Na danaĆĄnji dan 29. septembar
Na danaĆĄnji dan 29. septembra 1938. Velika Britanija, Francuska, Italija i NemaÄka potpisale su sporazum u Minhenu kojim je NemaÄkoj dozvoljeno da pripoji Sudetsku oblast, deo ÄehoslovaÄke sa nemaÄkom nacionalnom manjinom. Minhenski sporazum smatra se presudnim aktom kojim je Hitleru otvoren put za otpoÄinjanje Drugog svetskog rata.
1399 – Kralj RiÄard II (Richard) postao je prvi engleski monarh koji je abdicirao. Na abdikaciju su ga primorali plemiÄi koji su se pobunili protiv njegove apsolutistiÄke vladavine.
1518 – Rodjen je italijanski slikar Jakopo Tintoreto (Jacoppo, Tintoretto), jedan od najveÄih majstora 16. veka, Äuven po veĆĄtini postizanja izuzetnih svetlosnih efekata. Imao je veliki uticaj na evropsko slikarstvo, posebno na impresioniste („Tajna veÄera“, „Poslednji sud“).
1758 – RoÄen je engleski admiral Horacio Nelson (Horatio) jedan od najveÄih stratega u istoriji pomorskih ratova. Odneo je kljuÄne pobede nad Napoleonovom flotom, a 1805. je naneo katastrofalan poraz udruĆŸenoj ĆĄpansko-francuskoj floti kod Trafalgara
1854 – U Valjevu je umro prota Matija NenadoviÄ, vojvoda i jedan od voÄa Prvog srpskog ustanka. Bio je prvi diplomata obnovljene Srbije i tvorac i prvi predsednik PraviteljstvujuĆĄÄeg sovjeta. Njegovi „Memoari“ dragoceno su svedoÄanstvo o ljudima i dogadjajima iz tog vremena.
1901 – RoÄen je italijanski nuklearni fiziÄar Enriko Fermi (Enrico), dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1938. ZasluĆŸan je za niz osnovnih otkriÄa u fizici atomskog jezgra, a 2. decembra 1942. u Äikagu pustio je u pogon prvi nuklearni reaktor. Taj datum uzima se i kao poÄetak atomskog doba.
1911 – Italija je objavila rat Turskoj i upala u libijsku provinciju Tripolitaniju.
1918 – Bugarska je nakon poraza na Solunskom frontu u Prvom svetskom ratu potpisala primirje sa saveznicima („Solunsko primirje“).
1913 – Rudolf Dizel (Diesel), nemaÄki inĆŸenjer, konstruktor prvog motora sa unutraĆĄnjim sagorevanjem na principu samopaljenja (1893), nestao je u moru u kanalu LamanĆĄ prilikom putovanja iz Antverpena u London.
1923 – Na osnovu mandata DruĆĄtva naroda, Velika Britanija je uspostavila vlast u Palestini.
1930 – Umro je ruski slikar Ilja JefimoviÄ Rjepin, glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu. IzvrĆĄio je veliki uticaj na umetnike svoga vremena i bio je uzor sovjetskih socijalistiÄkih realista („Burlaci na Volgi“, „Litija“, „Ivan Grozni i njegov sin Ivan“, „HapĆĄenje propagandista“).
1940 – Rumunija je u Drugom svetskom ratu istupila iz Balkanskog pakta koji je 9. februara 1934. u Atini zakljuÄila s Jugoslavijom, Turskom i GrÄkom.
1941. – U Babi Jaru, kod Kijeva, Nemci su u Drugom svetskom ratu u masakru nad Jevrejima, koji je trajao dva dana, pobili 33.771 civila, ukljuÄujuÄi ĆŸene i decu.
1957 – U Zapadnom Pakistanu je poginulo oko 300 ljudi kada je ekspresni voz udario u kompoziciju cisterni sa naftom.
1958 – Emitovan je prvi zajedniÄki program TV odaĆĄiljaÄa u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani.
1967 – MeÄunarodni monetarni fond okupio je svojih 106 Älanica na sastanku u Rio de Ćœaneiru, gde je odobrena reforma svetskog monetarnog sistema.
1970 – Potpredsednik Egipta Anvar el Sadat (Anwar) preuzeo je duĆŸnost ĆĄefa drĆŸave posle smrti Gamala Abdela Nasera (Nasser), a 5. oktobra je formalno postao predsednik drĆŸave.
1972 – Japan i Kina su normalizovali diplomatske odnose.
1979 – Papa Jovan Pavle II tokom prve papske posete Irskoj, uputio je apel za mir u Severnoj Irskoj pred viĆĄe od milion ljudi u Dablinu.
1979 – Predsednik Ekvatorijalne Gvineje Fransisko Masijas Nguema (Francisco Macias) zbaÄen sa vlasti u avgustu 1979, a potom streljan pod optuĆŸbom da je kriv za „genocid, izdaju, proneveru i sistematsko krĆĄenje ljudskih prava“.
1988 – Mirovne snage UN su za svoj 40-godiĆĄnji rad dobile Nobelovu nagradu za mir.
1993 – Jedan od komunistiÄkih veterana i predstavnik tvrde linije evropskih komunista ĆœorĆŸ MarĆĄe (George Marchais) povukao se zbog loĆĄeg zdravlja sa mesta predsednika KomunistiÄke partije Francuske, na Äijem Äelu je bio dve decenije.
1994 – Ministri odbrane Älanica NATO na sastanku u Sevilji odluÄili su da NATO pojaÄa vazduĆĄne napade na poloĆŸaje bosanskih Srba.
1999 – Specijalne policijske snage za razbijanje demonstracija brutalno su pretukle demonstrante u Beogradu kada su pokuĆĄali da dodju do rezidencije predsednika SR Jugoslavije Slobodana MiloĆĄeviÄa i izraze nezadovoljstvo njegovom devetogodiĆĄnjom vladavinom.
2000 – Pozivu lidera Demokratske opozicije Srbije na gradjansku neposluĆĄnost i generalni ĆĄtrajk zbog pokuĆĄaja reĆŸima da falsifikuje izborne rezultate od 24. septembra, prvi su se odazvali srednjoĆĄkolci u Gornjem Milanovcu i rudari kolubarskog rudnika Tamnava. U narednim danima talas ĆĄtrajkova zahvatio je celu Srbiju, poÄela je blokada magistralnih puteva.
2000 – BivĆĄi kanadski premijer Pjer Trudo (Pierre Trudeau) umro je u 80. godini. Premijer Kanade od 1968. do 1979. i od 1980. do 1984, Trido je nakon prvog izbora za premijera pokrenuo pravu „tridomaniju“, koja je politiÄarima donela, za njih do tada nedostiĆŸan, status zvezda.
2001 – Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o borbi protiv terorizma i spreÄavanju finansiranja terorista. Rezolucijom je predvidjeno uvodjenje sankcija svakoj zemlji koja ne bude poĆĄtovala antiteroristiÄke mere.
2002 – UÄeĆĄÄe avganistanskih sportista na 14. Azijskim igrama, koje su poÄele u Pusanu u JuĆŸnoj Koreji, oznaÄilo je njihov povratak na meÄunarodna takmiÄenja, posle osam godina odsustva.
2004 – Sultan Hasanl (Hassanal) Bolkiah od Bruneja potpisao je novi Ustav koji Äe omoguÄiti odrĆŸavanje prvih izbora od 1962. godine u ovom, naftom bogatom kraljevstvu.
2009 – Francuski drĆŸavljanin Bris Taton preminuo je u KliniÄkom centru Srbije od posledica napada huligana u Beogradu. Tatona su huligani pretukli 17. septembra na ObiliÄevom vencu u centru Beograda, uoÄi fudbalske utakmice beogradskog Partizana i francuskog Tuluza.
2010. – Umro je ameriÄki glumac Toni Kertis (Tony Curtis) koji je slavu stekao ulogom u filmu Bilija Vajldera (Billy Wilder) „Neki to vole vruÄe“ u kome je igrao sa Merlin Monro (Marilyn Monroe) i DĆŸekom Lemonom (Jack Lemmon).
2010 – Umro je Vojislav Voki KostiÄ, srpski kompozitor i pisac.
2013 – Na parlamentarnim izborima u Austriji vladajuÄe partije Socijaldemokratska partija Austrije (SPO) i Narodna partija (OVP) zadrĆŸale su veÄinu u parlamentu.
2013 – Umro Ć ri Satja Narajan Goenka, vodeÄi laiÄki uÄitelj Vipasana meditacije.
2014 – Srbin iz Hrvatske Gojko Eror, optuĆŸen za ratne zloÄine protiv civila 1991. godine u Berku kod Vukovara, puĆĄten je na slobodu nakon ĆĄto mu je optuĆŸnica prekvalifikovana i poĆĄto je Ćœupanijski sud u Osijeku primenio Zakon o oprostu.
2018 – Zemljotres jaÄine 7,5 rihtera pogodio je ostrvo Sulavezi u Indoneziji, ĆĄto je izazvalo cunami koji je gotovo potpuno uniĆĄtio priobalni grad Palu, pri Äemu je stradalo 1.347 ljudi.
2020 – Preminula je Isidora Ćœebeljan, istaknuta kompozitorka mlaÄe generacije i redovna Älanica SANU. Njene kompozicije spadaju u grupu najizvodjenijih srpskih dela na svetskoj muziÄkoj sceni.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.