U trendu

Kepčija: Novi talas najvažniji pokret na ovim prostorima

BEOGRAD – Radio Beograd 202 obeležava 40 godina jugoslovenskog Novog talasa simbolično sa 40 emisija „Zlatni papagaj“ čija voditeljka i autorka Olga Kepčija, ističući da je to bio „najvažniji kulturni pokret na ovim prostorima“, namerava da pretoči u knjigu intervjua.

„Novi talas je najvažniji kulturni pokret na ovim prostorima. Neki sagovorici kažu da u to vreme niko nije slušao ništa osim toga, drugi će reći da nisu to slušali svi, tiraži su bili jako mali. Ali je to dalo podstrek i mnogi bendovi su iznikli iz Novog talasa“, rekla je Kepčija agenciji Tanjug prenoseći sadržaj razgovora sa nekoliko desetina sagovornika emisije „Zlatni papagaj“.
Prema rečima Kepčije, sedamdesetih je na jugoslovenskoj pop i rok sceni, „bilo važno umeti jako dobro da sviraš, da budeš dobar tehničar“, ali početkom osamdesetih u komunističkoj Jugoslaviji pod uticajem panka i novog u Velikoj Britaniji i SAD, javlja se niz bendova kojima je, istice Kepčija, pre svega „bilo važno koju ideju želiš da preneseš“.
„To se u muzici i čuje. Vrlo često su bili manje vešti svirači, nisu imali ni instrumente već pozajmljene, ali su imali tu neku energiju, ideju koja karakteriše Novi talas. Ona se prenela na film, književnost, slikarstvo, strip“, ocenila je Kepčija.

Zagrebački Kroacija rekords, nekadašnji Jugoton, je prošle godine jubilarno reizdao na vinilu nekoliko ključnih novotalasnih albuma iz svog kataloga koji su se pojavili 1981. godine – „Bistriji ili tuplji…“ Šarla Akrobate, prvence Haustora i Električnog orgazma, kao i zajednički „Paket aranžman“ beogradskih Idola, Orgazma i Šarla.
Pored reizdanja tih albuma, Kroacija rekords je u jubileju učestvovao sa dokumentarcom „Novi val – 40 godina nakon“ (2021), koji je Kepčija radila sa autorom Nikolom Kneževićem i nakon prikazivanja na nekoliko regionalnih festivala dostupan je na Jutjubu. Kepčija je učestvovala u sastavljanju svečarske Kroacija rekords CD kompilacije „100 originalnih pjesama – Novi talas/val“ (2021).

„Na kompilaciji ima Pekinške patke koja je bila uvertira u Novi talas, ali i Zabranjeno pušenje jer je na neki način bilo pod uticajem Novog talasa. Sarajevo nije imalo svoj Novi talas već kasnije Nju primitivs koje su neki smatrali šalom i prozivkom na račun beogradskog i zagrebačkog Novog talasa“, napomenula je Kepčija.
Uz te akcije Kepčija je prošle godine na matičnom Beogradu 202 počela da vodi jednonedeljnu emisiju „Zlatni papagaj“, nazvanoj po kultoj novotalasnoj pesmi Električnoj orgazma koji je ironično opevao prvi privatni kafić u Beogradu otvoren krajem sedamdesetih.

Od planiranih 40 nastavaka emisije ostalo je da Dvestadvojka emituje još deset, a Kepčija ističe da je imala zadovoljstvo da razgovara sa nekoliko desetina muzičara i učesnika događaja od kojih je čula i neke neočekivane priče i otkrila nepoznate stvari.

„Najviše me iznenadio Bora Đorđević. Možda neki ne znaju – Bora je pevao prateće vokale u pesmi ‘Zlatni papagaj’. Kad malo obratite pažnju prepoznaće Borin glas. Bio je jedan od ljudi koji su se zatekli na snimanju“, rekla je Kepčija.

Vođa Riblje čorbe Đorđević joj je ispričao i kako je sa producentom i vlasnikom prvog privatnog studija u Beogradu „Druga maca“ Encom Lesićem gledao „jedan bend u Domu omladine koji je samo za njih dvojicu napravio koncert“, ali Kepčija nije želela da otkrije njegovo ime.

Prema njenim rečima, upravo je Lesić (1950-2013), nekada klavijaturista Indeksa i koautor njihovog hita „Sve ove godine“, jako zaslužan što je prepoznao Električni orgazam, Šarla Akrobatu i Idole i ponudio im besplatno za snimanje „Drugu macu“, „pošto je nemoguće bilo da se tako nešto snimi“ u studiju Radio Beograda.

Kepčija je istakla i Jugotonovog urednika Sinišu Škaricu koji je novotalasne bendove „razumeo i umeo da čuje“, što je ishodovalo objavljivanjem izdanja tri beogradska benda u Zagrebu.

„Posebno mi je drago što je bio gost Branko Gavrić, koji je dao ‘Paket aranžmanu’ ime. On je bio grafički dizajner i fotograf ‘Paket aranžmana’, uz Gorana Vejvodu. Nažalost, preminuo je nedavno. Ostao je zabeležen intervju sa njim, nadam se da će u knjizi biti intervju sa njim“, rekla je Kepčija.

Kepčiji je posebno zadovoljstvo što su u „Zlatnom papagaju“ gostovali i Dušan Vasiljević, Dušan Mihajlović i basista Bajage i Instruktora Miroslav Cvetković Cvele kao nekadašnji snimatelji „Druge mace“, gde je pored „Paket aranžmana“ snimljena i druga bitna novotalasna kompilacija beogradskih sastava „Artistička radna akcija“ (ARA 1981) .

Kepčija je podsetila da su „počeli karijere na jednom mestu – na albumu „ARA“ kao članovi pojedinih bendova reditelj Srđan Dragojević, pisac Vladimir Arsenijević, slikar Uroš Đurić, glumac Žika Todorović, muzičari Zoran Kostić Cane, Miško Plavi i Branislav Petrović Banana.

„Dragojević mi je pričao priče iz vremena kad je bio panker. Kad je u Beogradu bilo 100 pankera i bilo je opasno biti panker. U Beogradu nisu htelu u autobus da puste da uđu ako su bili sa zihernadlama“, navela je Kepčija.

Kompilacija „ARA“ je pored bendova kratkog daha kao što su bili Radnička kontrola, Urbana gerila, Pasta Ž i Petar i zli vuci, iznedrila zapaženije Bezobrazno zeleno, VIA Talas i posebno U škripcu.

Klavijaturista i glavni autor U škripcu Zoran Vulović ispričao je Kepčiji kako ostali u bendu isprva nisu hteli da snime njegovu baladu „Siđi do reke“ jer su smatrali da je „predugačka, nije radijska, dosadna je pesma – a postala je jedna od najvećih hitova osamdesetih!“

Vođa Aerodroma Jurica Pađen se prisetio da je Novi talas u Zagrebu nastajao oko kafane „Zvečka“ gde su se njegovi akteri našli da popiju piće pre ulaska u studio i shvatili da je to „fino mesto“. Posle izvesnog vremena je bila tolika gužva da su ispred „držali svoje piće na krovovima automobila, nije moglo da se priđe“.

U „Zlatnom papagaju“ gostovao je, pored ostalih, i reditelj Boris Miljković, sa Branimirom Dimitrijevićem, autor emisije „Rokenroler“ koja je za doček Nove 1981. godine prikazana na Drugom programu Televizije Beograd i predstavila je Idole, Šarla Akrobatu i Električni orgazam.

Kepčija ističe da je „Rokenroler“ prikazan za potencijalno gledalište od deset miliona i da je činjenica da je mnogima asocijacija na Novi talas ostala slika gitariste Idola Vlade Divljana (1958-2015) iz „Rokenrolera“ ili članovi Šarla Akrobate kako se okreću oko povećeg naduvanog globusa.

Od zanimljivosti koje je čula od svojih gostiju Kepčija pominje da joj je frontmen Van Goga Zvonimir Đukić Đule pričao kako je odrastao uz brata Ljubu, klavijaturistu Električnog orgazma, dok kao „dobro čuvanu tajnu“ ističe da su Igor Blažić, danas poznat kao Prljavi inspektor Blaža, i rok novinar Bane Lokner pre Novog talasa imali zajednički bend.

Pevač ljubljanskog Lačnog Franca Zoran Predin je u „Zlatnom papagaju“ govorio o svom druženju sa klavijaturistkinjom Ekatarine Velike Margitom Stefanović, a Kepčija primećuje da se „uopšte nisu toliko dobro poznavali koliko bi neko stekao utisak na osnovu toga da je on njoj i pesmu posvetio“.

O značaju Novog talasa u emisji „Zlatni papagaj“ govorili su i mlađi muzičari kao što su članovi benda Medžik buš, Maja Cvetković iz E-Play ili Bojan Slačala iz Artan Lilija, koji je poželeo da se bavi muzikom gledajući spotove novotalasnih bendova.

„Jedna rečenica je na mene baš ostavila utisak. Srđan Šaper (iz Idola) je poentirao, parafraziram: ‘Mi smo svi svesni da je ono najvažnje što smo radili u životu bilo to tad’. Kad čovek sa takvom karijerom misli da je ono što je tada uradio bilo toliko značajno, onda je sve jasno“, istakla je Kepčija.

U planu je knjiga sa zabelezenim razgovorima učesnika „Zlatnog papagaja“, a pošto radi na deset završnih nastavaka emisije Beograda 202, Kepčija još uvek ne može da kaže kada će biti gotova.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar