U trendu

Kako imuni sistem može suzbiti gojaznost i šećernu bolest?

Naučnici iz Toronta (Kanada) otkrili su da ljudski imuni sistem može da se navede da reaguje protiv masnih ćelija u organizmu i samim tim suzbije gojaznost i šećernu bolest.

Lekovima koji su već registrovani na tržištu može se uticati na imuni sistem da počne da se bori protiv masnih ćelija u organizmu i da ih uništava.

Dr. Hans Majkl Dos iz dečje bolnice u Torontu (Hans Michael Dosch, Sick Children Hospital), jedan od glavnih autora ove studije, zajedno sa naučnicima iz Mount Sinai Hospital u Torontu i Stanford unverziteta u Kaliforniji, izjavio je da je ovo otkriće bilo pravi šok za sve njih.

Smatra se da imuni sistem igra najvažniju ulogu u nastanku prekomerne gojaznosti i šećerne bolesti, a da se taj sistem može reprogramirati tako da počne da deluje na suzbijanju ovih bolesti. Ovo je prvi put da organizam ima koristi od autoimune reakcije.

Autoimune bolesti kao sto su šećerna bolest, lupus, ili multipla skleroza – nastaju kada se imuni sistem greškom okrene protiv funkcionalnih delova našeg tela, suzbijajući njihovu normalnu aktivnost.

U slučaju masnog tkiva, u organizmu postoje T ćelije, specifične u suzbijanju masnih ćelija da se ne razmnožavaju van kontrole, prvenstveno u trbušnoj duplji. Ove T ćelije, poznate i kao TH12, nalaze se oko unutrašnjih trbušnih organa i aktiviraju se kada osobe počnu prekomerno da jedu.

Prekomernim unošenjem hrane, ove ćelije bivaju preopterećene i počinju da se goje pod kontrolom T ćelija, povećavajući nivo šećera u krvi. Tako nastaje šećerna bolest tipa 2, jer organizam nije u mogućnosti da iskoristi insulin koji se stvara u pankreasu.

Lekovi koji se koriste u prevenciji odbacivanja organa kod osoba kod kojih je izvršena transplantacija mogu ponovo da uspostave ravnotežu u imunom sistemu za kontrolu masnih ćelija. Lek poznat kao anti-CD3 koristi se već 20 godina za sprečavanje odbacivanja presađenih organa, tako što uništava sve T ćelije koje bi mogle da napadnu transplantirano srce ili jetru. Međutim, „dobre“ T ćelije se povrate u roku od 2-3 nedelje, postaju snažnije i u većem broju u poređenju sa ostalim T ćelijama i na taj način deluju ma masne ćelije.

Eksperimenti su vršeni na miševima, koji su dobijali kraće vreme lek anti-CD3, koji je doveo do gubitka telesne težine u iznosu od 30% i dramatični preokret u rezistenciji na insulin.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.