U trendu

Deo je redovne higijene i uzrok – zaraza koje haraju!

Veliki broj studija širom sveta o važnosti higijene kako ruku tako i celog tela pokazuje da pravilno pranje ruku u mnogome sprečava mogućnost širenja bakterijskih infekcija.

Loša higijena ruku izaziva širenje infekcija i česte bolesti pa je zbog toga upotreba antibiotika kao terapije u takvim slučajevima takođe učestala. Međutim, upravo ta učestalost primena antibiotika može dovesti do otpornosti na anatibiotike koja kao posledicu može imati širenje bakterijskih infekcija.

Procenjuje se da samo u Americi godišnje više od 700.000 ljudi umre od nekih bakterijskih infekcija, HIV-a, tuberkuloze i malarije. Istraživanje navodi da otpornost (imunost) na antibiotike iz godine u godinu raste i očekuje se da bi taj broj do 2050. godine mogao da poraste na godišnjem nivou od 10 miliona osoba imunih na antibiotike.

Zdravstvene institucije navode nužnu prevenciju i edukaciju o pranju ruku kao rešenje za manji broj imunosti na antibiotike a time i manji rizik za bolest. Naglašava se nužnost i edukacija da je pranje ruku posle odlaska u toalet, pre obroka, posle povratka u kuću, posle dodirivanja ili pražnjenja kante za smeće – neohodno i obavezno za zdravlje čoveka.

Savetuje se korišćenje tečnog sapuna i energično trljanje ruku u trajanju od 10 do 15 sekundi. Posebno treba obratiti pažnju na vrhove prstiju i područje između prstiju. Ruke potom treba dobro isprati, a za brisanje se preporučuje papirni ubrus. U slučaju nedostupnosti vode i sapuna, dezinfekcija ruku se može izvršiti i alkoholom, ali u nekom blažem obliku.

Najčešće bakterijske infekcije, ali i bolesti zbog prljavih ruku, poput gripa ili prehlade, zahvata mlade ljude koji žive po studenskim domovima ili kampovima. Daljina od kuće i neadekvatna higijena tela utiče na čest razvoj bakterijskih infekcija kod većine đaka ili studenata. Predlaže se da se u domovima ili kampovima postave plakate sa podsetnicima o važnosti redovne higijene. Takođe se navodi da je kućno obrazovanje od malih nogu o higijeni najbitnije, jer sticanje rane navike o higijeni ostaje u glavi za sva vremena.

Na kraju se navodi i upozorenje da već postoje infekcije otporne (imune) na antimikrobne lekove. To je dodatni razlog da se pranje ruku i uopšte higijena tela shvate kao nešto najbitnije u sprečavanju infekcija.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar