U trendu

Biće bolje? – 4 najveće zablude o pesimizmu i optimizmu

Od malih nogu su nas učili da treba da očekujemo da će stvari biti bolje u budućnosti, a na naš pesimizam u određenim situacijama se nikada nije gledalo blagonaklono.

Psiholog Džuli Norem smatra da nije sve baš tako jednostavno i ona tvrdi da je određena doza pesimizma čak i dobra za suočavanje sa nepremostivim problemima koje ćemo pre ili kasnije imati. U autorskom tekstu za sajt Psychology Today ona je nabrojala neke od najčešćih zabluda o optimizmu i pesimizmu, prenose mediji.

Zabluda broj 1: Ljudi su optimisti ili pesimisti
Nije tačno da je neko uvek samo optimista ili pesimista povodom svih stvari. Vrlo često se dešava da neko, na primer, polaže velike nade u svoj poslovni uspeh, dok s druge strane ima mala očekivanja u vezi sa svojim ljubavnim životom. Sve zavisi od temperamenta date osobe i okolnosti u kojima se nalazi.

Svi istinski srećni ljudi se strogo pridržavaju ovih pravila: Princip čuvenog filozofa Pareta menja život iz korena!

Zabluda broj 2: Optimizam je urođen
Mada je ovo donekle tačno, jer geni umnogome određuju našu psihologiju, ljudi ipak imaju slobodnu volju i mogu iz iskustva da nauče kako da formiraju adekvatna očekivanja o budućnosti, a da ne odu ni u jedan ekstrem.

Zabluda broj 3: Uvek je bolje biti optimista nego pesimista
Zdrava doza pesimizma i te kako može biti korisna u našem životu, a posebno kada se suočavamo sa velikom neizvesnošću. Važno je psihološki se pripremiti za najgori scenario neke situacije, kako bi u slučaju da se on desi izbegli fazu šoka i razočaranja i odmah se uhvatili u koštac sa svim gorućim problemima.

Zabluda broj 4: Pesimizam nas sprečava da budemo srećni
Biti pesimista u nekim okolnostima je savršeno razuman stav i on nije nužno toliko štetan po naše blagostanje kako se možda čini. Naravno, treba razlikovati odbrambeni pesimizam i fatalistički pesimizam. Prvi nas čuva od zabluda, verovanja u čuda i prevelikih očekivanja. S druge strane, fatalistički pesimizam ne ostavlja nimalo mesta za nadu i gotovo nužno dovodi do depresije ili je njen simptom.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar