U trendu

Psiholozi otkrivaju: Ima li istine u izrazu „ustati na levu nogu“?

Kad se probudimo „na tri ćoška“, sami sebi navlačimo bedu na vrat. Evo šta kažu psiholozi.

Svi mi imamo one dane kad radije ne bismo ni ustajali iz kreveta, a sada su i naučnici potvrdili da ima nečega u izreci „ustati na levu nogu“.

Nedavno sprovedeno istraživanje pokazalo je da se kad se probudimo loše volje zaista se teže nosimo sa svakodnevnim obavezama i pod većim smo stresom tokom dana.

Osobe koje očekuju da će imati loš dan, koje se bude loše raspoložene, u popodnevnim satima stvarno imaju slabljenje moždanih funkcija, koje se javlja kao posledica stresa, čak i ako se tokom dana ne dogodi ništa stvarno loše.

Sama činjenica da smo loše raspoloženi izlaže nas stresu koji redukuje „radnu memoriju“ mozga, i povećava verovatnoću da u toku dana napravimo neku grešku na poslu recimo, zbog slabije koncentracije.

S druge strane, ako uveče kad legnete u krevet razmišljate o onome što vas očekuje sutra i zbog čega ste zabrinuti, ovaj efekat se neće javiti.

Naučnici sa Pen stejt univerziteta u Pensilvaniji sproveli su istraživanje u kojem je učestvovalo 240 odraslih osoba, od kojih se očekivalo da ocene nivo stresa kojem su izloženi tokom dana.

Ispitanici su zamoljeni da reše testove kojima se proveravala njihova „radna memorija“, koja nam omogućava da učimo i obrađujemo nove informacije čak i kada nam nešto ometa pažnju.

Ispostavilo se da osobe koje su ujutru pod najvišim stresom u poslepodnevnim satima imaju problema sa koncentracijom i pamćenjem.

„Kad se ujutru probudite sa određenim lošim očekivanjima, šteta je već načinjena“, kaže Martin Slivinski koji je bio član istraživačkog tima.

„Ako očekujete težak, stresan dan, osetićete efekte tog očekivanog stresa čak i ako vam se tokom dana ne desi ništa loše“, kaže on.

Brojne studije dokazale su negativan uticaj stresa na naše mentalne i fizičke sposobnosti, ali ovo istraživanje pokazuje da stres može da nam naškodi čak i ako ga samo iščekujemo.

„U ljudskoj prirodi je da unapred razmišljaju o mogućim ishodima događaja koji tek treba da se dese, što nam pomaže da se na neki način pripremimo za sve opcije. Ali, ova studija pokazala je da ta sklonost može ponekad da nam donese više štete nego koristi“, kaže dr Džinšil Hjun, koji je učestvovao u istraživanju.

(Mondo)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar