Kao vrsta, ljudi su naselili gotovo svaki kutak zemlje. Razvili smo tehnologije i kulture koje oblikuju svet u kojem ลพivimo. Izgleda da je ideja o โprirodnoj selekcijiโ i โopstanku najsposobnijihโ imala smisla u kameno doba kada smo se borili oko komadicฬa mesa. A da li ljudi i dalje evoluiraju, otkrio je tim od 12 struฤnjaka.
Dvanaest struฤnjaka odgovorilo je na pitanje da li ljudi joลก uvek evoluiraju. Tim struฤnjaka je jednoglasno rekao โdaโ, ali nauฤnici kaลพu da moลพda imamoย pogreลกnu predstavu o tome ลกta je zapravo evolucija.
Evolucija nije isto ลกto i prirodna selekcija
Evolucija se ฤesto podrazumeva u izrazima โopstanak najsposobnijihโ ili โprirodna selekcijaโ. Zapravo, to nije sasvim ista stvar. โEvolucijaโ znaฤi postepena promena stanovniลกtva tokom vremena, piลกe portal โSajens alertโ.
โPrirodna selekcijaโ je mehanizam kojim se moลพe dogoditi evolucija. Naลกi preci iz kamenog doba koji su brลพe trฤali uspeลกno su izbegavali da ih npr. zgazi mamut ili rastrgnu divlje zveri i samim tim imali su vecฬu ลกansu da ostvare potomstvo. To je โprirodna selekcijaโ. Vremenom, ljudi su zbog toga razvili sposobnost brลพeg trฤanja. To je evolucija.
Evolucija se moลพe dogoditi i bez prirodne selekcije
Nas danas necฬe nas gaziti mamuti, imamo lekove kada smo bolesni i idemo u prodavnice po hranu. Prirodnoj selekciji je potreban โselekcioni pritisakโ (npr. opasni mamuti), pa ako ih viลกe nema, znaฤi li to da prestajemo da se razvijamo?
ฤak i bez selekcionih pritisaka, struฤnjaci kaลพu da se evolucija i dalje deลกava drugim mehanizmima.
Profesor Stenli Ambros, antropolog sa Univerziteta u Ilinoisu, objaลกnjava da se โsvaka promena proporcija gena ili varijanti gena tokom vremena takoฤe smatra evolucijom. Varijante mogu biti funkcionalno ekvivalentne, pa seย evolucija ne poistovecฬuje automatski sa poboljลกanjemโ.
Iako na neke gene moลพe uticati prirodna selekcija (npr. geni koji nam pomaลพu da brลพe trฤimo), druge promene u naลกoj DNK moลพda necฬe imati oฤigledan efekat na nas. โNeutralneโ varijacije takoฤe se mogu proลกiriti kroz populaciju razliฤitim mehanizmom koji se naziva โgenetski pomakโ.
Genetski pomakย deluje sluฤajno: neki pojedinci mogu umreti iz razloga koji nemaju nikakve veze sa njihovim genima. Njihove jedinstvene varijacije gena necฬe se preneti na sledecฬu generaciju, pa cฬe se populacija promeniti.
Prirodna selekcija se i dalje deลกava kod ljudi
Koliko god da smo sebi olakลกali stvari, oko nasย joลก uvek postoje selekcioni pritisci, ลกto znaฤi da se prirodna selekcija joลก uvek deลกava. Kao i svi sisari, ljudi gube sposobnost varenja mleka kada prestanu da sisaju. To je zato ลกto prestajemo da stvaramo enzim zvani laktoza. U nekim zemljama stanovniลกtvo je steklo โtoleranciju na laktozuโ, ลกto znaฤi da ljudi stvaraju laktozu i tokom svog ลพivota.
U evropskim zemljama moลพemo zahvaliti jednoj specifiฤnoj genskoj varijaciji za postojanost laktoze, koja se naziva na varijaciji gena. Prouฤavajucฬi ovu specifiฤnu varijaciju gena u modernim i drevnim uzorcima DNK, istraลพivaฤi sugeriลกu da je ona postala uobiฤajena nakon ลกto su ljudi poฤeli da pripitomljavaju i muzu ลพivotinje.
Ovo je primer prirodne selekcije gde smo zapravo sami izvrลกili selekcioni pritisak โย poฤeli smo da pijemo mleko, pa smo evoluirali i sada ga.
Joลก jedan primer ljudi koji se podvrgavaju prirodnoj selekciji da bi se prilagodili naฤinu ลพivota suย ljudi iz plemena Badลพao, koji tradicionalno ลพive u ฤamcima u vodama jugoistoฤne Azije i vecฬi deo ลพivota provode ronecฬi u lovu na ribu ili sakupljanju ลกkoljki.
Ultrazvuฤnim snimanjem utvrฤeno je da ljudi iz Badลพaoa imaju vecฬu slezinu od svojih suseda – prilagoฤavanje koje im omogucฬava da duลพe ostanu pod vodom.
Oko nas uvek postoje selektivni pritisci, ฤak i oni koje sami stvaramo.
Naลกe tehnoloลกke i kulturne promene menjaju snagu i sastav selekcionih pritisaka u naลกem okruลพenju, ali selekcioni pritisci i dalje postoje.
Evolucija se ne moลพe zaustaviti
Dakle, evolucija se moลพe dogoditi razliฤitim mehanizmima poput prirodne selekcije i genetskog pomaka. Kako se naลกe okruลพenje uvek menja, prirodna selekcija se uvek deลกava. Pa ฤak i da je naลกe okruลพenje โtaman za nasโ,ย u svakom sluฤaju bismo evoluirali!
Sve dok ljudska reprodukcija ukljuฤuje sluฤajnost i genetske mutacije (a zakoni Univerzuma uveliko garantuju da cฬe to uvek biti sluฤaj na nekom nivou), i dalje cฬe postojati razlike od generacije do generacije, ลกto znaฤi da proces evolucije nikada ne moลพe biti zaista zaustavljen.
Evolucija znaฤi promenu u populaciji. To ukljuฤuje i lako uoฤljive promene radi prilagoฤavanja okruลพenju, kao i suptilnije genetske promene.
Ljudi se joลก uvek razvijaju, a to se verovatno necฬe promeniti u buducฬnosti.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com