IzloĹžba o arhitektama Mariji i Branislavu Jovinu u BGB
BEOGRAD – IzloĹžba âMarija i Branislav Jovin, na braniku arhitektureâ prema konceptu arhitekte SiniĹĄe Temerinskog biÄe otvorena veÄeras u Rimskoj dvorani Biblioteke grada Beograda.
Projekat Äe biti odrĹžan u okviru ciklusa âInok Simeon: Arhitektura i Ĺživot, da mrtve Ĺživi saÄuvamoâ u organizaciji Asocijacije srpskih arhitekata i Biblioteka grada Beograda.
Ciklus izloĹžbi pokrenuo je inok Simeon – zamonaĹĄeni arhitekta Slobodan DragoviÄ, u nameri da saÄuva od zaborava delo poznatih preminulih srpskih arhitekata generacije kojoj sam pripada.
IzloĹžbu âMarija i Branislav Jovin, na braniku arhitektureâ otvoriÄe arhitekta Dragoljub BakiÄ, a o delu Marije i Branislava Jovina govoriÄe SiniĹĄa Temerinski, inok Simeon i Slobodan Maldini, zastupnik Asocijacije srpskih arhitekata.
SiniĹĄa Temerinski u tekstu âMarija Jovin, majka obnove srpskih hramovaâ zapisao je da je navedena umetnica arhitekture svoj radni vek posvetila oÄuvanju kulturne baĹĄtine, onom najvrednijem i najugroĹženijem delu graditeljstva.
Jovin je posveÄeno radila na spomenicima, vodeÄi ih od stanja ugroĹženosti do ureÄenosti i pristupaÄnosti, kao struÄnjak u pravom smislu – sa znanjem, kreativnoĹĄÄu i integritetom.
U manastir Studenicu ona je doĹĄla kao arhitekta poÄetnik i poÄela je sa otkopavanjem konaka, koji su bili zatrpani zemljom do prvog sprata, radeÄi sa meĹĄtanima i vozeÄi zemlju volovskim kolima.
Posle 25 godina rada na sanaciji, rekonstrukciji i ureÄenju, zahvaljujuÄi Mariji Jovin, manastir Studenica je postao najureÄeniji u Srbiji i deo Svetske baĹĄtine.
U manastiru GradiĹĄte u Buljaricama izvela je istraĹživanja, projekat, sanaciju i rekonstrukciju tri crkve, konaka, porte i prilaza, uniĹĄtenih u zemljotresu.
Ispod jedne od crkava se otvorila peÄina i deo graÄevine je propao u tu peÄinu. Ona ju je rekonstruisala, na drugoj crkvi je podigla i vratila svod na njegovo mesto, sve sa freskama.
PoĹĄto su spaljeni konaci u PeÄkoj patrijarĹĄiji, jedina je iz RepubliÄkog zavoda za zaĹĄtitu spomenika kulture smela da 1980. godine ode u PeÄ, jer svi ostali su to odbili.
U rekordnom roku je izradila projekat i realizovala obnovu spaljenih konaka, u najteĹžim uslovima, kada su joj iskljuÄivali struju i vodu i pravili sve moguÄe smetnje.
Rad je kasnije nastavila sanacijom crkava i obnovom fasada, i na kraju njenih radova i PeÄka PatrijarĹĄija stavljena na listu Svetske baĹĄtine.
Posle bitke za Vukovar, odmah je otiĹĄla i radila 1991. i 1992. godine na projektu za osposobljavanje PatrijarĹĄijskog dvora u Dalju, da bi se u njemu smestili i saÄuvali umetniÄki predmeti.
Bavila se i projektovanjem novih objekata, te je projektovala crkvu i konake za prvi srpski manastir u Nacionalnom parku Nijagarini vodopadi, koji je kanadska urbanistiÄka sluĹžba odmah prihvatila i koji je izgraÄen. Uradila je prezentaciju arheoloĹĄkog nalaziĹĄta Lepenski Vir, projekat zaĹĄtitne konstrukcije nad nalaziĹĄtem i njen Centar za posetioce Lepenski Vir dobio Nagradu za autorsko delo arhitekture VeÄernjih Novosti 2012. godine.
Sa suprugom Branislavom je uÄestvovala na raznim arhitektonskim konkursima i osvajali su prve nagrade: za ureÄenje prostora ispred Muzeja 25. maj, ureÄenje centra NiĹĄa, centralne zone BrÄkog, ZajeÄara, ZemunaâŚ
Dobila je nagradu za Ĺživotno delo ULUPUDS-a 2012. godine.
Slobodan Maldini u tekstu âBranislav Jovin, Don Kihot savremene srpske arhitektureâ priseÄa se da mu je istaknuti arhitekta u jednom od poslednjih razgovora rekao –
âNeki o meni misle da sam ostao u proĹĄlosti, pa ne razumem danaĹĄnju arhitekturu, ali je pre moguÄe da isuviĹĄe dobro poimam upravo ono ĹĄto je nevidljivo, a stoji iza arhitektureâ.
Time je podvukao da savremene arhitekte ne vide istorijski znaÄaj arhitekure.
Za ovog Don Kihota srpske savremene arhitekture govorili su da se ne razume u arhitekuru onda kada je ustajao protiv izgradnje Beograda na vodi, novog plana Beogradskog metroa ili urbanistiÄkog uniĹĄtavanja centra prestonice.
U poznom periodu Ĺživota, arhitekta je ipak doĹživeo da mu ukaĹžu Äast 2016. godine, koju je shvatio kao traÄak rehabilitacije, kada je Grad Beograd realizovao skromnu gradsku Äesmu prema njegovom projektu pretvaranja najuĹžeg jezgra Beograda u peĹĄaÄku zonu iz davne 1986. godine.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.