U trendu

Sad vam ni dijete ne mogu pomoći – rizik je već prevelik

Gojaznost postaje „najveća“ bolest savremenog sveta. Sve više ljudi bori se sa raznim zdravstvenim problemima nastalim usled gojaznosti.

Do danas je bilo puno studija o tome, ali najnovija otkriva da prekomerna težina i gojaznost žena u mladosti šteti zdravlju srca u kasnijem dobu, bez obzira na to da li su ostale gojazne ili nisu. Ta rana gojaznost posebno se odražava na infarkt sa smrtnim ishodom.

Prema studiji, važno je održati zdravu težinu kako u mladosti tako i u starosti. Na taj način se minimalizuju šanse za iznenadni srčani udar. Ova studija obuhvata istraživanje podataka više od 72.000 žena u Americi u periodu 1980-2012. Sve žene su na početku studije imale 18 godina i dale podatke o indeksu telesne mase (BMI – procena telesne mase na bazi težine i visine), pri čemu su ti podaci mereni (kontrolisani i zapisivani) svake godine.

Tokom 32 godine, među ispitanicama je bilo 445 slučajeva iznenadne i trenutne smrti od infarkta, pri čemu skoro 1.300 slučajeva smrti od bolesti srca, a gotovo 2300 slučaja infarkta bez smrtnog ishoda.

U poređenju sa ženama sa zdravom i normalnom težinom, žene sa povišenom težinom imale su rizik od infarkta sa smrtnim ishodom 1,5 puta veći, dok je kod gojaznih žena taj rizik bio veći dva puta i povećavao se tokom narednih godina. Žene koje sa 18 godina nisu imale višak kilograma, a kasnije su u srednjem ili odraslom dobu imale višak kilograma – bile su u dvostruko većem riziku od infarkta sa smrtnim ishodom u odnosu na žene koje su zadržale svoju zdravu težinu.

Istraživači navode da je veza između gojaznosti i infarkta sa smrtnim ishodom izvesna, dok je veza između bolesti srca i infarkta bez smrtnog ishoda sa gojaznošću neizvesna u smislu pouzdanih pretpostavki o kvalitetu ishrane i načinu života.

Ipak, podaci širom sveta pokazuju da je kod muškaraca i kod žena dve trećine srčanih udara sa smrtnim ishodom bilo kod osoba koje nisu pripadale grupi visokog rizika zbog težine.

Efekti gojaznosti na srce uključuju dijabetes, hipertenziju, bolest koronarne arterije i aritmiju. Gubitak ili održavanje normalne „kilaže“ smanjuje rizik od svega navedenog.

Na kraju treba naglasiti da je uticaj gojaznosti višedimenzionalan, pa se mora mnogo više obratiti pažnja na gubitak i održavanje zdrave težine, kao i na fizičku sposobnost i aktivnost.

Svi mi imamo jedno srce, potrudimo se da ga sačuvamo.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar