Ova pandemija traje decenijama, a od nje Srbi najviĆĄe umiru
Kardiovaskularne bolesti predstavljaju najuÄestalije bolesti i vodeÄi uzrok smrtnosti meÄu graÄanima Srbije, a jedna od bolesti sa najloĆĄijom prognozom je srÄana slabost ili srÄana insuficijencija.
Iako od srÄane insuficijencije boluje 60 miliona ljudi ĆĄirom sveta, bolest se u ranoj fazi prepoznaje kod samo 3 odsto pacijenata.
Nedostatak vazduha pri naporu ili leĆŸanju na ravnom, guĆĄenje, zamor, oticanje stopala, zglobova i nogu, kaĆĄalj, vrtoglavica, poremeÄaji sna, ubrzan rad srca â simptomi su koje pacijenti, ali i lekari pripisuju starosti ili povezuju sa bolestima pluÄa ili nekim drugim medicinskim stanjima, reÄeno je u saopĆĄtenju UdruĆŸenja za srÄanu slabost Srbije.
Kako navode, zbog toga, neretko se dijagnoza srÄane slabosti postavlja sa zakaĆĄnjenjem, ĆĄto ovu bolest stavlja na prvo mesto po uzroku hospitalizacije starijih od 65 godina.
Upravo Äesta potreba za bolniÄkim leÄenjem, kompleksne hirurĆĄke i interventne procedure, kao i transplantacija srca kod najteĆŸih pacijenata znaÄajno optereÄuju budĆŸet zdravstvenog sistema.
âIako zahteva doĆŸivotno leÄenje, tokom poslednjih godina, prognoze srÄane insuficijencije su poboljĆĄane zahvaljujuÄi inovativnoj terapiji koja smanjuje potrebu za hospitalizacijom. MeÄutim, veliko ograniÄenje u leÄenju predstavlja Äinjenica da je cena ovih lekova izmeÄu 2500 i 12000 dinara, ĆĄto je veliki meseÄni izdatak za proseÄnog graÄanina Srbije. PoĆĄto se radi o lekovima koje ne samo da smanjuju tegobe, veÄ i produĆŸavaju ĆŸivot najteĆŸih srÄanih bolesnika nadamo se da Äe uskoro biti na listi lekova koji se propisuju o troĆĄku fonda obaveznog zdravstvenog osiguranja, izjavio je prof. dr Arsen RistiÄ, naÄelnik Odeljenja za srÄanu insuficijenciju i pomoÄnik direktora Klinike za kardiologiju KliniÄkog centra Srbije.
IstraĆŸivanja pokazuju da Äe srÄanu slabost tokom svog ĆŸivotnog veka razviti Äak 20 odsto ljudi starijih od 40 godina.
âAko se uzme u obzir da samo polovina pacijenata doĆŸivi pet godina od postavljanja dijagnoze, ne Äudi Äinjenica da je stopa smrtnosti od ove bolesti u konstantom porastu â od 2010. do 2018. godine porasla je za Äak 35 odsto, a procene su da Äe se poveÄati za dodatnih 25 odsto do 2025. godineâ, upozorava akademik prof. dr Petar SeferoviÄ, predsednik Evropskog udruĆŸenja za srÄanu insuficijenciju.
Akademik SeferoviÄ je dodao da su glavni razlozi za ovako visoku stopu smrtnosti nezdrave ĆŸivotne navike, ali i produĆŸenje ĆŸivotnog veka, buduÄi da se srÄana slabost najÄeĆĄÄe javlja kod starije populacije.
Iako je COVID-19 pandemija usmerila paĆŸnju javnosti na epidemioloĆĄke mere, prevenciju i leÄenje ove nove virusne infekcije, kardiovaskularne bolesti ostaju pandemija koja traje i svake godine u Srbiji odnose oko 52.000 stanovnika. Mnogim od ovih bolesnika bi adekvatnom redukcijom kardiovaskularnog rizika i boljim leÄenjem srÄane insuficijencije mogao da se znatno produĆŸi ĆŸivot.
UdruĆŸenje za srÄanu slabost Srbije istiÄe da prevencija i rano leÄenja ove bolesti ima najveÄi znaÄaj u smanjenju broja obolelih.
Blagovremeno prepoznavanje tegoba, redovan odlazak kod lekara i ƥira dostupnost inovativne terapije, uz zdravu ishranu, obavezan prestanak puĆĄenja i redovnu fiziÄku aktivnost kljuÄno je za duĆŸi, kvalitetniji i zdraviji ĆŸivot.
(Danas Online)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.