U trendu

Na danaĆĄnji dan 29. septembar

Na danaơnji dan 29. septembra 1938. Velika Britanija, Francuska, Italija i Nemačka potpisale su sporazum u Minhenu kojim je Nemačkoj dozvoljeno da pripoji Sudetsku oblast, deo Čehoslovačke sa nemačkom nacionalnom manjinom. Minhenski sporazum smatra se presudnim aktom kojim je Hitleru otvoren put za otpočinjanje Drugog svetskog rata.

1399 – Kralj Ričard II (Richard) postao je prvi engleski monarh koji je abdicirao. Na abdikaciju su ga primorali plemići koji su se pobunili protiv njegove apsolutističke vladavine.

1518 – Rodjen je italijanski slikar Jakopo Tintoreto (Jacoppo, Tintoretto), jedan od najvećih majstora 16. veka, čuven po veĆĄtini postizanja izuzetnih svetlosnih efekata. Imao je veliki uticaj na evropsko slikarstvo, posebno na impresioniste („Tajna večera“, „Poslednji sud“).

1758 – Rođen je engleski admiral Horacio Nelson (Horatio) jedan od najvećih stratega u istoriji pomorskih ratova. Odneo je ključne pobede nad Napoleonovom flotom, a 1805. je naneo katastrofalan poraz udruĆŸenoj ĆĄpansko-francuskoj floti kod Trafalgara

1854 – U Valjevu je umro prota Matija Nenadović, vojvoda i jedan od vođa Prvog srpskog ustanka. Bio je prvi diplomata obnovljene Srbije i tvorac i prvi predsednik Praviteljstvujuơćeg sovjeta. Njegovi „Memoari“ dragoceno su svedočanstvo o ljudima i dogadjajima iz tog vremena.

1901 – Rođen je italijanski nuklearni fizičar Enriko Fermi (Enrico), dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1938. ZasluĆŸan je za niz osnovnih otkrića u fizici atomskog jezgra, a 2. decembra 1942. u Čikagu pustio je u pogon prvi nuklearni reaktor. Taj datum uzima se i kao početak atomskog doba.

1911 – Italija je objavila rat Turskoj i upala u libijsku provinciju Tripolitaniju.

1918 – Bugarska je nakon poraza na Solunskom frontu u Prvom svetskom ratu potpisala primirje sa saveznicima („Solunsko primirje“).

1913 – Rudolf Dizel (Diesel), nemački inĆŸenjer, konstruktor prvog motora sa unutraĆĄnjim sagorevanjem na principu samopaljenja (1893), nestao je u moru u kanalu LamanĆĄ prilikom putovanja iz Antverpena u London.

1923 – Na osnovu mandata DruĆĄtva naroda, Velika Britanija je uspostavila vlast u Palestini.

1930 – Umro je ruski slikar Ilja Jefimovič Rjepin, glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu. IzvrĆĄio je veliki uticaj na umetnike svoga vremena i bio je uzor sovjetskih socijalističkih realista („Burlaci na Volgi“, „Litija“, „Ivan Grozni i njegov sin Ivan“, „HapĆĄenje propagandista“).

1940 – Rumunija je u Drugom svetskom ratu istupila iz Balkanskog pakta koji je 9. februara 1934. u Atini zaključila s Jugoslavijom, Turskom i Grčkom.

1941. – U Babi Jaru, kod Kijeva, Nemci su u Drugom svetskom ratu u masakru nad Jevrejima, koji je trajao dva dana, pobili 33.771 civila, uključujući ĆŸene i decu.

1957 – U Zapadnom Pakistanu je poginulo oko 300 ljudi kada je ekspresni voz udario u kompoziciju cisterni sa naftom.

1958 – Emitovan je prvi zajednički program TV odaĆĄiljača u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani.

1967 – Međunarodni monetarni fond okupio je svojih 106 članica na sastanku u Rio de Ćœaneiru, gde je odobrena reforma svetskog monetarnog sistema.

1970 – Potpredsednik Egipta Anvar el Sadat (Anwar) preuzeo je duĆŸnost ĆĄefa drĆŸave posle smrti Gamala Abdela Nasera (Nasser), a 5. oktobra je formalno postao predsednik drĆŸave.

1972 – Japan i Kina su normalizovali diplomatske odnose.

1979 – Papa Jovan Pavle II tokom prve papske posete Irskoj, uputio je apel za mir u Severnoj Irskoj pred viĆĄe od milion ljudi u Dablinu.

1979 – Predsednik Ekvatorijalne Gvineje Fransisko Masijas Nguema (Francisco Macias) zbačen sa vlasti u avgustu 1979, a potom streljan pod optuĆŸbom da je kriv za „genocid, izdaju, proneveru i sistematsko krĆĄenje ljudskih prava“.

1988 – Mirovne snage UN su za svoj 40-godiĆĄnji rad dobile Nobelovu nagradu za mir.

1993 – Jedan od komunističkih veterana i predstavnik tvrde linije evropskih komunista ĆœorĆŸ MarĆĄe (George Marchais) povukao se zbog loĆĄeg zdravlja sa mesta predsednika Komunističke partije Francuske, na čijem čelu je bio dve decenije.

1994 – Ministri odbrane članica NATO na sastanku u Sevilji odlučili su da NATO pojača vazduĆĄne napade na poloĆŸaje bosanskih Srba.

1999 – Specijalne policijske snage za razbijanje demonstracija brutalno su pretukle demonstrante u Beogradu kada su pokuĆĄali da dodju do rezidencije predsednika SR Jugoslavije Slobodana MiloĆĄevića i izraze nezadovoljstvo njegovom devetogodiĆĄnjom vladavinom.

2000 – Pozivu lidera Demokratske opozicije Srbije na gradjansku neposluĆĄnost i generalni ĆĄtrajk zbog pokuĆĄaja reĆŸima da falsifikuje izborne rezultate od 24. septembra, prvi su se odazvali srednjoĆĄkolci u Gornjem Milanovcu i rudari kolubarskog rudnika Tamnava. U narednim danima talas ĆĄtrajkova zahvatio je celu Srbiju, počela je blokada magistralnih puteva.

2000 – BivĆĄi kanadski premijer Pjer Trudo (Pierre Trudeau) umro je u 80. godini. Premijer Kanade od 1968. do 1979. i od 1980. do 1984, Trido je nakon prvog izbora za premijera pokrenuo pravu „tridomaniju“, koja je političarima donela, za njih do tada nedostiĆŸan, status zvezda.

2001 – Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o borbi protiv terorizma i sprečavanju finansiranja terorista. Rezolucijom je predvidjeno uvodjenje sankcija svakoj zemlji koja ne bude poĆĄtovala antiterorističke mere.

2002 – Učeơće avganistanskih sportista na 14. Azijskim igrama, koje su počele u Pusanu u JuĆŸnoj Koreji, označilo je njihov povratak na međunarodna takmičenja, posle osam godina odsustva.

2004 – Sultan Hasanl (Hassanal) Bolkiah od Bruneja potpisao je novi Ustav koji će omogućiti odrĆŸavanje prvih izbora od 1962. godine u ovom, naftom bogatom kraljevstvu.

2009 – Francuski drĆŸavljanin Bris Taton preminuo je u Kliničkom centru Srbije od posledica napada huligana u Beogradu. Tatona su huligani pretukli 17. septembra na Obilićevom vencu u centru Beograda, uoči fudbalske utakmice beogradskog Partizana i francuskog Tuluza.

2010. – Umro je američki glumac Toni Kertis (Tony Curtis) koji je slavu stekao ulogom u filmu Bilija Vajldera (Billy Wilder) „Neki to vole vruće“ u kome je igrao sa Merlin Monro (Marilyn Monroe) i DĆŸekom Lemonom (Jack Lemmon).

2010 – Umro je Vojislav Voki Kostić, srpski kompozitor i pisac.

2013 – Na parlamentarnim izborima u Austriji vladajuće partije Socijaldemokratska partija Austrije (SPO) i Narodna partija (OVP) zadrĆŸale su većinu u parlamentu.

2013 – Umro Ć ri Satja Narajan Goenka, vodeći laički učitelj Vipasana meditacije.

2014 – Srbin iz Hrvatske Gojko Eror, optuĆŸen za ratne zločine protiv civila 1991. godine u Berku kod Vukovara, puĆĄten je na slobodu nakon ĆĄto mu je optuĆŸnica prekvalifikovana i poĆĄto je Ćœupanijski sud u Osijeku primenio Zakon o oprostu.

2018 – Zemljotres jačine 7,5 rihtera pogodio je ostrvo Sulavezi u Indoneziji, ĆĄto je izazvalo cunami koji je gotovo potpuno uniĆĄtio priobalni grad Palu, pri čemu je stradalo 1.347 ljudi.

2020 – Preminula je Isidora Ćœebeljan, istaknuta kompozitorka mlađe generacije i redovna članica SANU. Njene kompozicije spadaju u grupu najizvodjenijih srpskih dela na svetskoj muzičkoj sceni.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

PoĆĄalji komentar