TurÅ¡ija i kiseli kupus – HIT u svetu
Veliki broj ljudi seti se zdrave ishrane i zdrave hrane kada je gojazno ili kada, daleko bilo, neko od Älanova porodice oboli od karcinoma.
Nutricionisti su na osnovu najnovijih istraÅŸivanja doÅ¡li do zakljuÄka da je fermentisana hrana, bez aditiva i konzervnasa, dobra za naÅ¡e zdravlje. U zapadnim zemljama sada su popularni fermentisani Äaj kombuha i korejski kiseli kupus kimÄi, ali se sve viÅ¡e traÅŸe i skoro zaboravljena jela dobijena prirodnom fermentacijom, ili, prosto reÄeno, srpska jela: kiseli kupus, turÅ¡ija, kao i kefir, jogurt, tempeh (od fermentisane soje).
âNova-staraâ istraÅŸivanja pokazuju da prirodno fermentisane namirnice (bez veÅ¡taÄkih konzervanasa, zaslaÄivaÄa i aditiva) poveÄavaju broj zdravih bakterija u stomaku i poboljÅ¡avaju zdravlje.
Dr Robert Hutkins, profesor sa Univerziteta u Nebraski, fokusirao se u labaratoriji Linkoln na vezu izmeÄu fermentisanih namirnica i ljudskog zdravlja i doÅ¡ao do saznanja da fermentisana hrana pozitivno utiÄe na naÅ¡e zdravlje.
Procena je da oko 100 milijardi mikroorganizama ÅŸivi u naÅ¡em u stomaku i igra veliku ulogu u naÅ¡em zdravlju, a oni utiÄu na metabolizam i imuni sistem. Mikroorganizmi mogu znaÄajno uticati bilo pozitivno bilo negativno na razvoj mnogih bolesti, ukljuÄujuÄi: karcinom, gojaznost ili dijabetes.
Tokom fermentacije, ÅŸive bakterije mogu razbiti neke komponente hrane, kao Å¡to je Å¡eÄer, ÄineÄi ih lakÅ¡e za varenje i apsorbciju hranljivih materija. Fermentacija moÅŸe poveÄati hranljivu vrednost pojedinih namirnica. U nekim sluÄajevima, mogu da se proizvede vitamini B kompleksa u hrani koja ih nije ranije sadrÅŸala.
Kisela hrana proizvoditi mnogo aktivnih jedinjenja u naÅ¡em organizmu koja su korisna za naÅ¡e zdravlje, zato Å¡to fermentacija omoguÄuje da se hranljive materije bolje apsorbuju i koriste u telu.
Benefiti fermentisanih namirnica
StruÄnjaci se slaÅŸu da fermentisane namirnice treba Å¡to viÅ¡e koristiti u ljudskoj ishrani. Jogurt i kimÄi bez dodataka mogu pomoÄi da se se izbegnu bolesti srca, gojaznost i dijabetes tipa 2.
IstraÅŸivaÄi su takoÄe prouÄavali uticaj fermentisanih namirnica na probleme sa crevima. Fermentisana hrana ublaÅŸava dijareju koju ljudi Äesto trpe nakon uzimanja antibiotika. Antibiotici tokom duge upotrebe mogu da poremete ravnoteÅŸu crevnih bakterija i mogu izazvati proliv.
Probiotici su zdrave bakterije iz fermentisane hrane koje mogu da pomognu u obnovi ravnoteşe zdravih bakterija u našem stomaku.
IstraÅŸivaÄi su dokazali da fermentisana hrana prouzrokuje ove promene,ali smatraju da treba viÅ¡e istraÅŸivanja da bi se pokazali jasni uzroci i posledice izmeÄu fermentisane hrane i poboljÅ¡anja zdravlja.
Šta se dešava kada jedemo fermentisanu hranu?
Iako postoje neki dokazi da fermentisana hrana moÅŸe ojaÄati naÅ¡ imunoloÅ¡ki sistem, miÅ¡ljenja struÄnjaka su podeljena. Dok jedni smatraju da stalno treba jesti fermentisanu hranu, drugi imaju miÅ¡ljenje da dok smo potpuno zdravi ne treba koristiti fermentisanu hranu u ishrani, veÄ samo ako imamo probleme sa varenjem (gasovi i nadimanje).
Koliko bi Äesto trebalo jesti fermentisanu hranu?
Nutricionisti kaÅŸu da je svaki organizam drugaÄiji, tako da se sve svodi na pokuÅ¡aje i greÅ¡ke. VeÄina ljudi koja jede fermentisanu hranu ima zdravije crevne bakterije u svom stomaku. Nutricionisti preporuÄuju dve do tri porcije fermentisane hrane dnevno, ali da svako treba da jede ovu hranu u koliÄini koja mu odgovara.
Generalno gledano, veliki broj ljudi danas jede previše hrane tako da i kada jedemo fermentisanu hranu mi dodajemo kalorije našem organizmu. Zato ne treba jesti previše hrane, makar i fermentisane (zdrave) jer je to napor za naš organizam.
Fermentisanu hranu mnogi izbegavaju zbog kiselosti, a ne shvataju da je zdrava. Neki istraÅŸivaÄi bili su skeptiÄni ranijih godina prema fermentisanoj hrani, ali su tokom istraÅŸivanja doÅ¡li do zakljuÄka da je ona ipak zdravija nego Å¡to su oÄekivali.
Saveti
Nutricionisti preporuÄuju sledeÄe fermentisane namirnice: kimÄi, kiseli kupus, miso, soja sos, kombuhe, jogurt, kiselo mleko i turÅ¡iju.
Fermentisanu hranu moşemo i sami praviti u svojoj kuhinji, ali je treba pripremati bez previše kuvanja i bez konzervansa kako se korisne bakterije ne bi uništile.
StruÄnjaci podseÄaju ili upozoravaju da je fermentisana hrana zdrava, ali nije lek za sve. Fermentisanu hranu treba jesti kao deo ukupne zdrave ishrane kako bi doprinela naÅ¡em zdravlju.
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.