U trendu

IzloĹžba „O fabrikama i radnicima“ otvorena u Muzeju Jugoslavije

BEOGRAD – IzloĹžba „O fabrikama i radnicima“, posvećena industrijalizaciji u Srbiji od njenih početaka, otvorena je u Muzeju Jugoslavije u Beogradu, koji danas obeleĹžava 25 godina postojanja.

Kako je najavljeno, drugi deo postavke biće otvoren za posetioce u Muzeju nauke i tehnike od 7. decembra, a zajednička izložba dve ustanove traje do 15. februara.

„Industrijskim nasleđem se bave oba muzeja. Muzej Jugoslavije se fokusira na industriju posmatranu kroz prelamanje sloĹženih političkih i druĹĄtvenih odnosa, dok je u Muzeju nauke akcenat stavljen na tehnologiju i procese proizvodnje“, rekla je direktorka Muzeja Jugoslavije Neda KneĹžević na otvaranju.

Govoreći o jubileju, KneĹžević je podsetila da je Muzej Jugoslavije nastao pre 25 godina u prostorima, na temeljima i fondovima ugaĹĄenog Muzeja naroda i narodnosti Jugoslavije i Muzeja „25. maj“.
Prema njenim rečima, „svoje fondove, ali i fenomene Jugoslavije, muzej koristi i predstavalja na atraktivan, maĹĄtovit i smeo način, sa ciljem da aktualizovanjem neposredne proĹĄlosti na privlačan i prihvatljiv način ostvari neposrednu komunikaciju sa sve zahtevnijom publikom“.

„Danas je Muzej Jugoslavije matičan za sva pitanja koja se dotiču ideja, fenomena i praksi koje su dovele do nastanka ali i raspada Jugoslavije. Muzej je jedna od najposećenijih ustanova kulture u Srbiji“, istakla je KneĹžević.

IzloĹžba „O fabrikama i radnicima“ predstavlja pet industrijskih lokaliteta, koji na paradigmatičan način pokazuju razvoj i funkcionisanje industrije na ovim prostorima u različitim istorijskim, političkim i druĹĄtvenim okolnostima.

Predstavljeni su industrijski proizvodi, brojne fotografije o fabričkom Ĺživotu i video-materijali, kao i drugi predmeti i dokumentacija o rudnika u Boru i Majdanpeku, tekstilnoj industriji u Leskovcu, Elektronskoj industriji NiĹĄ, Kombinatu „Servo Mihalj“ u Zrenjaninu i Vojno-tehničkom zavodu u Kragujevcu.

„Neki lokaliteti su vezani za period socijalističke Jugoslavije, poput kombinata ‘Servo Mihalj’ izabranog zbog specifičnog načina proizvodnje u periodu samoupravljanja, i EI NiĹĄ zbog razvoja visoke tehnologije“, rekla je agenciji Tanjug Jovana Nedeljković, jedan od kustosa izloĹžbe.

Prema njenim rečima, na izloĹžbi mogu da se vide „neke od prepoznatljivih i ikoničnih ambalaĹža“ kao ĹĄto je „Dijamant“ ulje i „Tut gut“ piće, a tu su i rudarski ĹĄlemovi, primerci tkanina i „Zastavine“ puĹĄke i piĹĄtolji.

„Zanimljivo je da je zrenjaninska pivara proizvodila i viski. Imamo jedan sakriven pod staklenim zvonom, da se neko slučajno ne bi usudio da ga proba“, naĹĄalila se Nedeljković.

Jedna od poslastica izloĹžbe je i mali model Zastavinog „Stojadina“ izrađen od materijala koji su korišćeni i u proizvodnji pravog automobila, a druga je drveni sanduk sa reklamnim uzorcima ruda i proizvoda rudnika u Boru.

„Zaista moĹžemo pratiti razvoj potroĹĄačkog druĹĄtva od radio aparata, do digitrona, od prvih tranzustora iz ĹĄezdesetih do kompjutera“, istakla je Nedeljković.

IzloĹžbu „O fabrikama i radnicima“ je pripremio kustoski tim dva muzeja – Ada Vlajić i Rifat Kulenović iz Muzeja nauke i tehnike i Nedeljković i Radovan Cukić iz Muzeja Jugoslavije.

U pripremi izložbe su učestvovali Mira Luković, Mira Ninošević, Dragan Stojmenović i Stevan Golubović. Autorka postavke u oba muzeja je Breda Bizjak, a za grafičko oblikovanje bio je zadužen Saša Pančić.

Realizaciju izložbe omogućilo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.

Uz fondove dva muzeja, građu su za izložbu pozajmili Narodni muzej Leskovac, Muzej rudarstva i metalurgije Bor, Narodna biblioteka Bor, Muzej Stara livnica u Kragujevcu, Arhiv Jugoslavije, Narodni muzej Zrenjanin, Narodna biblioteka Srbije i drugi.

Kako je najavljeno iz Muzeja Jugoslavije, osim izloĹžbe „O fabrikama i radnicima“ u rođendanskoj nedelji ove ustanove do 5. decembra biće realizovani i mnogi drugi edukativni i zabavni programi, a ulaz će biti besplatan.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

PoĹĄalji komentar