Na danaĆĄnji dan 5. oktobar
Na danaĆĄnji dan 5. oktobar 2000 – Posle neuspelih pokuĆĄaja policije da suzavcem rastera stotine hiljada demonstranata u centru Beograda, koji su protestovali zbog poniĆĄtavanja predsedniÄkih izbora, graÄani su uĆĄli u Saveznu skupĆĄtinu, a neĆĄto kasnije i u zgradu drĆŸavne Radio televizije Srbije. Pod pritiskom masa Slobodan MiloĆĄeviÄ, destogodiĆĄnji neprikosnoveni lider Srbije, sledeÄeg dana je priznao izborni poraz od kandidata Demokratske opozicije Srbije Vojislava KoĆĄtunice.
1511 – Papa Julije II osnovao je Svetu ligu Aragonije, Venecije i Papske drĆŸave sa ciljem da odbrani jedinstvo crkve, ali i da istera Francuze iz Italije.
1713 – Rodjen je francuski filozof i pisac Deni Didro (Diderot), predstavnik slobodarskog duha revolucionarne burĆŸoazije XVIII veka, jedan od najznaÄajnijih autora velike francuske „Enciklopedije“ („Razgovor Dalambera i Didroa“, „Misli o tumaÄenju prirode“, „Dalamberov san“, „Ćœak fatalista“, „Ramoov sinovac“).
1796 – Pod pritiskom Francuske, Ć panija je objavila rat Velikoj Britaniji, koji je zavrĆĄen katastrofalnim porazom francusko-ĆĄpanske flote 1805. u bici kod Trafalgara.
1864 – Rodjen je francuski hemiÄar i industrijalac Luj Limijer (Louis Lumiere), pionir svetske kinematografije, koji je s bratom Ogistom (Auguste) izumeo postupak snimanja u prirodnim bojama.
1880 – Umro je francuski kompozitor nemaÄkog porekla Ćœak Ofenbah (Jacques Offenbah) koji je izgradio prototip francuske operete i znaÄajno doprineo njenoj popularnosti. Komponovao je oko 100 muziÄkih dela od kojih su najpoznatije operete „Plavobradi“, „Orfej u paklu“, „Lepa Jelena“ i opera „Hofmanove priÄe“.
1908 – Bugarski knez, nemaÄki princ Ferdinand Koburg (Coburg) proglasio je nezavisnost Bugarske od Otomanskog carstva, a sebe carem Ferdinandom I.
1910 – Portugalija je posle obaranja kralja Manuela II proglaĆĄena republikom pod predsednikom Ćœuakimom Teofilom FernandeĆĄom Bragom (Joaquim, Fernandes).
1915 – SnaĆŸnom artiljerijskom vatrom duĆŸ celog fronta na Dunavu, Savi i Drini, u Prvom svetskom ratu poÄela je ofanziva Centralnih sila na Srbiju.
1938 – Predsednik ÄehoslovaÄke Eduard BeneĆĄ podneo je ostavku i otiĆĄao u izbegliĆĄtvo, nakon ĆĄto je pod pritiskom Velike Britanije i Francuske prihvatio Minhenski sporazum kojim je Sudetska oblast ustupljena Hitlerovoj NemaÄkoj.
1954 – Velika Britanija, SAD, FNR Jugoslavija i Italija su potpisale Londonski sporazum o ukidanju Slobodne zone Trsta i dodeli zone B i manjeg dela zone A Jugoslaviji, a veÄeg dela zone A sa gradom Trstom Italiji.
1964 – U Zapadni Berlin je kroz tajno iskopan tunel ispod Berlinskog zida pobeglo 57 drĆŸavljana IstoÄne NemaÄke, ĆĄto je bilo najveÄe masovno bekstvo od izgradnje zida 1961.
1969. – BBC je emitovao prvu epizodu serije „LeteÄi cirkus Monti Pajtona“, koja je postala kultna emisija ĆĄirom sveta.
1974 – U eksploziji bombi koje su irski nacionalisti bacili u dva bara u mestu Gildford u Engleskoj pet ljudi je poginulo, a 35 ranjeno.
1983 – Lider poljskog pokreta „Solidarnost“ Leh Valensa dobio je Nobelovu nagradu za mir.
1988 – Äileanci su se na plebiscitu izjasnili protiv predloga da predsedniku Äilea Augustu PinoÄeu bude produĆŸen mandat do 1997. godine.
1994 – U Ć vajcarskoj su pronadjena tela 48 pripadnika sekte „Hram Sunca“ koji su izvrĆĄili obredno masovno samoubistvo.
1995 – AmeriÄki izaslanik za Balkan RiÄard Holbruk (Richard Holbrooke) uspeo je nakon dva meseca pregovora sa Srbijom i Hrvatskom i liderima zaraÄenih strana u Bosni, da postigne sporazum o prekidu vatre, koji je bio uvod u mirovne pregovore u Dejtonu.
2001 – Umrla je Emili Ć indler koja je zajedno sa suprugom Oskarom, pomogla stotinama Jevreja da pobegnu iz nacistiÄkih koncentracionih logora tokom Drugog svetskog rata.
2004 – Umro je Moris Vilkins (Maurice Wilkins) britanski nauÄnik i nobelovac, jedan od trojice nauÄnika koji su zajedno otkrili strukturu DNK. Nobelovu nagradu za medicinu dobio je 1962. godine, zajedno sa Fransisom Krikom (Francis Crick) i DĆŸejmsom Votsonom (James Watson).
2005 – U naletu uragana Sten, koji je izazvao blatno kliziĆĄte u planinskom delu Gvatemale gde ĆŸive potomci Maja, poginulo je oko 2.000 ljudi.
2011 – Umro je jedan od osnivaÄa i glavni rukovodilac Epla Stiv DĆŸobs (Steve Jobs). Izumeo je i majstorski reklamirao sofisticirane „spravice“ koje su izmenile svakodnevicu – poÄev od kuÄnog raÄunara (PC) preko ajpoda (iPod) do ajfona (iPhone).
2012 – Umro je Vojin DimitrijeviÄ, ugledni srpski struÄnjak za meÄunarodno pravo i meÄunarodne odnose, osnivaÄ i direktor Beogradskog centra za ljudska prava.
2015 – Ć vedski pisac Hening Mankel, poznat po serijalu romana o policijskom inspektoru Kurtu Valanderu, preminuo je u 67 godini.
2019 – U masovnim protestima u Iranu koji su poÄeli 1. oktobra poginulo je blizu 100 ljudi, poĆĄto su bezbednosne snage danima koristile pravu municiju za suzbijanje demonstranata.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.