U trendu

Postoji hrana zbog koje smo srećni i ona zbog koje smo nesrećni, evo o čemu se radi

Jedna od sedam neuronaučnih tajni sreće upravo je konzumacija odgovarajuće hrane i pića zbog kojih ćete se kratkoročno, ali i dugoročno osećati bolje!

Takozvana “srećna hrana” naučno može da poboljša raspoloženje, podigne energiju i umiri teskobu i stres. S druge strane, “tužna hrana” radi upravo suprotno; kvari raspoloženje, oduzima energiju i povećava napetost te je, ako želite da poboljšate svoje psihičko i fizičko zdravlje, svakako treba izbegavati.

Utešne nagrade

Svima nam je ponekad potrebna tzv. hrana za utehu (comfort food) – a pica, sladoled i čips među prvim su izborima. Ova hrana može izazvati trenutni osećaj zadovoljstva, ali dugoročno nema nikakav pozitivan uticaj. Navedeno su namirnice niskog kvaliteta koje su naučno dizajnirane da svojim sjajnim ukusom u mozgu podstiču nalet pozitivnih emocija i oslobađanje nekih neurohemikalija sreće poput dopamina, što takođe uzrokuje zavisnost o njima.

Ishrana koja se sastoji primarno od namirnica niskog kvaliteta, s nezdravim sastojcima i veštačkim hemikalijama, dokazano povećava povećava rizik od depresije, pojavu anksioznih poremećaja, ADHD-a i demencije, kao i dijabetesa, hipertenzije, bolesti srca i mnogih drugih stanja.

Srećna hrana

Namirnice koje imaju kratkoročan i dugoročan pozitivan uticaj na zdravlje:

  • organsko šareno voće i povrće, posebno bobičasto voće i lisnato zelje,
  • održivo uzgojena riba i meso,
  • orašasti plodovi i sjemenke,
  • zdrava ulja,
  • jaja,
  • čisti proteinski praškovi (bez šećera, na biljnoj bazi),
  • tamna čokolada,
  • neprerađena hrana,
  • organska hrana,
  • namirnice koje ne povećavaju šećer u krvi,
  • hrana bogata vlaknima.

Tužna hrana

Namirnice koje stvaraju trenutni osećaj sreće, ali nakon toga i nezadovoljstvo, umor, teskobu ili stres.

Ova hrana sastoji se od sledećih namirnica:

  • visoko obrađena hrana,
  • hrana tretirana pesticidima,
  • namirnice s visokim glikemijskim indeksom, odnosno one koje povećavaju šećer u krvi,
  • niska količina vlakana,
  • veštački obojene i zaslađene namirnice,
  • hrana tretirana hormonima i antibioticima,
  • hrana u plastičnim posudama.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar