U Klivlendu postavljen spomenik ocu rokenrola Alanu Fridu

Spomenik tvorcu naziva rokenerol (rock ‘n’ roll) i organizatoru prvog rokenrol koncerta Alanu Fridu (Alan Freed) postavljen je danas na groblju u Klivlendu, gde ฤ‡e ubuduฤ‡e poฤivati njegov pepeo.

Urna s njegovim posmrtnim ostacima poloลพena je na groblje sa pogledom na jezero u petak, a njegov sin Lens (Lance) izjavio je da je njegov otac pronaลกao dom i da porodica „konaฤno moลพe da ga ostavi da poฤiva u miru“.

Frid je joลก kao disk dลพokej (DJ) u Klivlendu poฤeo da radi na stvaranju nove muzike koja je bila meลกavina dลพeza, bluza, popa i kantri muzike, a koja je danas poznata kao rokenrol.

Karijeru na radiju poฤeo je joลก kao student, a u emisiji „Moondog Show“, koju je osnovao u Klivlendu, promovisao je moderni zvuk i bluz zvodjaฤe, bez obzira na rasu.

Noฤ‡ni radio ลกou „Rock’n’Roll party“ osnovao je u Njujorku, posle dogadjaja koji se smatra prvim rokenrol koncertom. Naime, Frid je 1952. u Klivlendu organizovao „Moondog Coronation Ball“ na koji je „upalo“ oko 20.000 ljudi bez karata, ลกto je izazvalo opลกti haos.

Frid je umro u Los Andjelesu 1965. godine u 44. godini od posledica oboljenja jetre, a po ลพelji porodice njegova urna bila je poloลพena u Njujorku, gde je bila narednih 30 godina. Iako je ลพeleo da bude uzidan u temelje Kuฤ‡e slavnih rokenrola i Muzeja u Klivlendu, to nije bilo moguฤ‡e, jer ameriฤki zakoni nalaลพu da ljudski posmrtni ostaci moraju biti sahranjeni na groblju.ย 

Urna je neko vreme bila postavljena ispod pokretnog stepeniลกta muzeja, od 2002. godine je bila izloลพena kao eksponat, a Fridova porodica zatraลพila je da im urna bude vraฤ‡ena, poลกto je 2014. godine novi direktor muzeja odluฤio da je neprikladno da urna bude izloลพena kao eksponat.

Jedna od Fridovih najveฤ‡ih zaostavลกtina jeste njegov trud da promoviลกe muziku bez obzira na boju koลพe, zbog ฤega su ga mnogi belci optuลพivali da promoviลกe „rasno meลกanje“. Organizovao je brojne turneje i koncerte s belim i crnim muziฤarima. Njegov sin Lens Frid rekao je da je da je pionirka u borbi za ljudska prava Rosa Parks 1990. godine rekla da je Frid probio rasnu barijeru.

(Beta)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com