Prirodna selekcija i opstanak najsposobnijih: Da li ljudi i dalje evoluiraju?

Kao vrsta, ljudi su naselili gotovo svaki kutak zemlje. Razvili smo tehnologije i kulture koje oblikuju svet u kojem ลพivimo. Izgleda da je ideja o โ€žprirodnoj selekcijiโ€œ i โ€žopstanku najsposobnijihโ€œ imala smisla u kameno doba kada smo se borili oko komadicฬa mesa. A da li ljudi i dalje evoluiraju, otkrio je tim od 12 struฤnjaka.

Dvanaest struฤnjaka odgovorilo je na pitanje da li ljudi joลก uvek evoluiraju. Tim struฤnjaka je jednoglasno rekao โ€ždaโ€œ, ali nauฤnici kaลพu da moลพda imamoย pogreลกnu predstavu o tome ลกta je zapravo evolucija.

Evolucija nije isto ลกto i prirodna selekcija
Evolucija se ฤesto podrazumeva u izrazima โ€žopstanak najsposobnijihโ€œ ili โ€žprirodna selekcijaโ€œ. Zapravo, to nije sasvim ista stvar. โ€žEvolucijaโ€œ znaฤi postepena promena stanovniลกtva tokom vremena, piลกe portal โ€žSajens alertโ€œ.

โ€žPrirodna selekcijaโ€œ je mehanizam kojim se moลพe dogoditi evolucija. Naลกi preci iz kamenog doba koji su brลพe trฤali uspeลกno su izbegavali da ih npr. zgazi mamut ili rastrgnu divlje zveri i samim tim imali su vecฬu ลกansu da ostvare potomstvo. To je โ€žprirodna selekcijaโ€œ. Vremenom, ljudi su zbog toga razvili sposobnost brลพeg trฤanja. To je evolucija.
Evolucija se moลพe dogoditi i bez prirodne selekcije
Nas danas necฬe nas gaziti mamuti, imamo lekove kada smo bolesni i idemo u prodavnice po hranu. Prirodnoj selekciji je potreban โ€žselekcioni pritisakโ€œ (npr. opasni mamuti), pa ako ih viลกe nema, znaฤi li to da prestajemo da se razvijamo?

ฤŒak i bez selekcionih pritisaka, struฤnjaci kaลพu da se evolucija i dalje deลกava drugim mehanizmima.

Profesor Stenli Ambros, antropolog sa Univerziteta u Ilinoisu, objaลกnjava da se โ€žsvaka promena proporcija gena ili varijanti gena tokom vremena takoฤ‘e smatra evolucijom. Varijante mogu biti funkcionalno ekvivalentne, pa seย evolucija ne poistovecฬuje automatski sa poboljลกanjemโ€œ.

Iako na neke gene moลพe uticati prirodna selekcija (npr. geni koji nam pomaลพu da brลพe trฤimo), druge promene u naลกoj DNK moลพda necฬe imati oฤigledan efekat na nas. โ€žNeutralneโ€œ varijacije takoฤ‘e se mogu proลกiriti kroz populaciju razliฤitim mehanizmom koji se naziva โ€žgenetski pomakโ€œ.

Genetski pomakย deluje sluฤajno: neki pojedinci mogu umreti iz razloga koji nemaju nikakve veze sa njihovim genima. Njihove jedinstvene varijacije gena necฬe se preneti na sledecฬu generaciju, pa cฬe se populacija promeniti.

Prirodna selekcija se i dalje deลกava kod ljudi
Koliko god da smo sebi olakลกali stvari, oko nasย joลก uvek postoje selekcioni pritisci, ลกto znaฤi da se prirodna selekcija joลก uvek deลกava. Kao i svi sisari, ljudi gube sposobnost varenja mleka kada prestanu da sisaju. To je zato ลกto prestajemo da stvaramo enzim zvani laktoza. U nekim zemljama stanovniลกtvo je steklo โ€žtoleranciju na laktozuโ€œ, ลกto znaฤi da ljudi stvaraju laktozu i tokom svog ลพivota.

U evropskim zemljama moลพemo zahvaliti jednoj specifiฤnoj genskoj varijaciji za postojanost laktoze, koja se naziva na varijaciji gena. Prouฤavajucฬi ovu specifiฤnu varijaciju gena u modernim i drevnim uzorcima DNK, istraลพivaฤi sugeriลกu da je ona postala uobiฤajena nakon ลกto su ljudi poฤeli da pripitomljavaju i muzu ลพivotinje.
Ovo je primer prirodne selekcije gde smo zapravo sami izvrลกili selekcioni pritisak โ€“ย poฤeli smo da pijemo mleko, pa smo evoluirali i sada ga.

Joลก jedan primer ljudi koji se podvrgavaju prirodnoj selekciji da bi se prilagodili naฤinu ลพivota suย ljudi iz plemena Badลพao, koji tradicionalno ลพive u ฤamcima u vodama jugoistoฤne Azije i vecฬi deo ลพivota provode ronecฬi u lovu na ribu ili sakupljanju ลกkoljki.

Ultrazvuฤnim snimanjem utvrฤ‘eno je da ljudi iz Badลพaoa imaju vecฬu slezinu od svojih suseda – prilagoฤ‘avanje koje im omogucฬava da duลพe ostanu pod vodom.

Oko nas uvek postoje selektivni pritisci, ฤak i oni koje sami stvaramo.
Naลกe tehnoloลกke i kulturne promene menjaju snagu i sastav selekcionih pritisaka u naลกem okruลพenju, ali selekcioni pritisci i dalje postoje.

Evolucija se ne moลพe zaustaviti
Dakle, evolucija se moลพe dogoditi razliฤitim mehanizmima poput prirodne selekcije i genetskog pomaka. Kako se naลกe okruลพenje uvek menja, prirodna selekcija se uvek deลกava. Pa ฤak i da je naลกe okruลพenje โ€žtaman za nasโ€œ,ย u svakom sluฤaju bismo evoluirali!

Sve dok ljudska reprodukcija ukljuฤuje sluฤajnost i genetske mutacije (a zakoni Univerzuma uveliko garantuju da cฬe to uvek biti sluฤaj na nekom nivou), i dalje cฬe postojati razlike od generacije do generacije, ลกto znaฤi da proces evolucije nikada ne moลพe biti zaista zaustavljen.

Evolucija znaฤi promenu u populaciji. To ukljuฤuje i lako uoฤljive promene radi prilagoฤ‘avanja okruลพenju, kao i suptilnije genetske promene.

Ljudi se joลก uvek razvijaju, a to se verovatno necฬe promeniti u buducฬnosti.

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com