U trendu

Narodni lek za malokrvnost: Korov iz bašte srediće krvnu sliku očas posla

Koprivu su kao lekovitu biljku koristili stari Egipćani za lečenje bola u donjem delu leđa i artritisa. Kopriva se danas primenjuje u obliku suplemenata, kapi, čaja, kao osušena ili zamrznuta. Od mlade koprive može da se napravi ukusno jelo.

Kopriva (Urtica Dioica) je samonikla biljka bogata gvožđem, kalcijumom, magnezijumom, vitaminima C, K. Najpoznatije je pomoćno lekovito sredstvo protiv malokrvnosti. Fitoterapeuti navode da lekovita svojstva imaju list, koren i seme koprive. Zdravi i mladi listovi koprive, koja se u narodu zove i „žara“, beru se u proleće. Prema predanju, kopriva je narodni lek protiv kašlja, žutice, grudobolje, visoke temperature. Lekovita sredstva ovog korova potvrdila su i savremena istraživanja, veruje se da kopriva snižava visok šećer i krvni pritisak. Listovi koprive peckaju, pa ih treba brati u rukavicama.

Koprivu su kao lekovitu biljku koristili stari Egipćani za lečenje bola u donjem delu leđa i artritisa. Kopriva se danas primenjuje u obliku suplemenata, kapi, čaja, kao osušena ili zamrznuta. Od mlade koprive može da se naprav i jelo. Kopriva je riznica vitamina A, C, K, B, sadrži minerale – kalcijum, gvožđe, kalijum i natrijum. U koprivi ima i linolne, linolenske, palmitinske, stearinske, oleinske kiseline. Sadrži i sve esencijalne aminokiseline, polifenole (kvercetin, kafeinska kiselina, kumarin), pigmente (beta-karoten, lutein, luteoksantin). Puna je antioksidanasa koji štite telo od slobodnih radikala, ubrzanog procesa starenja i teških bolesti.

Kopriva pomaže kod upala

Hronična upala je okidač za razvoj mnogih bolesti. Na osnovu studija rađenih na životinjama tvrdi se da kopriva preventivno deluje na nastanak upalnih procesa. Pojedine studije na humanoj populaciji potvrdile su da kopriva može da ublaži simptome artritisa. Utrljavanje kreme od koprive na delove tela zahvaćene artritisom znatno je smanjilo bol kod pacijenta. I pored obećavajućih rezultata, ova istraživanja nisu dovoljna i stručnjaci ne mogu sa velikom sigurnošći da preporuče koprivu kao sredstvo koje će ublažiti ili sprečiti pojavu simptoma upale.

Benigno uvećanje prostate

Benigno uvećanje prostate uočava se kod više od 50 odsto muškaraca starijih od 51 godine. Benigna hiperplazija prostate praćena je tegobama pri mokrenju, koje je praćeno slabijim i tankim mlazom, prekidima, do potpune nesposobnosti mokrenja. Neke studije navode da kopriva može ublažiti ove simptome. Istraživanja rađena na životinjama otkrivaju da ova biljka može da spreči pretvaranje testosterona u dihidrotestosteron, snažniji oblik testosterona. Dihidrotestosteron je hormon odgovoran za rast i razvoj prostate. Nije, ipak, do kraja jasno koliko je kopriva efikasna u poređenju sa konvencionalnim tretmanima.

Kopriva snižava visok krvni pritisak

Visok krvni pritisak je jak faktor rizika za srčani i moždani udar. Kopriva se u tradicionalnoj medicini koristila kao sredstvo za snižavanje visokog krvnog pritiska. Studije na životinjama pokazuju da kopriva može na nekoliko načina regulisati hipertenziju. Kopriva stimuliše oslobađanje azotnog oksida koji deluje kao vazodilatator, to jest, ima svojstvo da opušta i širi krvne sudove i tako snižava pritisak. Pojedina jedinjenja koprive mogu delovati kao blokatori kalcijumovih kanala.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.