vodsvort Longfelou (Henry Wadsworth Longfellow), autor epske poeme „Hijavata“ u kojoj je prikazao folklorno bogatstvo severno-ameriÄkih Indijanaca.
1891 – Velika Britanija i Italija postigle su sporazum o granicama kolonija u podruÄju Crvenog mora.
1905. – Umro je francuski pisac Ćœil Vern (Jules Verne), koji je svojim nauÄno-fantastiÄnim romanima odigrao veliku ulogu u popularizaciji nauke i predvideo mnoga kasnija nauÄna dostignuÄa. Napisao je 57 romana od kojih su najpoznatiji „Put oko sveta za 80 dana“, „Dvadeset hiljada milja pod morem“, „Put na Mesec“, „Put u srediĆĄte Zemlje“, „Pet nedelja u balonu“.
1945 – AmeriÄke i britanske trupe su u Drugom svetskom ratu preĆĄle reku Rajnu i nastavile nadiranje u unutraĆĄnjost NemaÄke.
1945 – U Beogradu je potpisan sporazum vlade Demokratske Federativne Jugoslavije i Uprave UN za pomoÄ i obnovu (UNRA). Sporazumom je predvidjeno da UNRA pomogne u hrani, lekovima, obuÄi i odeÄi i da uputi struÄnjake za obnovu poljoprivrede, industrije i saobraÄaja.
1962 – Umro je ĆĄvajcarski fiziÄar, balonista i istraĆŸivaÄ morskih dubina Ogist Pikar (Auguste Piccard), profesor Univerziteta u Briselu. Godine 1931. postao je prvi Äovek koji je dospeo u stratosferu, popevĆĄi se balonom do 15.780 metara. Od 1938. spuĆĄtao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.
1972 – Velika Britanija je uspostavila direktnu kontrolu u Severnoj Irskoj da bi spreÄila sukobe paravojnih grupa rimokatolika i protestanata.
1976 – U Argentini je vlast preuzela vojna hunta generala Horhea Videle (Jorge), a predsednica Isabela Peron je uhapĆĄena.
1976 – Umro je britanski feldmarĆĄal Bernard Lo Montgomeri (Law Montgomery), jedan od vodeÄih savezniÄkih vojskovodja u Drugom svetskom ratu. Pobeda njegove Osme armije nad AfriÄkim korpusom nemaÄkog feldmarĆĄala Ervina Romela (Erwin Rommel) u bici kod El Alamejna krajem 1942. preokrenula je tok rata u Africi.
1980 – U El Salvadoru je ubijen najglasniji kritiÄar vojnih vlasti u toj zemlji zahvaÄenoj gradjanskim ratom, nadbiskup San Salvadora Oskar Arnulfo Romero (Oscar). Smrt uticajnog i popularnog borca za reforme i ljudska prava izazvala je dalje zaoĆĄtravanje krize.
1989 – U vodama Aljaske brod „Ekson Valdez“ ispustio je viĆĄe od Äetiri miliona tona nafte.
1990 – Ć ri Lanku je napustilo 2.000 indijskih vojnika, poslednjih iz kontingenta od 50.000, koji su dve i po godine bezuspeĆĄno pokuĆĄavali da savladaju oruĆŸanu pobunu tamilskih gerilaca protiv centralnih vlasti u Kolombu.
1999 – Vlada SR Jugoslavije proglasila je ratno stanje.
2000 – Lideri Evropske unije na sastanku u Lisabonu usaglasili su novu strategiju na Balkanu – jaÄanje veza sa opozicijom i „civilnim druĆĄtvom“ u Srbiji u cilju postizanja demokratskog preobraĆŸaja u celoj SR Jugoslaviji.
2002 – Prvi put u 74-godiĆĄnjoj istoriji Oskara, dvoje glumaca crnaca dobili su tu nagradu za najbolju muĆĄku i ĆŸensku ulogu: Denzel VoĆĄington (Denzel Washigton) za ulogu u filmu „Dan obuke“ a Hale Beri (Halle Berry) u filmu „Bal ÄudoviĆĄta“.
2003 – Ćœupanijski sud u Rijeci (Hrvatska) osudio je bivĆĄeg hrvatskog generala Mirka Norca na 12 godina zatvora za zloÄine nad Srbima u GospiÄu 1991. godine.
2005 – Opozicija u Kirgistanu je preuzela vlast i na mesto predsednika drĆŸave Askara Akajeva imenovala opozicionog poslanika Kurmanbeka Bakijeva. Tulipanska revolucija ili revolucija lala je naziv za dogadjaje u Kirgistanu koji su doveli do smene vlasti i zbog niza detalja smatraju se delom tzv. „obojenih revolucija“.
2008 – Umro je Boris Dvornik, jedan od najpoznatijih glumaca u istoriji Hrvatske i nekadaĆĄnje SFRJ. NajĆĄiru popularnost stekao je ulogama u TV serijama „NaĆĄe malo misto“, „Kapelski kresovi“ i „Velo misto“.
2010 – Umro Stevan NikĆĄiÄ, novinar i urednik NIN-a, jedan od osnivaÄa Novinske agencije Beta i Nezavisnog udruĆŸenja novinara Srbije.
2016 – HaĆĄki tribunal osudio je na kaznu od 40 godina zatvora bivĆĄeg predsednika Republike Srpske i vrhovnog komandanta njenih oruĆŸanih snaga Radovana KaradĆŸiÄa (71). KaradĆŸiÄ je proglaĆĄen krivim za genocid u Srebrenici i zloÄine protiv ÄoveÄnosti nad Muslimanima i Hrvatima tokom rata u BiH, 1992-95. godine.
2017 – BivĆĄi predsednik Egipta Hosni Mubarak puĆĄten je na slobodu posle ĆĄest godina pritvora tokom istrage viĆĄe sluÄajeva pokrenutih posle „Arapskog proleÄa“ koje je dovelo do njegovog svrgavanja 2011. godine.
2020 – Olimpijske igre u Tokiju, koje su bile zakazane od 24. jula do 9. avgusta, odloĆŸene su zbog pandemije korona virusa za narednu godinu.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.