U trendu

Bez recepta za ovaj lek svako rizikuje hapšenje, a Srbi ga masovno piju

Kada je objavljeno da je glumica M.B. privedena proÅ¡le nedelje, jer su policajci kod nje pronaÅ¡li tabletu bromazepama, leka za smirenje, mnogi su bili iznenađeni ovom vešću. Međutim, kako je potvrdio Nikola Pantelić, zamenik javnog tuÅŸioca u Trećem osnovnom javnom tuÅŸilaÅ¡tvu u Beogradu, ovakvo postupanje policije je potpuno uobičajeno i u skladu sa zakonom.

„Ima viÅ¡e ovakvih slučajeva, ali ne dobijaju toliku paÅŸnju javnosti“, izjavio je Pantelić gostujući u emisiji Jutro na TV Prva. U zapisniku policije je bromazepam okarakterisan kao „opojna droga“, Å¡to je izazvalo priličnu zabunu u javnosti. Kako pravnici naglaÅ¡avaju, on pripada istoj grupi kao i opojne droge, u zakonskom smislu. Zakon, naime, pod psihoaktivnim kontrolisanim supstancama podrazumeva:

– opojne droge, odnosno narkotike,
– psihotropne supstance,
– proizvode bioloÅ¡kog porekla koji imaju psihoaktivno dejstvo i
– druge psihoaktivne kontrolisane supstance.

Međutim, u medicinskom smislu, bromazepam je lek a ne droga, naglasila je dr Tatjana VlaÅ¡ković Jovićević. VaÅŸno je da se uzima isključivo uz nadzor lekara inače moÅŸe dovesti do zavisnosti i potrebe da se neprekidno povećava doza.

Prema nekim procenama, svaki četvrti odrasli stanovnik Srbije uzima ovaj lek. Generički nazivi iz ove grupe lekova su i alpralozam, diazepam, klonazepam, lorazepam, a koriste se za ublaÅŸavanje anksioznosti i napetosti. Lekari ih prepisuju i protiv nesanice, kod pojave spazama miÅ¡ića, ali i u lečenju paničnih poremećaja i epileptičkih napada.

Najbolji efekat bromazepama ispoljava se nakon dve nedelje kontinuiranog korišćenja u dozi koju prepiÅ¡e lekar. Prevelika doza ovog leka moÅŸe biti smrtonosna.

Sa pravne strane, vaşno je znati da morate imati lekarski recept ili izveštaj lekara ako nosite makar i jednu tabletu bromazepama.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.