U trendu

Pamet je bitna

Idoli na koje se žene ugledaju danas najčešće su poznate glumice ili pevačice: likovi iz nestvarnog sveta chic-a i glamura, egzemplari vizuelnog savršenstva. Većina njih, nažalost, nije toliko savršena, uprkos idealnoj slici koja cirkuliše ekranima televizora/kompjutera. Onaj srećan spoj intelekta i fizičkog sklada u punom sjaju izgleda da nije čest, premda mnoge svetske manekenke uporno pokušavaju da dokažu suprotno, neuspešno se baveći glumom, ili pišući nezanimljive knjige.

Sa druge strane, postoje izuzetne, uspešne, pametne i lepe žene čije karijere nisu vezane za sferu medija, i samim tim ne mogu postati role models mladim devojkama.

U patrijarhalnom okruženju „prva varijanta“ koja podrazumeva plasman sopstvenog (po zapadnim merilima) lepog tela primamljivo se nameće ženama još u mladosti, a ostale vrednosti se nekako guraju u drugi plan, iako je emancipacija uveliko uzela maha. Da to nije uvek bilo tako, i da je i ranije bilo briljantnih žena, govore neki primeri iz istorije.

Svetao lik svakako je Hipatija iz Aleksandrije, žena koja je po svim merilima bila outstanding. Još od ranog detinjstva proučavala je matematiku pod paskom svog oca Teona, filozofa i matematičara. Obrazovanje je podrazumevalo ne samo bavljenje naukom već i niz gimnastičkih vežbi, u skladu sa načelom mens sana in corpore sano.

Docnije je postala upravnica platonske filozofske škole u Aleksandriji (oko 400.n.e). Pored neoplatonizma, izučavala je i astronomiju i astrologiju. Prema nekim podacima, Hipatiji se pripisuje otkriće astrolaba. Bila je jedna od prvih žena koja je naučnim spisima doprinela razvoju matematike. Dakle – svestrana i talentovana, a uz to i prijatne spoljašnosti.

Nažalost, njena znanja i elokvencija, kao i sukob između hrišćana i nehrišćana, u čijem se centru obrela odbivši da se priključi novoj veri, poslužili su kao razlog za brutalno ubistvo od strane fanatične hrišćanske sekte. Time je jedan od najvećih umova tog vremena prerano ugašen.

Docnije pojedini aspekti Hipatijinog rada služe kao teze Dekartu, Njutnu i Lajbnicu. Sličnih životnih priča uspešnih žena ima (i to ne malo), samo su uvek ostajale izvan enciklopedija i „velikih“ knjiga. Nadamo se da će se ovakve marginalizovane priče uskoro naći na stranicama istorijskih udžbenika, i da će neke nove devojčice umesto raznih Britni Spirs i njoj sličnih birati drugačije uzore.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.