Na danaĆĄnji dan 9. novembar
Na danaĆĄnji dan 9. novembra 1952. umro je izraelski drĆŸavnik i hemiÄar Haim Vajcman (Weizmann), prvi predsednik novoformirane drĆŸave Izrael 1948, predsednik Svetske cionistiÄke organizacije (1920-31) i Jevrejske agencije (1929-31. i 1935-46). Kao hemiÄar pronaĆĄao je postupak za proizvodnju acetona i butanola.
1799 – Napoleon Bonaparta (Bonaparte) je vojnim udarom sruĆĄio vladu Direktorijuma i kao prvi konzul preuzeo vlast u Francuskoj (18. brimer). Napoleon je potom kao car od 1804. zavladao Francuskom i velikim delom Evrope donoseÄi, pored ratnih nevolja, kapitalne druĆĄtvene promene. Napoleonovska administracija ukinula je zastarele feudalne reĆŸime, zavela modernu upravu i postavila osnove modernog industrijskog razvoja.
1818 – RoÄen je Ivan SergejeviÄ Turgenjev, jedan od prvih ruskih pisaca Äija su dela prodrla na Zapad. Za ĆŸivota je uĆŸivao mnogo veÄi ugled u francuskim, nego u ruskim knjiĆŸevnim krugovima. Autor je romana „OÄevi i deca“, „LovÄevi zapisi“, „UoÄi novih dana“, „ProleÄne vode“. Poznata je i njegova drama „Mesec dana na selu“.
1835 – RoÄen je Davorin Jenko, jedan od najznaÄajnijih kompozitora romantiÄara u slovenaÄkoj i srpskoj muzici. Autor je srpske himne „BoĆŸe pravde“ i slovenaÄke „Naprej, zastava slave“. Kao dirigent beogradskog Narodnog pozoriĆĄta (1871-1902) komponovao je muziku za viĆĄe od 80 pozoriĆĄnih komada. Autor je prve srpske operete „VraÄara“.
1841 – RoÄen je Eduard VII (Edward), kralj Velike Britanije i Irske i car Indije, najstariji sin kraljice Viktorije (Victoria). Tokom njegove vladavine od 1901. zavrĆĄen je Burski rat, sklopljen je sporazum s Japanom 1902, s Francuskom (Entente Cordiale) 1904. i s Rusijom dogovor o podeli sfera u Aziji 1907.
1888 – RoÄen je francuski politiÄar, ekonomista i diplomata Ćœan Mone (Jean Monnet), tvorac plana o modernizaciji francuske privrede posle Drugog svetskog rata, prvi predsednik Evropske zajednice za ugalj i Äelik (1952-55) i predsednik Akcione komisije za stvaranje Sjedinjenih drĆŸava Evrope (1956-75).
1918 – U Berlinu su posle generalnog ĆĄtrajka radnici izaĆĄli na ulice, vojnici su odbili da interveniĆĄu protiv njih i pridruĆŸili su se pobuni. Vlast u gradu preuzeo je RadniÄki sovjet, a car Vilhelm II (Wilhelm) je abdicirao i pobegao u Holandiju. Dva dana kasnije NemaÄka je potpisala mirovni ugovor kojim je okonÄan Prvi svetski rat.
1937 – U japansko-kineskom ratu, japanske trupe su zauzele Ć angaj.
1938 – Tokom noÄi nacisti su u NemaÄkoj demolirali viĆĄe od 7.000 jevrejskih kuÄa i prodavnica i spalili stotine sinagoga. Ubijeno je preko 90 Jevreja. Ovaj pogrom Jevreja dobio je naziv „Kristalna noÄ“ jer su ulice nemaÄkih gradova bile prekrivene razbijenim staklom.
1940 – Umro je britanski drĆŸavnik Artur Nevil Äembrlen (Arthur Neville Chamberlain), voÄa Konzervativne stranke i premijer Velike Britanije od 1937. do 1940. U uzaludnom naporu da izbegne vojni sukob s NemaÄkom, potpisao je 1938. Minhenski sporazum s Adolfom Hitlerom.
1953 – Umro je kralj Abdul-Aziz Ibn Saud, koji je 1932. osnovao kraljevinu Saudijsku Arabiju, osvojivĆĄi pre toga Äitavu centralnu Arabiju.
1963 – U japanskom rudniku uglja Omuta u eksploziji gasa poginula su 452 rudara, a 470 ih je ranjeno. Istog dana poginuo je 161 putnik u sudaru teretnog voza s putniÄkim vozom na pruzi za Tokio.
1970 – Umro je francuski drĆŸavnik i general Ć arl de Gol (Charles, Gaulle), voÄa pokreta „Slobodna Francuska“ u Drugom svetskom ratu kojim je rukovodio iz Londona, prvi posleratni premijer, osnivaÄ i prvi predsednik Pete republike od 1958. do 1969, kada se povukao jer nije dobio veÄinu na referendumu o regionalizaciji zemlje i ukidanju Senata. Suprotstavljao se prestiĆŸu SAD u Evropi, povukao francuske snage iz NATO pakta, a ameriÄkim snagama onemoguÄio da drĆŸe svoje baze u Francuskoj (1966). OkonÄao je sedmogodiĆĄnji rat u AlĆŸiru nakon Äega je ta zemlja stekla nezavisnost. Napisao je „Ratne memoare“.
1977 – Izraelski avioni napali su ciljeve u juĆŸnom Libanu i tom prilikom, kako je saopĆĄtila libanska vlada, uniĆĄtili su dva sela i ubili najmanje 60 civila.
1985 – Ruski velemajstor Gari Kasparov je u 23. godini postao najmlaÄi svetski prvak u istoriji ĆĄaha. U meÄu za titulu pobedio je ruskog velemajstora Anatolija Karpova rezultatom 13:11.
1989 – Stotine hiljada IstoÄnih Nemaca krenulo je prema Zapadnoj NemaÄkoj, a veliki broj Zapadnih Nemaca krenuo je u suprotnom pravcu, samo nekoliko sati nakon ĆĄto je vlada objavila da je otvorena granica prema Zapadu. Pad „Berlinskog zida“, simbola podele Evrope posle Drugog svetskog rata, bio je prvi korak ka ponovnom ujedinjenju dve NemaÄke.
1993 – U muslimansko-hrvatskim sukobima u bosanskom ratu Hrvati su sruĆĄili Stari most na reci Neretvi u Mostaru, simbol grada sagraÄen u vreme Otomanskog carstva u 16. veku.
1995 – Predsednik PLO Jaser Arafat (Yasser) prvi put je posetio Izrael i tom prilikom izrazio sauÄeĆĄÄe udovici izraelskog premijera Jicaka Rabina (Yitzhak) koji je ubijen u atentatu 4. novembra.
2001 – Umro je bivĆĄi italijanski predsednik Äovani (Giovanni) Leone, koji je 1978. bio primoran da podnese ostavku zbog optuĆŸbi za korupciju.
2002 – U DĆŸeninu, gradu na Zapadnoj obali, izraelske snage su ubile Ijada Savalu (Iyad Sawalha), lidera militantnog krila islamskog DĆŸihada, koji je bio meÄu prvima na izraelskim poternicama.
2003 – Umro je ameriÄki saksofonista Badi (Buddy) Arnold, jedan od osnivaÄa Programa za pomoÄ muziÄarima zavisnim od droge ili alkohola.
2005 – U teroristiÄkim napadima bombaĆĄa samoubica na tri meÄunarodna hotela u Amanu, glavnom gradu Jordana, ubijeno je 60 osoba.
2007 – U viĆĄednevnim vremenskim nepogodama na Filipinima poginulo je viĆĄe od 800 osoba, a preko 750 se vodi kao nestalo.
2009 – Umro je ruski fiziÄar i nobelovac Vitalij Ginzburg, koji je 1950-ih uÄestvovao u izradi sovjetske hidrogenske bombe, zbog Äega je dobio Staljinovu nagradu i razne privilegije.
2013 – U naletu tajfuna Haijan na centralni deo Filipina poginulo je preko 5.000 osoba, a 1.611 se vode kao nestale.
2014 – Preminuo je Nikola SimiÄ, pozoriĆĄni, televizijski i filmski glumac. Igrao je u mnogobrojnim filmovima i TV-serijama, kao i predstavi „Buba u uhu“ koja je na repertoaru Jugoslovenskog dramskog pozoriĆĄta (JDP) bila viĆĄe od 40 godina.
2016 – Republikanski kandidat Donald Tramp (Trump) milijarder, televizijski producent i rijaliti zvezda, izabran je za 45. predsednika Sjedinjenih AmeriÄkih DrĆŸava.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.