U trendu

“Elegija lovora” premijerno na Festivalu autorskog filma

BEOGRAD – Svečana premijera crnogorsko-srpskog igranog filma „Elegija lovora” Dušana Kasalice, sinoć je održana uz prisustvo glumačke i autorske ekipe, u bioskopu Kombank Dvorana u okviru 27. Festivala autorskog filma.

Publika je dugim aplauzom pozdravila glavnog glumca Franu Lasića, scenaristu i režisera Kasalicu iz Crne Gore, koji su predstavili neobičnu, čudesnu filmsku priču koja se ne može lako žanrovski definisati.

Autor novog ostvarenja je debitant na polju dugometražnog igranog filma, i brižljivo je pripremao scenario na granici psihološke drame i fantazije, koji je podeljen na dve posebne dramaturške celine.

Prvi fragment ili poglavlje tiče se ravnolinijske priče koja ima u fokusu bračni par na odmoru u banji.

Profesor sa univerziteta Filip, koga tumači Frano Lasić, dovodi suprugu (Savina Geršak) u hotel da odmore od poslovnih stresova, ali za nju je jasno da je tu tek da bi njemu pravila društvo, a ne svojom voljom, jer je hladna i nezainteresovana.

Oni provode prilično monotono svoje dane na obali mora, odnosno oseća se navika u tom odnosu bez svežine, kao da su naglo ostareli i ništa ih više ne pokreće jedno prema drugome.

Ta bračna drama o otuđenju i distanci među protagonistima zauzima razvučenu i usporenu polovinu filma i kao da predstavlja jednu zaokruženu nit, odnosno suštinu o propadanju građanske klase, koja znači i raspad države, što se simbolički može misliti na bivšu SFRJ, kako je objasnio Lasić medijima.

Junak Filip ima u tom hotelu kratko poznanstvo sa privlačnom kelnericom, a iako dalje priča ide ka tom smeru da se može između njih nešto desiti, scenarista očigledno od te ideje odustaje, da se ne rasplinjava u tom smeru, jer je imao na umu jednu drugu zamisao.

Kako postaje jasno da od spašavanja braka dvoje likova neće biti ništa, radnja će dalje naglo promeniti žanr, i iz jedne realistične i naturalistične psihodrame prerasti u adaptaciju bajke, i to čuvene – pomalo zastrašujuće “Šuma Striborova” Ivane Brlić Mažuranić iz zbirke “Priče iz davnina” (1916).

Sada taj naglo ostavljeni muž odlazi u svoju kuću na planini, koju je zamenio morskom obalom, brine o domaćinstvu – vikendici, da bi naišao na čudesa u prirodi – prvo koza koja ga stalno prati i zmija koja mu nudi jednu mogućnost.

Naime, ako je duže posmatra, pretvoriće se u lepu devojku, koju on može da osvoji i vodi kući, što on i čini, ali iznenada se u njegovom životu pojavljuje majka koju nije video godinama.

Dalje se film pretvara u ekranizaciju bajke “Šuma Striborova”, gde zmija u liku nove supruge dominira u odnosu sa svojim naivnim mužem i muči mu majku nemogućim zahtevima koji se teško ispunjavaju.

Tako se “Elegija lovora” transformiše u tu začudnu fantaziju koju junak proživljava sa nekada izgubljenom majkom i novom ženom, zapravo zmijom, za koju nije svestan šta predstavlja.

Te dve kompaktne celine scenarija deluju kao da su snimljene za dva različita filma, i kao da ih je neko iz montaže spojio u jedan dugometražni projekat, čak podsećaju na dve pilot epizode za dve sasvim odvojene TV serije.

Publici se ostavlja da sama otkrije da li je drugi deo filma san ili java, Filiopova uobrazilja i iluzija ili tragedija međuljudskih odnosa koji nemaju kraja, paralelno sa raspadom jedne velike države.

Iako je drugi deo u potpunosti posvećen bajki, nema specijalnih – vizuelnih efekata

Glumačku ekipu, pored Frane Lasića i Savine Geršak, u sporednim, pratećim ulogama čine – Nikolina Bogdanović, Momo Pićurić, Olivera Vuković, Draginja Voganjac, Lidija Kordić, Lidija Petrone, Zoran Trojanović, kao i producentkinja Jelena Angelovski.

Novi filmski projekat je nastao u koprodukciji Srbije i Crne Gore, a svetska premijera je održana 15. avgusta na Sarajevo Film Festivalu, i prikazan je takođe na festivalu u Hamburgu (Nemačka).

Popularan glumac i muzičar Frano Lasić, junak remek dela “Okupacija u 26 slika” (1978) Lordana Zafranovića ili “Slučaj Harms” (1987) Slobodana Pešića, duže vreme nije bio viđen u vodećoj roli domaćeg – regionalnog bioskopskog filma.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.