Ovih Ε‘est gradova su najradioaktivnija mesta na svetu (video)
Od postrojenja za uniΕ‘tavanje nuklearnog otpada do lokacija atomskih katastrofa β postoji nekoliko mesta koja necΜe biti bezbedna za posetu ni u daljoj buducΜnosti.
U iranskom gradu Ramsaru ljudi dobijaju godiΕ‘nju dozu radioaktivnog zraΔenja od 260 milisiverta, Ε‘to je znatno viΕ‘e od 20 milisiverta, koliko iznosi dozvoljena godiΕ‘nja doza zaΒ zaposlene uΒ nuklearnim elektranama.
ProseΔna osoba godiΕ‘nje primi 3,1 milisivert. Uzrok tolikog zraΔenja su prirodni izvori koji tope stene bogate uranijumom ispod povrΕ‘ine, aΒ voda potom ulazi uΒ kreΔnjak od koga su izgraΔene kucΜe.
Uranijum se moΕΎe nacΜi iΒ u usevima, kao iΒ u pijacΜoj vodi, piΕ‘e βIFL naukaβ.
U brazilskom gradu Gojanija dva lopova su 1987. godine opljaΔkala napuΕ‘tenu bolnicu uΒ potrazi zaΒ metalom. PronaΕ‘li su iΒ malu kapsulu visokoradioaktivnog hlorida cezijuma koji se koristio uΒ ureΔaju zaΒ radioterapiju.
Poneli su materijal sa sobom, Ε‘to je izazvalo smrt Δetvoro ljudi. Mediji su izveΕ‘tavali daΒ su deca, privuΔena plavkastim sjajem, dirala opasan materijal iΒ trljala ga poΒ koΕΎi. Nekoliko gradskih blokova bilo je toliko kontaminirano da je moralo biti uniΕ‘teno.
Na kraju, 300 ljudi je zadobilo radioaktivnu kontaminaciju, ali je βradiofobijaβ zahvatila ceo grad. Sa nekoliko mesta je uklonjen gornji sloj zemljiΕ‘ta, aΒ na nekim lokacijama pronaΔeno je iΒ zraΔenje jaΔine dva siverta naΒ sat.
GradicΜ Majlu Su, u juΕΎnom Kirgistanu, joΕ‘ snosi posledice hladnoratovskog nuklearnog programa. U njemu se od 1946. doΒ 1967. godine vadila iΒ obraΔivala ruda uranijuma, ali je podruΔje kontaminirano iΒ danas.
VecΜina rudarskog otpada zakopana je duΕΎ reke koja teΔe kroz grad.
Selafild, naΒ zapadu Velike Britanije, jeste lokacija zaΒ uniΕ‘tavanje nuklearnog otpada naΒ kojoj iΒ dalje postoje visoke koliΔine radijacije.
To je mesto gde se skladiΕ‘ti vecΜina radioaktivnog otpada izΒ 15 operativnih britanskih nuklearnih reaktora, kao iΒ prekomorsko nuklearno gorivo. Otpad stvara stepen radijacije doΒ 280 siverta dnevno, Ε‘to je zaΒ 60 odsto viΕ‘e od smrtonosne doze.
Rastopljeno radioaktivno gorivo Δuva se u dΕΎinovskom podzemnom bazenu, kome pristup imaju samo roboti.
AmeriΔki Hanford, takoΔe, predstavlja opasno mesto. Kompleks zaΒ odlaganje nuklearnog goriva uΒ tom mestu smatra se najradioaktivnijom lokacijom uΒ SAD.
Nekada se naΒ tom mestu proizvodio plutonijum zaΒ projekat βMenhetnβ, aΒ danas se tamo nalazi oko 65 odsto ameriΔkog nuklearnog otpada.
U maju 2017. godine uruΕ‘io se tunel, Ε‘to je izazvalo veliku zabrinutost iΒ evakuaciju radnika. Tunel je blokiran sipanjem ogromnih koliΔina zemlje. Tragovi kontaminacije pronaΔeni su iΒ do 16 kilometara od Hanforda.
Δernobiljska katastrofa izΒ 1986. godine bila je prouzrokovana kvarom na jednom od reaktora. Raznesen je krov, pa je velika koliΔina radijacije kontaminirala spoljnu sredinu. VecΜi deo radijacije se proΕ‘irio naΒ Belorusiju, Ukrajinu iΒ severnu Evropu.
Preseljeno je 116.000 ljudi, ukljuΔujucΜi sve stanovnike obliΕΎnjeg grada Pripjata. I danas oko Δernobilja postoje dΕΎepovi radijacije.
Bolnica uΒ Pripjatu, nekoliko kilometara od elektrane uΒ Δernobilju, joΕ‘ sadrΕΎi jedan od najviΕ‘ih stepeni radijacije naΒ svetu. U nju su dovedeni vatrogasci, koji su gasili poΕΎar uΒ reaktoru Δernobilja.
Nakon Ε‘to je postalo jasno koliko im je ozraΔena odecΜa, baΔena je uΒ podrum. Stvari su joΕ‘ izrazito radioaktivne, pa je dovoljno samo nekoliko sati uΒ prostoriji daΒ bi se primila godiΕ‘nja doza pozadinske radijacije.
Godine 2011. cunami je pogodio nuklearnu elektranu FukuΕ‘ima u japanskom gradu Okumi, Ε‘to je prouzrokovalo topljenje jezgra tri od Ε‘est nuklearnih reaktora.
Stepen radijacije unutar elektrane iznosio je doΒ 430 siverta naΒ sat, Ε‘to je iΒ viΕ‘e nego dovoljno daΒ ubije Δoveka, aΒ prouzrokovalo je Δak iΒ kvarove brojnih robota koji rade unutra.
Japan pokuΕ‘ava pomocΜu robota daΒ izvuΔe gorivo koje je proΕ‘le godine locirano uΒ dva od tri rastopljena reaktora. Nakon Ε‘to sve gorivo bude pronaΔeno, poΔecΜe proces vaΔenja.
OΔekuje se da cΜe postupak trajati Δetiri decenije, uz cenu od 188 milijardi dolara. FukuΕ‘ima joΕ‘ dugo necΜe biti bezbedno mesto zaΒ ΕΎivot.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.