BEOGRAD – U poslednjih nekoliko meseci u javnosti su prisutne kontradiktorne izjave u vezi sa ekonomskom situacijom u Americi, gde s jedne strane, ameriฤki zvaniฤnici tvrde da nema razloga za brigu, a s druge su tvrdnje da je recesija skoro izvesna, a moลพda ฤak i depresija, istiฤe se u analizi MAT-a pod nazivom Da li svetska ekonomija ulazi u novu recesiju.
Analiza je objavljena u najnovijem izdanju Makroekonomskih analiza i trendova i njeni autori Miladin Kovaฤeviฤ i Katarina Stanฤiฤ navode da bi se, ako se taj scenario ostvari, pod recesivnim udarom naลกao ceo svet.
Takoฤe i da se iza suprotstavljenih izjava kriju indikativni trendovi, a jedan od njih je smanjenje broja zaposlenih, koji je zapoฤet paralelno sa FED-ovim poveฤanjem kamatnih stopa u martu, a ubrzao se tokom godine, istovremeno sa predviฤanjima da je na pomolu nova kriza.
Navode da je Amazon otpustio 100.000 ljudi u drugom kvartalu ove godine, da je Ford u julu otpustio 8.000 radnikam, a isto rade i druge kompanije iz automobilske industrije, pa je Rivian proizvoฤaฤ elektriฤnih terenskih vozila otpustio 840 ljudi, a Tesla 200 ljudi.
Velika otpuลกtanja se beleลพe i u sektoru finansija, pa je Coinbase otpustila 1.100 radnika, dok JPMorgan ฤase&Co. najavljuje otkaze za nekoliko stotina zaposlenih.
Meta i Tviter su takoฤe najavili otkaze za stotine ljudi, Netfliks je otpustio 300 zaposlenih.
Veฤina njih kao razloge za otkaze navodi ekonomsku neizvesnost, poveฤanje troลกkova i rast kamatnih stopa.
Odgovarajuฤi na pitanje da li je recesija neizbeลพna, autori istiฤu da se uoฤi ekonomske recesije pojavljuju indikatori koji sa velikom verovatnoฤom ukazuju na nju.
„Pored indikatora realne ekonomije, trลพiลกte obveznica i berza u ekonomskim krugovima su najpouzdaniji „termometerโ stanja ekonomije. Najฤeลกฤe spominjan pokazatelj koji nagoveลกtava krizu je opadajuฤa kriva prinosa, fenomen u kome se razlike izmeฤu kamatnih stopa na dugi i srednji rok smanjuju skoro do nivoa izjednaฤenja ili ฤak postaju niลพe za dugoroฤne zajmove“, navodi se u analizi.
Istiฤe se da je reฤ o devijaciji krive prinosa u opadajuฤem, umesto u rastuฤem pravcu a ona se tumaฤi kao signal koji investitori ลกalju preko trลพiลกta, da ฤe ekonomija u buduฤnosti biti slaba i sa prisutnom deflacijom.
Da trลพiลกta oฤekuju recesiju, uprkos poveฤanju kamatnih stopa od strane FED-a, pokazuju i cene berzanskih proizvoda koje su u opadanju, kao ลกto su nafta, zlato, srebro, bakar, pลกenica, soja, kukuruz.
Navodi se da posrฤu i druge najveฤe svetske ekonomije, pa Kina zbog zatvaranja ekonomije usporava rast, a Evropa se suoฤava sa do sada najveฤom neizveลกฤu od Drugog svetskog rata, energetskim problemima i ratnim sukobom na svojoj teritoriji.
Likvidnost je preplavila celu ekonomiju i podstakla liฤnu potroลกnju, koja je dovela do joลก jednog talasa pregrevanja ekonomije.
Autori istiฤu da trลพiลกta, nezavisno od poteza FED-a, oฤekuju recesiju, pa se procenjuje da ฤe najkasnije u ฤetvrtom kvartalu 2022. godine krenuti dezinflacija koja ฤe se pretvoriti u deflaciju i recesiju.
U tom sluฤaju, FED bi mogao da ponovo preokrene svoju politiku i da nastavi sa programom kvantitativnih olakลกica i spuลกtanjem kamatnih stopa.
Sami graฤani su, pokazuju rezultati anketa, iskazali svoje nezadovoljstvo dosadaลกnjom ekonomijom i veฤinom misle da ฤe ekonomija u narednom periodu biti joลก loลกija.
Tako je prema istraลพivanju javnog mnjenja koje veฤ 15 godina sprovodi CNBC, Bajdenov rejting opao za pet procentnih poena u julu u odnosu na april 2022. i iznosi 36 odsto, ลกto je za jedan procentni poen ispod Trampovog najloลกijeg rejtinga.
Podrลกka ekonomskoj politici je joลก manja i iznosi samo 30 odsto, dok su najloลกiji rezultati njegovih prethodnika, Trampa i Obame, iznosili 41 odsto i 37 procenata.
Veฤina ispitanika, njih 52 odsto, smatra da ฤe ekonomija u narednom periodu biti joลก loลกija, a 22 odsto da ฤe doฤi do poboljลกanja.
Ankete pokazuju i da 78 odsto Amerikanaca strahuje od gubitka posla i da 56 odsto nije finansijski spremno za dolazeฤu recesiju, ลกto znaฤi da se moลพe oฤekivati pad potroลกnje veฤ u bliskoj buduฤnosti, a koji direktno vodi u ekonomsku kontrakciju.
Ovi rezultati, istiฤe se, pokazuju najveฤi pesimizam u poslednjih 15 godina i pesimistiฤniji su nego za vreme krize i epidemije korona virusom.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com