Nesavršenstvo nije propast
U razliÄitim Äasopisima i magazinima, kao i knjigama, Äesto moÅŸete proÄitati gomilu saveta o tome kako se poneti u ovakvoj ili onakvoj prilici. Ti saveti uglavnom budu akademski i uopÅ¡teni (zaista bi bilo neizvodljivo da se svaki od njih precizno odnosi baÅ¡ na vas), i ako se delimiÄno prepoznate u situaciji i shvatite da niste postupili po datom savetu koji vam se u principu Äini razumnim, moÅŸe se desiti da odmah optuÅŸite sebe i nervirate se. A ne bi trebalo.
Neretko ste i bez tog saveta znali kako bi bilo stvarno pametno da postupite, ali to iz nekog svog razloga niste uÄinili. Recimo, znate da ne treba da popustite detetovom kenjkanju nasred supermarketa da mu kupite neku stvar za koju niste planirali da izdvojite novac, ali vam je lakÅ¡e da to uradite nego da se nateÅŸete s njim dok ono viÄe, a svi iz blizine vas gledaju s neodobravanjem. Kasnije oseÄate da previÅ¡e popuÅ¡tate svom detetu, strahovito se nervirate zbog toga i oseÄate se ne baÅ¡ kao propalitet, ali tu negde – nesposobno.
Normalno je da vas iznervira Å¡to opet „niste bili karakter“, ali ne bi trebalo da dopustite da to nerviranje potraje. PogreÅ¡ili ste, pa Å¡ta? Ako znate kako bi vam bilo pametno da postupite, bilo bi dobro da tako i uradite, ali stvarno nije propast sveta ni ako pogreÅ¡ite. Naknadno viÅ¡eÄasovno ili viÅ¡ednevno nerviranje vam nimalo neÄe pomoÄi, samo Äete se oseÄati joÅ¡ loÅ¡ije i kao da zaista jeste propast u pitanju.
Kako onda postupiti ako konstantno, uprkos tome Å¡to ste svesni da tako ne treba, pravite iste greÅ¡ke? Razmislite zbog Äega pravite te greÅ¡ke (recimo, u datom trenutku vam bude lakÅ¡e da tako postupite), a zatim pokuÅ¡ajte da osmislite strategiju kojom Äete sebi pomoÄi da greÅ¡ku ne ponavljate. PomaÅŸe ako za to imate dobru motivaciju; u navedenom primeru s detetom, recimo, motivacija vam moÅŸe biti znanje da Äe ne samo vama biti lakÅ¡e ako istrajete nekoliko puta, dok vaÅ¡e dete ne uvidi da vaÅ¡e „ne“ zaista znaÄi „ne“, veÄ i da preteranim popuÅ¡tanjem zapravo povreÄujete svoje dete, jer kasnije neÄe umeti da se snaÄe u svetu u kome mu neÄe biti ispunjen svaki hir samo zato Å¡to je diglo dreku. Uspelo vam je? Äestitajte sami sebi. Nije vam uspelo? Nije propast sveta i ne maltretirajte sebe viÅ¡ednevnim nerviranjem i uvredama na sopstveni raÄun.
Sad, ukoliko se radi o zaista ozbiljnim greÅ¡kama koje svaki put iznova pravite, onima koje mogu dovesti do toga da vi ili neko vama drag bude teÅ¡ko povreÄen (na primer, muÅŸ nasilnik bi mogao da vas osakati ili ubije, vas ili vaÅ¡e dete, a vi i dalje zavaravate sebe da vas on zapravo voli i da ste same zasluÅŸile batine), rezon „nije propast sveta“ baÅ¡ i ne moÅŸe da se primeni. Tada bi trebalo, ako niste u stanju da korigujete ponaÅ¡anje tako da sebe i najbliÅŸe sklonite od opasnosti, pod hitno potraÅŸiti pomoÄ sa strane (roditelji, prijatelji, policija, neko…).
MeÄutim, ako situacija nije u toj meri drastiÄna, to Å¡to niste postupili onako kako bi u teoriji bilo idealno zaista nije nikakva propast.
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.