Otkrivena tajna zdravog mršavljenja!
Mnogi pokuÅ¡avaju da smrÅ¡aju, ali prethodni pokuÅ¡aji doveli su samo do delimiÄnih rezultata, novih odustajanja i povratku starim navikama.
Svaki sledeÄi put je teÅŸi. U poÄetku postoji euforija zbog pronalaska nove metode, nove dijete, ali onda sledi isti scenario nedovoljne motivacije, odustajanja, jake zavisnosti od hrane.
Da li şelim da smršam?
Pitanje koje bi trebalo da postavite sebi glasi: „Å ta viÅ¡e volim, da uÅŸivam u hrani ili da budem mrÅ¡ava?â
VeÄini je vaÅŸnije i draÅŸe uÅŸivanje u hrani. Biti mrÅ¡av Äesto nije prava motivacija. Potrebno je pronaÄi pravu motivaciju kod svake osobe individualno.
Ako nešto şelite, morate da znate zašto to şelite, koju duboku potrebu u vama ta şelja ispunjava. Npr. neko studira pravo da zadovolji svoju potrebu:
– da bude vaÅŸan i traÅŸen,
– da pomaÅŸe ljudima,
– da se obogati,
– da uÄi ceo şivot,
– da upozna zanimljive i vaÅŸne ljude,
– da moÅŸe da se bavi politikom.
Zašto şelim da smršam?
Neko şeli da smrša kako bi zadovoljio svoju potrebu:
– da se svidi nekoj osobi suprotnog pola,
– da povrati ljubav svog partnera,
– da moÅŸe da se bavi omiljenim sportom,
– da izbegne oseÄaj poniÅŸenosti zbog svog izgleda,
– da moÅŸe da se pohvali svojim telom,
– da zavoli svoje telo,
– zato Å¡to veÄ ima ugroÅŸeno zdravlje,
– zato Å¡to se boji moÅŸdanog udara i invalidnosti,
– jer se boji visokih masnoÄa, pritiska, dijabetesa,
– zato Å¡to ÅŸeli da kupi odeÄu koju voli a koju sada ne moÅŸe da nosi,
– zato Å¡to misli da Äe imati viÅ¡e samopouzdanja,
– jer misli da tako moÅŸe da dobije bolji posao,
– jer misli da Äe biti priznatiji u druÅ¡tvu,
– jer misli da Äe ga ljudi ozbiljnije shvatiti,
– zato Å¡to Äeka da ispuni neke druge ÅŸelje Äim smrÅ¡a,
– zato Å¡to ima bolove u kolenima i leÄima,
– zato Å¡to ÅŸeli da izgleda lepÅ¡e i mlaÄe,
– zato Å¡to ne ÅŸeli da ostari pre vremena.
To je samo deo skrivenih ÅŸelja koji se krije ispod ÅŸelje za mrÅ¡avljenjem. JoÅ¡ je tu pitanje da li ste sami odluÄili da skinete kilograme ili vam je to propisano iz zdravstvenih razloga ili ste samo pod uticajem medija i okoline.
Šta mora da vam bude jasno?
Zbog toga je u procesu mrÅ¡avljenja, kao i kod svake druge promene ÅŸivotnih navika, potrebna jasnoÄa.
Mora vam biti jasno:
– Å ta zapravo ÅŸelite (da smrÅ¡ate ili ozdraviteâŠ).
– Å ta şelite viÅ¡e od toga (da uÅŸivate u hrani ili da budete vitki â a moguÄe je oboje!).
– Koju potrebu ÅŸelite da zadovoljite kad ispunite tu ÅŸelju (da zavedete muÅŸa ili da kupite novu odeÄuâŠ).
– Od Äega ste trenutno zavisni (od Å¡eÄera, hleba, grickalicaâŠ).
– Na koji naÄin sebe sabotirate (prodajete duÅ¡u, detinjasto odustajete, podsvesno se sabotirateâŠ).
– Kako moÅŸete da savladate zavisnost (brzo, polagano, uz podrÅ¡ku, bez podrÅ¡keâŠ).
– Koju ulogu ima vaÅ¡a okolina u ostvarenju vaÅ¡eg cilja (da li ste uopÅ¡te svesni uloge okoline).
– Kako podrediti okolinu da radi za vas (to je najvaÅŸniji deo, a tu spada i dnevni sadrÅŸaj friÅŸidera).
– Na koji naÄin Äete doneti odluku (ovo je kljuÄno, jer kada imate sve informacije iz svoje svesti i podsvesti, odluka moÅŸe da bude Ävrsta a vi dosledni).
– Ko Äe biti uz vas u procesu promene (morate imati oseÄaj podrÅ¡ke, jer u ovom procesu prelazite tanku liniju „odrastanja“).
Stres podmeÄe nogu
Kad ste pod stresom menja se hemija vašeg tela.
Primarno sve zapoÄinje u glavi, taÄnije u hipotalamusu i hipofizi a ogleda se na reakcijama tela na kortizol. To je neuro â metaboliÄka veza. Nervi su danas u medicini predmet neurologije, ali njihova uloga je dalekoseÅŸnija i ukljuÄena je u sve telesne procese. Äesto to zanemarujemo.
Kao Å¡to smo rekli, neurologija menja hemiju tela. Sve poÄinje s emocijama.
Emocije su polazna taÄka gde leÅŸi uzrok, dakle i reÅ¡enje. Centar za emocije je blizu hipotalamusa tako da emocije direktno utiÄu na hipotalamus.
Hipotalamus izluÄuje hormone koji reguliÅ¡u izluÄivanje svih ostalih hormona u telu.
Dakle, ono što nama preostaje jeste da regulišemo svoje emocije kako bismo regulisali svoje hormone.
Hormonski poremeÄaji ne leÄe se hormonima veÄ promenom ÅŸivotne rutine.
Stres dovodi do bolesti. Negativne emocije dovode do bolesti. Sve to dovodi do gojenja.
Neki Äe se ugojiti samo oko struka, pa viÄamo mrÅ¡avice sa Å¡laufom (malim, ali ipak!) oko stomaka, a neki se ugoje preko svih granica svoje konstitucije. I jedni i drugi su zdravstveno ugroÅŸeni.
Upravo je gojenje u struku najnepovoljnije i znak je stresnog debljanja zbog trajno poviÅ¡enih vrednosti kortizola koji se luÄi u stresu.
Trajno poviÅ¡en kortizol dovodi do hormonskog disbalansa svih hormona, pa su pogoÄeni i guÅ¡teraÄa, i Å¡titna ÅŸlezda i jajnici.
Simptomi mogu da variraju od povremenih glavobolja do hipotireoze. Disbalans obiÄno zapoÄinje napadima gladi nezavisno od obroka.
Vremenom, ako stres predugo traje, dolazi do iscrpljivanja adrenalnih ÅŸlezda i do ozbiljnog sindroma adrenalnog umora.
Sva ova stanja hormonske neravnoteÅŸe povezana su s gojenjem.
Studija sprovedena na Univerzitetu „College London“ pokazala je da je indeks telesne mase (BMI) direktno povezan s vrednostima kortizola, tj. uÄesnici s najviÅ¡im vrednostima BMI-a imali su i najviÅ¡e vrednosti kortizola i najteÅŸe su gubili na teÅŸini.
Dakle, debljina je povezana sa stresom. To nije Äudno, jer svaki organizam traÅŸi povremenu ugodu i nagradu. Ako je ÅŸivot prestresan, onda najlakÅ¡u i najbrÅŸu ugodu i nagradu moÅŸemo da postignemo u hrani.
No, posledice su dramatiÄne i negativne. Telo se deblja, postaje bolesno, a psiha gubi na snazi i samopoÅ¡tovanju. Tako se ulazi u zaÄarani krug.
Ako leÄimo gojaznost, moramo da leÄimo stres! U stresu se luÄi kortizol. Kortizol diÅŸe apetit da nabavi nove zalihe energije. Zato nastaje ÅŸudnja za hranom. Äista hemija. Nema veze s naÅ¡om odluÄnoÅ¡Äu, motivacijom, mentalnom snagom.
Nikad neÄete biti jaÄi od hemije tela. Åœelja za serotoninom i ugoÄajem je uvek jaÄa od naÅ¡e volje. Zato moramo imati strategiju da do toga uopÅ¡te ne doÄe.
Kada ste pod stresom, telo je u odreÄenoj âvibracijiâ. SliÄno privlaÄi sliÄno, pa prema tome u stanju stresa ÅŸudimo za stresnom hranom ili stresnim radnjama (npr. puÅ¡enje). Sa stresnim jedenjem vrlo brzo dobijate na kilaÅŸi.
Koliki vam je obim struka (oko pupka)?
Kortizol Äuva energiju za nove stresne situacije nakupljajuÄi masnoÄe u podruÄju stomaka. Nakupljanje masti na tomm delu tela najbolji je pokazatelj stresa i najbolji je pokazatelj zdravstvenih rizika.
Zdravstveni rizici se odnose na:
– poviÅ¡ene masnoÄe,
– visok pritisak,
– srÄani infarkt,
– moÅŸdani udar,
– dijabetes,
– hroniÄni umor,
– hormonske bolesti,
– masnu jetru.
Obim struka ne bi smeo da bude veÄi od 80 cm za ÅŸene i 94 cm za muÅ¡karce. Sve iznad toga ukazuje na poveÄani rizik od gore navedenih bolesti i potrebu za zdravim mrÅ¡avljenjem.
Osim obima struka, vaşno je znati i BMI, indeks telesne mase koji se dobija na osnovu informacija o telesnoj teşini i visini.
Ako BMI vrednost pridruÅŸimo vrednostima triglicerida, enzima GGT, te obimu ruÄnog zgloba, dobiÄemo vrednosti indeksa masne jetre koja je odliÄan pokazatelj stanja jetre i moguÄnosti njene regeneracije.
A jetra (30-40% odraslih ima masnu jetru) je opet direktno povezana sa zdravstvenim rizicima.
Oni koji imaju visok BMI, tj. imaju poviÅ¡enu telesnu teÅŸinu, a nemaju masnu jetru nisu u riziku da dobiju dijabetes tipa 2. No, oni koji uz gojaznost imaju i masnu jetru, (NAFLD) imaju visok rizik da dobiju dijabetes tipa 2 ili da obole od kardiovaskularnih bolesti koje rezultiraju moÅŸdanim udarom ili srÄanim infarktom.
Dijabetes tipa 2 je autoimuna bolest i ako je dobijete (vrlo Äesto je nedijagnostifikovan) onda imate velike Å¡anse i da se istovremeno pojave i drugi autoimuni poremeÄaji (npr. HaÅ¡imoto).
HaÅ¡imoto Äesto dolazi nakon Å¡to veÄ imate i masnu jetru i poremeÄaj metabolizma glukoze (preddijabetes).
Zato je dobro znati vrijednosti HbA1c koji pokazuje vrednosti glukoze u krvi u poslednja 3 meseca.
Insulinska rezistencija je još jedna mera koja ukazuje na biohemiju gojenja.
Zato, ako leÄite masnu jetru, leÄite istovremeno sve.
Priprema za promene
ZapoÄnite s promenama odmah. Jedna – dve promene tek toliko da osetite vetar u leÄa:
– Jedite iskljuÄivo meso, ribu, povrÄe, voÄe (niÅ¡ta izvan toga).
– Imajte uvek uz sebe bocu vode, nemojte nikad biti ÅŸedni.
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.