U trendu

Jedite hranu ovim redom i zaboravite na debljanje: Sled obroka je najefikasnija metoda mršavljenja

Sve veći broj istraÅŸivanja pokazuje da jedenje vlaknima bogatog povrća, proteina ili masti na početku obroka, a konzumiranje rafiniranih ugljenih hidrata poput pirinča, hleba ili testenine na kraju, moÅŸe da poboljÅ¡a nivo Å¡ećera u krvi i podstakne viÅ¡e hormona koji podstiču sitost.

Neka preliminarna istraşivanja sugerišu da moşe da pomogne i u mršavljenju.

Naime, strategija poznata kao „sled obroka“ suprotna je načinu na koji ljudi obično jedu i sugeriÅ¡e da redosled kojim jedete hranu moÅŸe da utiče na nivo Å¡ećera u krvi i sitost.

Otkriveno je da započinjanje jela proteinima, mastima ili povrćem bogatim vlaknima umesto visokoglikemijskih ugljenih hidrata koji izazivaju nagli porast Å¡ećera u krvi usporava probavni proces. Naime, ovakav redosled smanjuje brzinu kojom hrana napuÅ¡ta ÅŸeludac i ulazi u tanko crevo, proces poznat kao gastričko praÅŸnjenje, Å¡to čini da se osećate duÅŸe siti!

– Ne traÅŸimo od ljudi da poste, preskoče obroke ili izbegavaju određene vrste hrane. Samo kaÅŸemo da jedete hranu s niskim glikemijskim indeksom na početku obroka, a zatim ostatak na kraju, rekao je Domeniko Triko, asistent na Univerzitetu u Pizi u Italiji, koji proučava ishranu i dijabetes.

Novi pristup hrani

Ove studije otkrivaju da postoji mnogo faktora koji utiču na zdravlje osim samih hranjivih materija i kalorija u hrani, kao što su stepen obrade hrane, vreme dana u kojem ih jedemo i tačan način kojim ih konzumiramo.

Dokazano je kako početak svakog obroka povrćem ili proteinima moÅŸe posebno da pomogne poboljÅ¡anju kontrole nivoa Å¡ećera u krvi kod osoba sa dijabetesom tipa 2 ili predijabetesom, prekursorom koji povećava rizik osobe za razvoj bolesti. Takođe, ovaj redosled moÅŸe da podstakne vaÅ¡e telo da proizvodi viÅ¡e GLP-1 hormona sitosti koji creva luče kao odgovor na obroke.

– To je bilo vrlo iznenađujuće za nas. Jedete istu hranu, ali menjate redosled obroka i lučenje GLP-1 hormona se povećava, rekao je japanski naučnik Jabe, navodi tportal.hr.

Strategija sleda obroka u praksi

Ako redovno konzumirate hranu sa visokim glikemijskim indeksom (rafinirane ugljiene hidrate poput belog hleba, testenine i Å¡ećernih namirnica), postoje neke stvari koje moÅŸete da učinite kako biste ublaÅŸili njihov učinak na vaÅ¡e metaboličko zdravlje.

– Prvo jedite oraÅ¡aste plodove. Razmislite o konzumaciji male Å¡ake badema koji sadrÅŸe vlakna i zdrave masti pre nego Å¡to pojedete kiflu ili kolač za doručak.

– Počnite sa salatom začinjenom maslinovim uljem. Ako planirate da konzumirate brze ugljene hidrate za ručak ili večeru, preduhitrite ih salatom. Salata sadrÅŸi zdrave masti i vlakna koja mogu da uspore probavu, poboljÅ¡aju nivo Å¡ećera u krvi i podstaknu sitost.

– Prvo jedite povrće i proteinske porcije. U malom istraÅŸivanju objavljenom u časopisu Clinical Nutrition, istraÅŸivači su otkrili da su osobe koje su jele obrok redosledom konzumiranja piletine, povrća i belog pirinča, proizvodili visoke nivoe hormona sitosti i imali manje i postepene poraste Å¡ećera u krvi u poređenju sa onima koji su konzumirali te namirnice pomeÅ¡ane ili u različitim redosledima.

– Ograničite unos hrane sa visokim glikemijskim indeksom. To ne znači da nikada ne bi trebalo da konzumirate pomfrit, beli hleb ili pire krompir, ali ove namirnice ne bi trebalo da budu deo vaÅ¡ih svakodnevnih obroka jer nemaju veliku hranjivu vrednost.

– Ne jedite „gole“ ugljene hidrate. To su jednostavni ugljeni hidrati koji se jedu s malo ili nimalo masti, proteina ili vlakana. Uključuju tost s dÅŸemom, krekere, tortilje, ili činiju Å¡ećernih ÅŸitarica za doručak s obranim mlekom. Budući da se ove namirnice brzo apsorbiraju i probavljaju, mogu da uzrokuju nagli porast i pad Å¡ećera u krvi, stvarajući ciklus gladi i ÅŸudnje. Kombinujte ih sa zdravim mastima, proteinima i vlaknima, tako da namaÅŸete kikiriki maslac na tostu, jedete krekere sa sirom i bademima ili umačete čips u sos.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.