Foto-bombing srpskog jezika

Nije problem ลกto toliko anglicizama ulazi u srpski jezik, nove reฤi oznaฤavaju pojmove koji treba da obogate naลกu kulturu, straลกno je ลกta oznaฤavaju te reฤi i kakva banalna kultura ulazi u naลก jezik i svakodnevicu, kaลพe prof. dr Rajna Dragiฤ‡eviฤ‡.

Uลพice โ€“ Foto-bombingovao mi je selfi, pa sam ga anfrendovala na โ€žFejsuโ€ i blokirala na โ€žInstagramuโ€.

โ€“ Pod uticajem globalizacije, sve oฤigledniji je uticaj engleskog jezika na srpski, kao i na sve druge jezike. Reฤ koja se u engleskom pojavi danas veฤ‡ sutra ฤ‡e se pojaviti u svim ostalim jezicima. Pa dobro, mi smo uvek, i u Vukovo vreme, bili otvoreni prema stranim reฤima. Poznato je da ni Vuk nije s mnogo ljubavi unosio turcizme, a u njegovom โ€žSrpskom rjeฤnikuโ€ ipak ima dosta turcizama. Mi smo, zapravo, svoju neku veliฤinu i nacionalnu neoptereฤ‡enost uvek pokazivali i time ลกto smo se slobodno odnosili prema novim reฤima. Danas nije problem ลกto toliko anglicizama ulazi u srpski jezik, nove reฤi oznaฤavaju pojmove koji treba da obogate naลกu kulturu, najstraลกnije je ลกta oznaฤavaju te reฤi i kakva banalna kultura na taj naฤin ulazi u naลก jezik i svakodnevicu.

Ovako je prof. dr Rajna Dragiฤ‡eviฤ‡, upravnik Katedre za srpski jezik sa juลพnoslovenskim jezicima Filoloลกkog fakulteta u Beogradu, odgovorila na pitanja novinara o tome kakav je njen stav o novim reฤima u savremenom srpskom jeziku. ฤŒuvena lingvistkinja je uฤestvovala u radu meฤ‘unarodnog nauฤnog skupa โ€žJezik, kultura, obrazovanjeโ€, koji je organizovan na uลพiฤkom Pedagoลกkom fakultetu. Predstavljena su 52 struฤna rada, govorilo je 76 struฤnjaka iz Srbije, Slovenije, Slovaฤke, ฤŒeลกke, Poljske, BiH i Turske.

Ona je napomenula da se pre 10โ€“15 godina ovom problematikom bavio ฤorฤ‘e Otaลกeviฤ‡ u doktoratu i zakljuฤio da najveฤ‡i broj novih reฤi u srpskom jeziku predstavljaju derivati nastali od domaฤ‡ih tvorbenih osnova i afiksa i da ne treba previลกe da budemo zabrinuti.

โ€“ To je za mene tada bila vaลพna informacija โ€“ dodala je profesorka.

Danas, meฤ‘utim, najveฤ‡i broj novih reฤi dolazi iz engleskog jezika.

โ€“ Reฤ foto-bombing, na primer, pre dve-tri godine pojavila se kao reฤ godine, a potom vrlo brzo i u srpskom jeziku. Ona oznaฤava pojavu kada neko pravi selfi (ลกto je takoฤ‘e jedna od reฤi koje su se nedavno pojavile u srpskom jeziku), ali se neko pojavi i pokvari ga. To pokazuje da ลพivimo u narcisoidnom svetu gde je jako vaลพno praviti sopstvene fotografije, pa je straลกno ako vam neko pokvari tu samopromociju โ€“ navela je jedan od primera prof. Dragiฤ‡eviฤ‡.

Sve ฤeลกฤ‡e se ฤuje i reฤ bindลพovati โ€“ kada gledamo nekoliko epizoda jedne serije jednu za drugom ili kompletnu seriju odjednom โ€“ koja je takoฤ‘e bila reฤ godine. Zatim reฤ anfrend โ€“ kada odluฤite nekog da odbacite, izbriลกete kao prijatelja na druลกtvenim mreลพama.

โ€“ Sve ovo pratim zato ลกto znam da ฤ‡e se svaka reฤ izabrana za reฤ godine od strane vrlo znaฤajnih leksikografskih kuฤ‡a, kao ลกto je Oksfordski izdavaฤki centar, koji objavljuje Oksfordski reฤnik, uskoro pojaviti i u srpskom jeziku. Stalno oฤekujem da ฤ‡e to biti neลกto novo ลกto oplemenjuje naลกu kulturu, ali te reฤi unose jednu antikulturu koja nas potpuno uruลกava, na sve moguฤ‡e naฤine. ฤŒak i ne pokuลกavamo da prevodimo te reฤi, nego je, zapravo, jako vaลพno da ih zadrลพimo u tom obliku engleskog jezika โ€“ istakla je profesorka.

Smatra Rajna Dragiฤ‡eviฤ‡ da to nisu ni anglicizmi, jer da bi neka reฤ to bila, mora po svom poreklu biti iz engleskog, ali morfoloลกki i fonoloลกki uobliฤena prema zakonitostima srpskog jezika:

โ€“ Te reฤi koje uฤ‘u, a uopลกte se ne prilagoฤ‘avaju, nisu anglicizmi veฤ‡ engleske reฤi u srpskom jeziku. Takvih je sve viลกe i ako sluลกamo mlade ljude, mi ฤ‡emo ฤuti neki jezik koji nije ni srpski ne engleski, nego engleski u srpskom. Ili moลพda srpski u engleskom, jer se tek poneka naลกa reฤ pojavljuje.

Na pitanje da li tome moลพe da odoli srpski jezik, ona odgovara odriฤno, zato ลกto je uticaj globalizacije ogroman. Ali moglo bi da se uฤini da taj uticaj bude neลกto manji, a mediji tu imaju ogromnu ulogu.

โ€“ Znam primer koliko su se Turci trudili da reฤ selfi prevedu na turski jezik. I uspeli su u tome. A tu mora uฤestvovati i drลพava. Jeziฤki struฤnjaci treba da imaju apsolutnu podrลกku drลพave, treba da postoje lektori u svim medijima, dobra lektorska sluลพba koja treba da promoviลกe ono ลกto jeziฤki struฤnjaci predloลพe. U protivnom, ostaฤ‡e meฤ‘u ฤetiri zida to ลกto jeziฤki struฤnjaci predloลพe โ€“ istakla je ova profesorka, zakljuฤujuฤ‡i da jezik treba ฤuvati i brinuti o njemu.

Konj, Bog, kuฤ‡a

Poznata lingvistkinja je na ovom meฤ‘unarodnom skupu govorila o Vukovom โ€žSrpskom rjeฤnikuโ€, buduฤ‡i da je ovo godina jubileja โ€“ dva veka od objavljivanja prvog izdanja 1818. u Beฤu.

โ€“ Vukov โ€žRjeฤnikโ€ je zaista, kako je rekao naลก veliki akademik Pavle Iviฤ‡, najznaฤajnije pojedinaฤno delo u celokupnoj srpskoj kulturi. Od tog dela poฤinje ono ลกto se zove savremeni srpski jezik. Prof. Duลกko Vitas je saฤinio korpus od svih srpskih reฤi u โ€žRjeฤnikuโ€. Semantiฤki sam analizirala najfrekventniju leksiku kada se uzme u obzir bukvalno svaka srpska reฤ u toj knjizi. To do sada nije bilo istraลพivano i doลกla sam do zakljuฤka da su najfrekventnije imenice: ฤovek, voda, konj, dan, ljudi, dim, planina, Bog, kuฤ‡a i pesma. Ove imenice su najฤeลกฤ‡e i u srpskim narodnim pesmama i poslovicama. Te reฤi su, zapravo, ฤvoriลกta srpske kulture โ€“ istakla je Rajna Dragiฤ‡eviฤ‡.

(Branko Pejoviฤ‡, „Politika“)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com