SavrÅ¡eni objekat – kosa
Kosa je oduvek bila objekat modnih inovacija i sluÅŸila da se „izrazimo“, prikaÅŸemo svoju pripadnost odreÄenoj grupi, ili pak otpor i jedinstvenost. Ovo nije nikakav izum modernog doba, veÄ se to proteÅŸe kroz istoriju: valja se setiti frizura starih EgipÄana, renesansnih kovrdÅŸica ili strogih viktorijanskih punÄi.
Saglasno ovoj potrebi, produkcija raznih predmeta za „aranÅŸiranje“ kose konsekventno je postajala sve veÄa, da bi dosegla svoj maksimum u eri kojom dominira zakon potroÅ¡nje. Iako mnoge od nas i nisu svesne toga, objekti poput Äetke, ogledala ili Å¡nala spadaju u „nesvesni“ inventar i naprosto se podrazumevaju u svakodnevnom ÅŸivotu, poput sapuna ili vode. Postmoderna eksplozija Å¡nalica, gumica i raznoraznih ukrasa prekrila je toaletne stolove, zavukla se u dÅŸepove i taÅ¡ne. Ukratko: kosa u XXI veku predstavlja pravi fetiÅ¡.
Ipak, XX vek donosi potpunu fiksaciju na lepotu kose. To se moÅŸe hronoloÅ¡ki iÅ¡Äitati iz liste patenata napravljenih da olakÅ¡aju i unaprede oblikovanje vlasi. Prvi fen za kosu, na primer, izmiÅ¡lja Aleksandar Godfoa 1890. Prvu spravu za pravljenje uvojaka patentirao je Amerikanac afriÄkog porekla po imenu Solomon Harper davne 1930. MeÄu ovim pronalazaÄima ima dosta ÅŸena: jedna od njih je Lida D. Njuman, takoÄe Amerikanka afriÄkog porekla, koja je 1898. patentirala novi i bolji model Äetke za kosu.
Danas je teÅ¡ko naÄiniti revolucionarni pronalazak kada je kosa u pitanju, u poplavi bezbrojnih predmeta i naÄina kako da od svoje glave, npr: napravite glavu Marsovca ili holivudske dive. Dovoljno je prepustiti se rukama veÅ¡tih frizera i pustiti maÅ¡ti na volju…
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.