ล ARM EL ล EIK – Lideri iz viลกe od 120 zemlja sveta nastavili su danas debatu o narednim koracima za suzbijanje klimatskih promena na samitu Ujedinjenih nacija o klimi COP27, koji se odrลพava u Egiptu do 18. novembra.
Na dnevnom redu su brojna pitanja poฤev od finansiranja prelaska na ฤistu energiju, kompenzacijama i finansijskoj podrลกci najugroลพenijim zemljama, do zaลกtite svetskih ลกuma i buduฤeg ugljeniฤnog otiska gradova.
U nizu govora, svetski lideri su u ponedeljak pozvali bogate zemlje da ostanu na putu zaustavljanja daljih klimatskih promena, uprkos ratu u Ukrajini i globalnim finansijskim problemima. Zemlje koje su na prvoj liniji klimatskih promena izloลพile su posledice rasta temperatura, suลกa i poplava na ljude i ลพivotnu sredinu.
Novi britanski premijer Riลกi Sunak je rekao da je rat u Ukrajini razlog da se deluje brลพe u borbi protiv klimatskih promena te da โklima i energetska bezbednost idu ruku pod rukuโ.
โPutinov uลพasni rat u Ukrajini i rastuฤe cene energije ลกirom sveta nisu razlog za usporavanje borbe protiv klimatskih promena. Oni su razlog da se deluje brลพe. Naลกoj deci moลพemo da zaveลกtamo zeleniju planetu i prosperitetniju buduฤnost“, dodao je on, prenosi britanski javni servis Bi-Bi-Si (BBC).
.Generalni sekretar UN Antonio Guteres izjavio je na samitu da je svet โna autoputu za klimatski pakao drลพeฤi nogu na gasuโ. Njegovom oลกtrom upozorenju pridruลพio se bivลกi ameriฤki potpredsednik i ekolog Al Gor koji je poruฤio da drลพave moraju da โprestanu da subvencioniลกu kulturu smrtiโ fosilnih goriva.
Francuski predsednik Emanuel Makron je u energiฤnom obraฤanju pozvao svetske lidere da se zaloลพe za klimatsku pravdu, a bivลกi britanski premijer Boris Dลฝonson, koji je takoฤe u Egiptu, izjavio je da zemlje ne bi trebalo da „budu slabe i kolebljive“ s klimatskim akcijama.
Rojters podseฤa da su se zemlje sveta na proลกlogodiลกnjem samitu COP26 prvi put dogovorile da „postupno smanje“ proizvodnju uglja i subvencije za fosilna goriva. Meฤutim, poremeฤaj na trลพiลกtu energije izazvan ratom u Evropi naterao je nekoliko ฤlanica Evropske unije da ponovo otvore ili produลพe radni vek elektrana na ugalj i da preฤu na snabdevanje teฤnim prirodnim gasom (LNG).
Odustajanje velikih ekonomija od njihovih obeฤanja o prelasku sa fosilnih goriva na obnovljive izvore navelo je neke zemlje, posebno u Africi, da zatraลพe formalno odobrenje da im se dozvoli razvoj nalaziลกta fosilnih goriva.
Ujedinjeni Arapski Emirati, ฤlan Organizacije zemalja izvoznica nafte i domaฤin COP28 sledeฤe godine, saopลกtili su da ฤe biti โodgovoran snabdevaฤโ naftom i gasom onoliko dugo koliko svetu to bude potrebno.
Egipat je kao domaฤin COP27 u fokus stavio pitanje โgubitaka i odลกteteโ, ili kompenzacija za gubitke nastale usled klimatskih katastrofa.
Bogate zemlje se opiru stvaranju mehanizma finansiranja koji bi mogao da podrazumeva odgovornost za istorijske klimatske ลกtete, dok su se zemlje u razvoju ujedinile u zahtevu da se uspostavi fond za nadoknadu gubitaka i ลกteta.
Sjedinjene Drลพave i EU su pokazale veฤu otvorenost za ozbiljne razgovore o ovoj temi, mada su i dalje oprezne u pogledu formiranja fonda poลกto se suoฤavaju s pritiscima na domaฤem terenu zbog ekonomskog posustajanja i krize troลกkova ลพivota uzrokovane visokim cenama energije, navodi britanska agencija.
Zemlje sa visokim dohotkom tek treba da ispune obeฤanje da ฤe isplaฤivati 100 milijardi dolara godiลกnje za finansiranje borbe za klimu. Samo 80 milijardi dolara godiลกnje je distribuirano 2019. Zemlje s niskim prihodima traลพe u ล arm el ล eiku da se razmotri poveฤanje godiลกnjeg iznosa od 100 milijardi dolara do 2025. godine.
Do danas je otprilike jedna ฤetvrtina tih sredstava otiลกla na projekte prilagoฤavanja druลกtvenih zajednica ลพivotu u toplijem svetu. To nije ni blizu iznosa koji je potreban. Prema izveลกtaju Kancelarije UN za trgovinu i razvoj, troลกkovi adaptiranja zemalja u razvoju na klimatske promene iznosiฤe 300 milijardi dolara 2030. godine, navodi Rojters.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com