COP27: Ostati na putu zaustavljanja daljih klimatskih promena

ล ARM EL ล EIK – Lideri iz viลกe od 120 zemlja sveta nastavili su danas debatu o narednim koracima za suzbijanje klimatskih promena na samitu Ujedinjenih nacija o klimi COP27, koji se odrลพava u Egiptu do 18. novembra.

Na dnevnom redu su brojna pitanja poฤev od finansiranja prelaska na ฤistu energiju, kompenzacijama i finansijskoj podrลกci najugroลพenijim zemljama, do zaลกtite svetskih ลกuma i buduฤ‡eg ugljeniฤnog otiska gradova.

U nizu govora, svetski lideri su u ponedeljak pozvali bogate zemlje da ostanu na putu zaustavljanja daljih klimatskih promena, uprkos ratu u Ukrajini i globalnim finansijskim problemima. Zemlje koje su na prvoj liniji klimatskih promena izloลพile su posledice rasta temperatura, suลกa i poplava na ljude i ลพivotnu sredinu.

Novi britanski premijer Riลกi Sunak je rekao da je rat u Ukrajini razlog da se deluje brลพe u borbi protiv klimatskih promena te da โ€žklima i energetska bezbednost idu ruku pod rukuโ€œ.

โ€žPutinov uลพasni rat u Ukrajini i rastuฤ‡e cene energije ลกirom sveta nisu razlog za usporavanje borbe protiv klimatskih promena. Oni su razlog da se deluje brลพe. Naลกoj deci moลพemo da zaveลกtamo zeleniju planetu i prosperitetniju buduฤ‡nost“, dodao je on, prenosi britanski javni servis Bi-Bi-Si (BBC).

.Generalni sekretar UN Antonio Guteres izjavio je na samitu da je svet โ€žna autoputu za klimatski pakao drลพeฤ‡i nogu na gasuโ€œ. Njegovom oลกtrom upozorenju pridruลพio se bivลกi ameriฤki potpredsednik i ekolog Al Gor koji je poruฤio da drลพave moraju da โ€žprestanu da subvencioniลกu kulturu smrtiโ€œ fosilnih goriva.

Francuski predsednik Emanuel Makron je u energiฤnom obraฤ‡anju pozvao svetske lidere da se zaloลพe za klimatsku pravdu, a bivลกi britanski premijer Boris Dลฝonson, koji je takoฤ‘e u Egiptu, izjavio je da zemlje ne bi trebalo da „budu slabe i kolebljive“ s klimatskim akcijama.

Rojters podseฤ‡a da su se zemlje sveta na proลกlogodiลกnjem samitu COP26 prvi put dogovorile da „postupno smanje“ proizvodnju uglja i subvencije za fosilna goriva. Meฤ‘utim, poremeฤ‡aj na trลพiลกtu energije izazvan ratom u Evropi naterao je nekoliko ฤlanica Evropske unije da ponovo otvore ili produลพe radni vek elektrana na ugalj i da preฤ‘u na snabdevanje teฤnim prirodnim gasom (LNG).

Odustajanje velikih ekonomija od njihovih obeฤ‡anja o prelasku sa fosilnih goriva na obnovljive izvore navelo je neke zemlje, posebno u Africi, da zatraลพe formalno odobrenje da im se dozvoli razvoj nalaziลกta fosilnih goriva.

Ujedinjeni Arapski Emirati, ฤlan Organizacije zemalja izvoznica nafte i domaฤ‡in COP28 sledeฤ‡e godine, saopลกtili su da ฤ‡e biti โ€žodgovoran snabdevaฤโ€œ naftom i gasom onoliko dugo koliko svetu to bude potrebno.

Egipat je kao domaฤ‡in COP27 u fokus stavio pitanje โ€žgubitaka i odลกteteโ€œ, ili kompenzacija za gubitke nastale usled klimatskih katastrofa.

Bogate zemlje se opiru stvaranju mehanizma finansiranja koji bi mogao da podrazumeva odgovornost za istorijske klimatske ลกtete, dok su se zemlje u razvoju ujedinile u zahtevu da se uspostavi fond za nadoknadu gubitaka i ลกteta.

Sjedinjene Drลพave i EU su pokazale veฤ‡u otvorenost za ozbiljne razgovore o ovoj temi, mada su i dalje oprezne u pogledu formiranja fonda poลกto se suoฤavaju s pritiscima na domaฤ‡em terenu zbog ekonomskog posustajanja i krize troลกkova ลพivota uzrokovane visokim cenama energije, navodi britanska agencija.

Zemlje sa visokim dohotkom tek treba da ispune obeฤ‡anje da ฤ‡e isplaฤ‡ivati 100 milijardi dolara godiลกnje za finansiranje borbe za klimu. Samo 80 milijardi dolara godiลกnje je distribuirano 2019. Zemlje s niskim prihodima traลพe u ล arm el ล eiku da se razmotri poveฤ‡anje godiลกnjeg iznosa od 100 milijardi dolara do 2025. godine.

Do danas je otprilike jedna ฤetvrtina tih sredstava otiลกla na projekte prilagoฤ‘avanja druลกtvenih zajednica ลพivotu u toplijem svetu. To nije ni blizu iznosa koji je potreban. Prema izveลกtaju Kancelarije UN za trgovinu i razvoj, troลกkovi adaptiranja zemalja u razvoju na klimatske promene iznosiฤ‡e 300 milijardi dolara 2030. godine, navodi Rojters.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com