Na danaĆĄnji dan 5. jun (VIDEO)
1898 – Rodjen je pesnik i dramski pisac Federiko Garsija Lorka (Federico Garcia Lorca), jedna od najznaÄajnijih liÄnosti ĆĄpanske knjiĆŸevnosti 20. veka. Streljali su ga pripadnici Frankove (Franco) civilne garde 1936. Lorkina smrt i danas je pod cenzurom, joĆĄ se ne zna u koju je jamu baÄen najveÄi ĆĄpanski pesnik 20. veka, niti je iko ikad odgovarao ĆĄto ga je streljao.
(„Ciganski romansero“, „Pesnik u Njujorku“, „Krvava svadba“, „Dom Bernarde Albe“).
754 – Ubijen je Bonifacije, nazvan Apostol NemaÄke, misionar pape Grgura II. Tokom misije medju germanskim plemenima od 719, osnovao je biskupije u viĆĄe mesta na germanskom podruÄju. Ubio ga je jedan paganin Frizijac.Â
1723 – Rodjen je ĆĄkotski ekonomista i filozof Adam Smit (Smith), uz Dejvida Rikarda (David Ricardo) najpoznatiji predstavnik engleske klasiÄne politiÄke ekonomije („Bogatstvo naroda“, „Teorija moralnih oseÄanja“).Â
1806 – Napoleon je proglasio Holandiju kraljevinom i za kralja postavio svog brata Luja Bonapartu (Luis).Â
1819 – Rodjen je engleski astronom i matematiÄar DĆŸon KauÄ Adams (John Couch). Na osnovu nepravilnosti u kretanju Urana, odredio je, skoro istovremeno sa Irbenom Leverjeom (Urbain Le Verrier), putanju Neptuna.Â
1826 – Umro je nemaÄki kompozitor i pijanist Karl Marija fon Veber (Carl Maria, Weber), jedan od kreatora romantiÄnog izraza u nemaÄkoj muzici, a njegovo remek delo „Äobni strelac“ smatra se prototipom nemaÄke romantiÄne opere.Â
1827 – Osmanske trupe zauzele su Akropolj i uĆĄle u Atinu, poĆĄto su slomile ustanak za oslobodjenje GrÄke.Â
1837 – Srpski knez MiloĆĄ ObrenoviÄ postavio je prve ekonome (agronomi), Äiji je zadatak bio da savetuju seljake i nastoje da svaki od njih zaseje odredjenu koliÄinu pĆĄenice, ovsa, jeÄma, kukuruza, krompira…Â
1873 – Pod pritiskom Velike Britanije, sultan Zanzibara Said bin BargaĆĄ (Bargash) zatvorio je pijacu robova.Â
1878 – Rodjen je revolucionar Fransisko PanÄo Vilja (Francisco Pancho Villa), lider seljaÄke revolucije u Meksiku (1910-17), uz Emilijana Zapatu najpopularniji meksiÄki narodni tribun. ProglaĆĄen je 1966. za meksiÄkog nacionalnog junaka.Â
1883 – Rodjen je engleski ekonomista DĆŸon Majnard Kejnz (John Maynard Keynes), poznat po delu „OpĆĄta teorija zaposlenosti, kamate i novca“, koje je donelo radikalan zaokret u ekonomskoj teoriji.Â
1887 – Rodjen je lekar Kosta TodoroviÄ, infektolog i mikrobiolog, Älan Srpske akademije nauka i umetnosti i Nacionalne akademije za medicinu u Parizu. Pored nauÄnih, znaÄajan je njegov rad na bibliografiji jugoslovenskih publikacija iz mikrobiologije, imunologije, epidemiologije i higijene.Â
1898 – Rodjen je pesnik i dramski pisac Federiko Garsija Lorka (Federico Garcia Lorca), jedna od najznaÄajnijih liÄnosti ĆĄpanske knjiĆŸevnosti 20. veka. Streljali su ga pripadnici Frankove (Franco) civilne garde 1936. („Ciganski romansero“, „Pesnik u Njujorku“, „Krvava svadba“, „Dom Bernarde Albe“).Â
1915 – Ćœene su u Danskoj dobile pravo glasa.Â
1916 – Britanski feldmarĆĄal irskog porekla, lord HorejĆĄo Herbert KiÄener (Horatio, Kitchener), osvajaÄ Sudana i ministar rata u Prvom svetskom ratu, potonuo je sa oklopnom krstaricom „HempĆĄir“ koja je, ploveÄi u Rusiju, naiĆĄla na minu.Â
1941 –Â U tvrdjavi u Smederevu je eksplodiralo spremiĆĄte municije nemaÄke vojske u Drugom svetskom ratu. Poginulo je nekoliko hiljada ljudi, a sruĆĄene su i oĆĄteÄene stotine kuÄa. Uzrok eksplozije ostao je nepoznat.Â
1945 – Predstavnici SSSR-a, SAD, Velike Britanije i Francuske potpisali su u Berlinu Deklaraciju o preuzimanju vrhovne komande nad NemaÄkom poraĆŸenom u Drugom svetskom ratu i podelili je na Äetiri okupacione zone.Â
1947 – DrĆŸavni sekretar SAD DĆŸordĆŸ MarĆĄal (George Marshall) izneo je plan o finansijskoj pomoÄi Evropi razorenoj u Drugom svetskom ratu. „MarĆĄalov plan“ kojim su SAD od 1948. do 1952. dodelile pomoÄ od 15 milijardi dolara evropskim zemljama, usvojen je iste godine na Ekonomskoj konferenciji u Parizu.Â
1967 – PoÄeo je rat Izraela i Egipta, Sirije i Jordana. Izraelske snage su u narednih ĆĄest dana izbile na Suecki kanal, zauzele Sinajsko poluostrvo, pojas Gaze, deo Jordana i Golansku visoravan u Siriji.Â
1968 – Palestinac Sirhan Sirhan je u Los Andjelesu smrtno ranio ameriÄkog senatora Roberta Kenedija (Kennedy), mladjeg brata predsednika DĆŸona Kenedija (John), koji je takodje ubijen u atentatu, 1963. u Dalasu. Robert Kenedi je narednog dana podlegao ranama.Â
1972 – U Stokholmu je poÄela prva konferencija UN o zaĆĄtiti i unapredjenju Äovekove okoline.Â
1975 – Suecki kanal koji je bio zatvoren od izraelsko-arapskog rata 1967, ponovo je otvoren za medjunarodni saobraÄaj.Â
1992 – Jugoslovenska narodna armija (JNA) napustila je kasarnu „MarĆĄal Tito“ u Sarajevu, Äime je zavrĆĄila povlaÄenje iz Bosne i Hercegovine.Â
2000 – Poslednjeg dana posete Rusiji predsednik SAD Bil Klinton (Bill Clinton) govorio je u DrĆŸavnoj dumi, kao prvi ameriÄki predsednik koji se obratio ruskom parlamentu.Â
2000 – Apelacioni sud u Santjagu ukinuo je poslaniÄki imunitet bivĆĄem diktatoru Augustu PinoÄeu (Pinochet), otvaraju’i time put za sudski proces zbog zloÄina poÄinjenih u Äileu tokom njegovog reĆŸima. Sud je naredne godine obustavio proces proglasivĆĄi PinoÄea mentalno nesposobnim.Â
2001 – LaburistiÄka stranka ubedljivo je pobedila na izborima u Velikoj Britaniji, a Toni Bler (Tony Blair) postao je prvi premijer laburista sa dva uzastopna mandata.Â
2001 – Ujedinjene nacije su obeleĆŸile 20-godiĆŸnjicu pojave AIDS-a. Procenjuje se da je 58 miliona ljudi zaraĆŸeno HIV virusom i da je viĆĄe od 22 miliona umrlo u poslednje dve decenije.Â
2003 – SAD i JuĆŸna Koreja postigle su dogovor o izmeĆĄtanju ameriÄkih trupa iz demilitarizovane zone koja razdvaja JuĆŸnu i Severnu Koreju. AmeriÄke trupe su izmeĆĄtene u baze juĆŸno od te zone.Â
2004 – Umro je bivĆĄi ameriÄki predsednik Ronald Regan (Reagan). Tokom njegovog mandata (1981-1989) popravili su se odnosi SAD s Rusijom, Äiji je predsednik bio Mihail GorbaÄov, a dvojica drĆŸavnika postigla su veliki broj sporazuma u cilju zaustavljanja trke u naoruĆŸanju.Â
2005 – Na referendumu u Ć vajcarskoj odluÄeno je da se ta drĆŸava pridruĆŸi „Ć engenskoj zoni“.Â
2012 – Umro je legendarni pisac nauÄne fantastike Rej Bredberi (Ray Bradburry), autor znamenitog romana „Farenhajt 451“ po kojem je snimljen istoimeni filmski hit. Autor je 27 romana, desetina zbirki priÄa i viĆĄe od 600 kratkih priÄa. Najpoznatiji su mu romani „Marsovski letopisi“, „Ilustrovani Äovek“, „Zlatne jabuke sunca“ i „Okrobarska zemlja“, kao i priÄe za popularne serije „Zona sumraka“ i „PozoriĆĄte Reja Bredberija“.
Â
2017 – Crna Gora je postala punopravna Älanica Severnoatlantskog vojnog saveza NATO (North Atlantic Treaty Organization).
Â
2018 – Od erupcije vulkana Fuego u Gvatemali poginulo je 109 ljudi, a viĆĄe od 200 nestalo.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.