U trendu

Na danaĆĄnji dan 26. oktobar

Na danaĆĄnji dan 26. oktobra 1961. godine Nobelovu nagradu za knjiĆŸevnost dobio je jugoslovenski knjiĆŸevnik Ivo Andrić i postao prvi Jugosloven dobitnik te prestiĆŸne svetske nagrade.

899 – Umro je engleski kralj Alfred Veliki, koji je po dolasku na presto 871. uspeĆĄno odbranio zemlju od Danaca, oslobodio i obnovio London. Razvio je ratarstvo, osnovao nove gradove i učinio mnogo na polju duhovne kulture okupljajući učene ljude i iz inostranstva.

1440 – ObeĆĄen je Ćœil de Re (Gilles de Rais), jedan od boraca Jovanke Orleanke. BivĆĄi marĆĄal Francuske optuĆŸen je za satanizam i ubistvo 140 dece. Njegov zločin bio je inspiracija za priču „Plavobradi“.

1685 – Rođen je italijanski kompozitor Đuzepe Domeniko Skarlati (Giuseppe Domenico Scarlatti), virtuoz na čembalu. Komponovao je viĆĄe od 550 kompozicija za čembalo, čuvenih sonata u jednom stavu (Skarlatijev sonatni oblik).

1759 – Rođen je ĆœorĆŸ Ćœak Danton (Georges Jacques), jedan od vođa Francuske revolucije, koji je 14. jula 1789. predvodio napad na parisku tamnicu Bastilju. Kao protivnik revolucionarnog terora sukobio se sa Robespjerom (Robespierre), optuĆŸen je za saradnju sa neprijateljima republike i pogubljen na giljotini 1794.

1842 – Rođen je ruski slikar Vasilij Vasiljevič Vereơčagin, autor monumentalnih kompozicija iz rusko-turskog rata (1877-78).

1861 – U Frankfurtu je prikazan rad prvog uređaja za prenos govora, koji je njegov konstruktor Johan Filip Reis (Johann Philip) nazvao telefon. Kao pronalazač prvog upotrebljivog telefona (1876) smatra se Amerikanac Aleksandar Graham Bel (Alexander, Bell).

1863 – U Ćœenevi je počela četvorodnevna medjunarodna konferencija 14 zemalja na kojoj je osnovan Crveni krst i objavljeni principi koji su 1864. posluĆŸili kao osnova za usvajanje Ćœenevske konvencije o zaĆĄtiti ĆŸrtava rata.

1896 – Potpisan je sporazum u Adis Abebi kojim je uspostavljen mir izmedju Italije i Abisinije (Etiopija) i priznata nezavisnost Abisinije.

1905 – Tokom Prve ruske revolucije (1905-07), radnici su u Petrogradu osnovali prvi Sovjet (radničku skupĆĄtinu).

1905 – Sporazumom u KarlĆĄtadu NorveĆĄka se odvojila od Ć vedske i postala nezavisna kraljevina sa kraljem Hakonom VII.

1911 – U Kini je ukinuta monarhija i proglaĆĄena republika sa Sun Jat Senom (Yat) kao privremenim predsednikom.

1916 – Rođen je francuski drĆŸavnik Fransoa Miteran (Francois Mitterrand), koji je kao prvi socijalista u maju 1981. izabran za predsednika Francuske i ostao na tom poloĆŸaju 14 godina. U Drugom svetskom ratu bio je jedan od vodja francuskog Pokreta otpora, a od 1971. je lider Socijalističke partije Francuske.

1917 – Brazil je objavio rat Nemačkoj u Prvom svetskom ratu.

1955 – General Ngo Din Diem proglasio je Republiku Vijetnam u juĆŸnom Vijetnamu, a sebe predsednikom i zaveo diktatorski reĆŸim. Ubijen je u vojnom udaru u novembru 1963.

1955 – Parlament Austrije prihvatio je, dan posle odlaska poslednjih savezničkih okupacionih vojnika, DrĆŸavni ugovor kojim se obavezala na stalnu neutralnosti zemlje.

1972. – Umro je ruski konstruktor aviona i helikoptera Igor Ivanovič Sikorski, koji je konstruisao prvi uspeĆĄan helikopter, a 1913. prvi izgradio avion sa viĆĄe motora. Godine 1919. emigrirao je u SAD gde je nastavio rad na konstrukciji novih tipova aviona i helikoptera.

1972. – U kampanji Saveza komunista Jugoslavije protiv „anarholiberala“ smenjeni su najviĆĄi funkcioneri Saveza komunista Srbije Marko Nikezić i Latinka Perović. Nakon toga smenjeni su i funkcioneri u drĆŸavnom aparatu i privredni rukovodioci koji su se zalagali za liberalizaciju i modernizaciju druĆĄtva.

1976 – Generalna skupĆĄtina UN je jednoglasno osudila aparthejd i pozvala vlade zemalja članica da zabrane sve kontakte sa Transkejom, koja je samoproklamovala nezavisnost sa belom manjinom na čelu.

1994 – Izrael i Jordan potpisali su sporazum, kojim je posle 46 godina formalno okončano ratno stanje dveju susednih zemalja.

1995 – Na Malti je ubijen vođa palestinske terorističke islamske organizacije „Islamski dĆŸihad“ Fati Ć kaki (Fathi Shqaqi).

1998 – Predsednici Perua i Ekvadora potpisali su formalnu deklaraciju kojom je reĆĄen pogranični spor dveju juĆŸnoameričkih zemalja nastao početkom 19. veka, zbog kojeg su viĆĄe puta ratovale.

1999 – Savet bezbednosti UN odobrio je upućivanje medjunarodnih mirovnih snaga, 11.000 vojnika i policajaca, u Istočni Timor.

2000 – Na sastanku u BukureĆĄtu SR Jugoslavija je postala punopravni član Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu.

2001 – Beogradski sud osudio je Dobrosava Gavrića na 20 godina zatvora zbog ubistva Ćœeljka RaĆŸnatovića Arkana i joĆĄ dve osobe u hotelu „Interkontinental“ u Beogradu 15. januara 2001.

2007 – Umro je američki biohemičar Artur (Arthur) Kornberg, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1959. za sintezu DNK u epruveti. Kornberg je otkrio hemijski mehanizam koji pokazuje kako DNK nastaje u ćeliji.

2010 – Poginulo je 113 osoba, a viĆĄe od 500 je nestalo posle jakog zemljotresa koji je uzrokovao cunami u oblast Indonezije 78 kilometara od ostrva JuĆŸni Pagai, arhipelaga Mentavaina; Erupcija vulkana Mount Merapi na indoneĆŸanskom ostrvu Java usmrtila je 13 ljudi.

2014 – Aktuelna predsednica Brazila Dilma Rusef pobedila je u drugom krugu predsedničkih izbora sa osvojenih 51,5 odsto glasova.

2014 – U Srbiji odrĆŸani izbori za nacionalne savete nacionalnih manjina.

2015 – Poginulo je 385 osoba u snaĆŸnom zemljotresu u avganistanskoj provinciji BadahĆĄan, koja se graniči s Pakistanom, TadĆŸikistanom i Kinom.

2022 – Srbija je dobila novu vladu sa 25 resornih ministarstava i tri bez portelja, na čijem čelu je, po treći put, Ana Brnabić.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

PoĆĄalji komentar