Veliko otkriće ispod glečera: Šta je palo na Zemlju pre 58 miliona godina

Ogroman krater koji se krije duboko ispod glečera Hijavata na Grenlandu verovatno je posledica pada asteroida širokog jedan kilometar koji se srušio na Zemlju pre 58 miliona godina, oko osam miliona godina posle udara koji je ubio većinu dinosaurusa.

Kada je krater Hijavata prvi put otkriven 2015. godine, istraživači su posumnjali da ga je napravio meteorit pre između 12.000 i tri miliona godina. Sudeći prema stanju kratera, asteroid koji ga je stvorio izgledao je kao da se srušio u već formiran ledeni pokrivač.

Ali, to je uglavnom zasnovano na posrednim dokazima, kao što je skeniranje radara, a istraživači pokušavaju da otkriju koliko je krater zaista star. Problem je u tome što veliki deo dokaza leži ispod kilometara leda, pa se pokazalo da je direktne dokaze teško prikupiti.

Međutim, koristeći dve različite metode, istraživači iz Danske i Švedske sada su došli do sličnog datuma – onog koji nisu očekivali.

Određivanje novog doba kratera sve je iznenadilo, kaže geolog Majkl Stori iz danskog Prirodnjačkog muzeja:

„Ubeđen sam da smo utvrdili stvarnu starost kratera i da je on mnogo stariji nego što su ljudi nekada mislili.“

Dokazi dolaze sa obala reke nizvodno od glečera Hijavata, koja iznosi kamenje i pesak iz temelja ispod ledenog pokrivača na otvoreno. Ovi uzorci stena se zatim mogu koristiti za određivanje datuma udara asteroida.

U Švedskoj, istraživači Nacionalnog muzeja prirodne istorije usredsredili su se na stene sa rečne obale koje sadrže mineralni cirkon. Kada ovaj mineral dođe u kontakt sa meteoritom, on formira nove kristale koji uključuju radioaktivni element uranijuma, a odbacuju olovo, pa odnos uranijuma prema olovu može da otkrije period u kome je ova kristalizacija počela, prenosi portal „Sajensalert“.

U međuvremenu, u Danskoj, istraživači su se oslanjali na tehniku zvanu argon-argon datiranje, pa je tako tim uspeo da laserskim zagrevanjem peska prikupljenog nizvodno od glečera oslobodi argonski gas iz pojedinačnih zrna.
Izotopi ovog gasa su potom korišćeni da bi se utvrdilo koliko je radioaktivnog propadanja bilo od trenutka kada su se minerali otopili usled udara meteorita.

Argon-argon metod sugeriše da je Hijavata asteroid pogodio Zemlju u davnom Paleocenu, pre između 56 i 66 miliona godina, dok su švedski naučnici svojom tehnikom došli do toga da je do udara došlo pre 58 miliona godina.

Krater Hijavata je skoro šest puta manji od kratera Čiksulub u Meksiku, što znači da njegov udar ne bi bio ni približno katastrofalan kao događaj koji je doveo do istrebljenja dinosaurusa osam miliona godina ranije.

Procenjuje se da bi meteorit Hijavata prouzrokovao udar milion puta jači od atomske bombe, više nego dovoljno snažan da utiče na lokalnu ili čak globalnu klimu tog vremena. Naučnici sada istražuju kako je Hijavata meteorit izmenio ovaj ekosistem i njegovu klimu pre više miliona godina.

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

glečergrenlandkraterotkrice
Komentari (1)
Dodaj komentar
  • David

    Drugim rečima niko nema pojma ili nasrodski rečeno lupataju., najbolje od toga što se pojedini nazivaju naučnici