Nije problem ลกto toliko anglicizama ulazi u srpski jezik, nove reฤi oznaฤavaju pojmove koji treba da obogate naลกu kulturu, straลกno je ลกta oznaฤavaju te reฤi i kakva banalna kultura ulazi u naลก jezik i svakodnevicu, kaลพe prof. dr Rajna Dragiฤeviฤ.
Uลพice โ Foto-bombingovao mi je selfi, pa sam ga anfrendovala na โFejsuโ i blokirala na โInstagramuโ.
โ Pod uticajem globalizacije, sve oฤigledniji je uticaj engleskog jezika na srpski, kao i na sve druge jezike. Reฤ koja se u engleskom pojavi danas veฤ sutra ฤe se pojaviti u svim ostalim jezicima. Pa dobro, mi smo uvek, i u Vukovo vreme, bili otvoreni prema stranim reฤima. Poznato je da ni Vuk nije s mnogo ljubavi unosio turcizme, a u njegovom โSrpskom rjeฤnikuโ ipak ima dosta turcizama. Mi smo, zapravo, svoju neku veliฤinu i nacionalnu neoptereฤenost uvek pokazivali i time ลกto smo se slobodno odnosili prema novim reฤima. Danas nije problem ลกto toliko anglicizama ulazi u srpski jezik, nove reฤi oznaฤavaju pojmove koji treba da obogate naลกu kulturu, najstraลกnije je ลกta oznaฤavaju te reฤi i kakva banalna kultura na taj naฤin ulazi u naลก jezik i svakodnevicu.
Ovako je prof. dr Rajna Dragiฤeviฤ, upravnik Katedre za srpski jezik sa juลพnoslovenskim jezicima Filoloลกkog fakulteta u Beogradu, odgovorila na pitanja novinara o tome kakav je njen stav o novim reฤima u savremenom srpskom jeziku. ฤuvena lingvistkinja je uฤestvovala u radu meฤunarodnog nauฤnog skupa โJezik, kultura, obrazovanjeโ, koji je organizovan na uลพiฤkom Pedagoลกkom fakultetu. Predstavljena su 52 struฤna rada, govorilo je 76 struฤnjaka iz Srbije, Slovenije, Slovaฤke, ฤeลกke, Poljske, BiH i Turske.
Ona je napomenula da se pre 10โ15 godina ovom problematikom bavio ฤorฤe Otaลกeviฤ u doktoratu i zakljuฤio da najveฤi broj novih reฤi u srpskom jeziku predstavljaju derivati nastali od domaฤih tvorbenih osnova i afiksa i da ne treba previลกe da budemo zabrinuti.
โ To je za mene tada bila vaลพna informacija โ dodala je profesorka.
Danas, meฤutim, najveฤi broj novih reฤi dolazi iz engleskog jezika.
โ Reฤ foto-bombing, na primer, pre dve-tri godine pojavila se kao reฤ godine, a potom vrlo brzo i u srpskom jeziku. Ona oznaฤava pojavu kada neko pravi selfi (ลกto je takoฤe jedna od reฤi koje su se nedavno pojavile u srpskom jeziku), ali se neko pojavi i pokvari ga. To pokazuje da ลพivimo u narcisoidnom svetu gde je jako vaลพno praviti sopstvene fotografije, pa je straลกno ako vam neko pokvari tu samopromociju โ navela je jedan od primera prof. Dragiฤeviฤ.
Sve ฤeลกฤe se ฤuje i reฤ bindลพovati โ kada gledamo nekoliko epizoda jedne serije jednu za drugom ili kompletnu seriju odjednom โ koja je takoฤe bila reฤ godine. Zatim reฤ anfrend โ kada odluฤite nekog da odbacite, izbriลกete kao prijatelja na druลกtvenim mreลพama.
โ Sve ovo pratim zato ลกto znam da ฤe se svaka reฤ izabrana za reฤ godine od strane vrlo znaฤajnih leksikografskih kuฤa, kao ลกto je Oksfordski izdavaฤki centar, koji objavljuje Oksfordski reฤnik, uskoro pojaviti i u srpskom jeziku. Stalno oฤekujem da ฤe to biti neลกto novo ลกto oplemenjuje naลกu kulturu, ali te reฤi unose jednu antikulturu koja nas potpuno uruลกava, na sve moguฤe naฤine. ฤak i ne pokuลกavamo da prevodimo te reฤi, nego je, zapravo, jako vaลพno da ih zadrลพimo u tom obliku engleskog jezika โ istakla je profesorka.
Smatra Rajna Dragiฤeviฤ da to nisu ni anglicizmi, jer da bi neka reฤ to bila, mora po svom poreklu biti iz engleskog, ali morfoloลกki i fonoloลกki uobliฤena prema zakonitostima srpskog jezika:
โ Te reฤi koje uฤu, a uopลกte se ne prilagoฤavaju, nisu anglicizmi veฤ engleske reฤi u srpskom jeziku. Takvih je sve viลกe i ako sluลกamo mlade ljude, mi ฤemo ฤuti neki jezik koji nije ni srpski ne engleski, nego engleski u srpskom. Ili moลพda srpski u engleskom, jer se tek poneka naลกa reฤ pojavljuje.
Na pitanje da li tome moลพe da odoli srpski jezik, ona odgovara odriฤno, zato ลกto je uticaj globalizacije ogroman. Ali moglo bi da se uฤini da taj uticaj bude neลกto manji, a mediji tu imaju ogromnu ulogu.
โ Znam primer koliko su se Turci trudili da reฤ selfi prevedu na turski jezik. I uspeli su u tome. A tu mora uฤestvovati i drลพava. Jeziฤki struฤnjaci treba da imaju apsolutnu podrลกku drลพave, treba da postoje lektori u svim medijima, dobra lektorska sluลพba koja treba da promoviลกe ono ลกto jeziฤki struฤnjaci predloลพe. U protivnom, ostaฤe meฤu ฤetiri zida to ลกto jeziฤki struฤnjaci predloลพe โ istakla je ova profesorka, zakljuฤujuฤi da jezik treba ฤuvati i brinuti o njemu.
Konj, Bog, kuฤa
Poznata lingvistkinja je na ovom meฤunarodnom skupu govorila o Vukovom โSrpskom rjeฤnikuโ, buduฤi da je ovo godina jubileja โ dva veka od objavljivanja prvog izdanja 1818. u Beฤu.
โ Vukov โRjeฤnikโ je zaista, kako je rekao naลก veliki akademik Pavle Iviฤ, najznaฤajnije pojedinaฤno delo u celokupnoj srpskoj kulturi. Od tog dela poฤinje ono ลกto se zove savremeni srpski jezik. Prof. Duลกko Vitas je saฤinio korpus od svih srpskih reฤi u โRjeฤnikuโ. Semantiฤki sam analizirala najfrekventniju leksiku kada se uzme u obzir bukvalno svaka srpska reฤ u toj knjizi. To do sada nije bilo istraลพivano i doลกla sam do zakljuฤka da su najfrekventnije imenice: ฤovek, voda, konj, dan, ljudi, dim, planina, Bog, kuฤa i pesma. Ove imenice su najฤeลกฤe i u srpskim narodnim pesmama i poslovicama. Te reฤi su, zapravo, ฤvoriลกta srpske kulture โ istakla je Rajna Dragiฤeviฤ.
(Branko Pejoviฤ, „Politika“)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com