U trendu

Ova pandemija traje decenijama, a od nje Srbi najviĆĄe umiru

Kardiovaskularne bolesti predstavljaju najučestalije bolesti i vodeći uzrok smrtnosti među građanima Srbije, a jedna od bolesti sa najloơijom prognozom je srčana slabost ili srčana insuficijencija.

Iako od srčane insuficijencije boluje 60 miliona ljudi ơirom sveta, bolest se u ranoj fazi prepoznaje kod samo 3 odsto pacijenata.

Nedostatak vazduha pri naporu ili leĆŸanju na ravnom, guĆĄenje, zamor, oticanje stopala, zglobova i nogu, kaĆĄalj, vrtoglavica, poremećaji sna, ubrzan rad srca – simptomi su koje pacijenti, ali i lekari pripisuju starosti ili povezuju sa bolestima pluća ili nekim drugim medicinskim stanjima, rečeno je u saopĆĄtenju UdruĆŸenja za srčanu slabost Srbije.

Kako navode, zbog toga, neretko se dijagnoza srčane slabosti postavlja sa zakaơnjenjem, ơto ovu bolest stavlja na prvo mesto po uzroku hospitalizacije starijih od 65 godina.

Upravo česta potreba za bolničkim lečenjem, kompleksne hirurĆĄke i interventne procedure, kao i transplantacija srca kod najteĆŸih pacijenata značajno opterećuju budĆŸet zdravstvenog sistema.

„Iako zahteva doĆŸivotno lečenje, tokom poslednjih godina, prognoze srčane insuficijencije su poboljĆĄane zahvaljujući inovativnoj terapiji koja smanjuje potrebu za hospitalizacijom. Međutim, veliko ograničenje u lečenju predstavlja činjenica da je cena ovih lekova između 2500 i 12000 dinara, ĆĄto je veliki mesečni izdatak za prosečnog građanina Srbije. PoĆĄto se radi o lekovima koje ne samo da smanjuju tegobe, već i produĆŸavaju ĆŸivot najteĆŸih srčanih bolesnika nadamo se da će uskoro biti na listi lekova koji se propisuju o troĆĄku fonda obaveznog zdravstvenog osiguranja, izjavio je prof. dr Arsen Ristić, načelnik Odeljenja za srčanu insuficijenciju i pomoćnik direktora Klinike za kardiologiju Kliničkog centra Srbije.

IstraĆŸivanja pokazuju da će srčanu slabost tokom svog ĆŸivotnog veka razviti čak 20 odsto ljudi starijih od 40 godina.

„Ako se uzme u obzir da samo polovina pacijenata doĆŸivi pet godina od postavljanja dijagnoze, ne čudi činjenica da je stopa smrtnosti od ove bolesti u konstantom porastu – od 2010. do 2018. godine porasla je za čak 35 odsto, a procene su da će se povećati za dodatnih 25 odsto do 2025. godine“, upozorava akademik prof. dr Petar Seferović, predsednik Evropskog udruĆŸenja za srčanu insuficijenciju.

Akademik Seferović je dodao da su glavni razlozi za ovako visoku stopu smrtnosti nezdrave ĆŸivotne navike, ali i produĆŸenje ĆŸivotnog veka, budući da se srčana slabost najčeơće javlja kod starije populacije.

Iako je COVID-19 pandemija usmerila paĆŸnju javnosti na epidemioloĆĄke mere, prevenciju i lečenje ove nove virusne infekcije, kardiovaskularne bolesti ostaju pandemija koja traje i svake godine u Srbiji odnose oko 52.000 stanovnika. Mnogim od ovih bolesnika bi adekvatnom redukcijom kardiovaskularnog rizika i boljim lečenjem srčane insuficijencije mogao da se znatno produĆŸi ĆŸivot.

UdruĆŸenje za srčanu slabost Srbije ističe da prevencija i rano lečenja ove bolesti ima najveći značaj u smanjenju broja obolelih.

Blagovremeno prepoznavanje tegoba, redovan odlazak kod lekara i ƥira dostupnost inovativne terapije, uz zdravu ishranu, obavezan prestanak puĆĄenja i redovnu fizičku aktivnost ključno je za duĆŸi, kvalitetniji i zdraviji ĆŸivot.

(Danas Online)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pogledaj komentare (1)