BEOGRAD – Srbija se obavezala na smanjenje emisija gasova za efektom staklene baลกte (GHG) za 13,2 odsto do 2030. u odnosu na 2010. godinu, i do 2040. trebalo bi da ima najmanje 40 odsto energije dobijene iz obnovljivih izvora.
Srbija se ratifikacijom Sporazuma iz Pariza Okvirne konvencije UN o promeni klime obavezala na smanjenje emisije GHG i prihvatila potrebu sprovoฤenja mera i aktivnosti koje vode adaptaciji na izmenjene klimatske uslove.
Srbija je u periodu od 2000-2015. pretrpela ลกtetu veฤu od pet milijardi evra usled elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa i to zbog suลกa viลกe od 3,5 milijardi evra, poplava oko 1,5 milijardi evra i ลกumskim poลพarima oko 300 miliona evra, kaลพu za Tanjug u nacionalnom timu Organizacije za hranu i poljoprivredu UN (FAO) u Srbiji.
Meฤu najpogoฤenijim sektorima identifikovani su poljoprivreda, vode, ลกumarstvo, ali i biodiverzitet i zdravlje.
Takoฤe, Srbija se potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan (GAWB) obavezala da ฤe postiฤi neutralnost do 2050. godine.
Srbija je, prema novim analizama, procenila nove ciljeve smanjenja emisija GHG do 2030. godine na 33,3 odsto u odnosu na 1990. godinu, koji ukljuฤuju i ลกumarstvo.
Ove ciljeve identifikovala je u procesu pripreme Integrisanog plana za energetiku i klimu (NECP), ฤija je izrada obaveza prema Ugovoru o Energetskoj zajednici.
Kako kaลพu u nacionalnom timu FAO, postizanje klimatske neutralnosti zahteva dekarbonizaciju sektora energetike i podrazumeva znaฤajno poveฤanje udela obnovljivih izvora energije u ukupnom energetskom miksu, kao i prestanak gubitaka energije kroz poveฤanje energetske efikasnosti u svim sektorima.
Prema NECP, Srbija bi do 2040. Srbija trebalo da ima najmanje 40 odsto energije dobijene iz obnovljivih izvora i viลกe od 50 odsto do 2050. i znaฤajno iskoriลกฤenje solarne i energije vetra.
S druge strane u procesu usklaฤivanja sa EU oฤekivano je da sistem daljinskog grejanja i hlaฤenja koristi najmanje 50 odsto obnovljivih izvora energije.
Izmenjeni klimatski uslovi veฤ izazivaju nesagledive posledice u sektorima poljoprivrede, vode i ลกumarstva, ลกto linearno podrazumeva negativan uticaj na zdravlje ljudi, stanje prirode, proizvodnju i cenu hrane, a samim tim i stabilnost ekonomije u celini, upozorava FAO.
Sektor poljoprivrede najviลกe moลพe da oฤekuje posledice, odnosno smanje prinosa usled poveฤanja temperatura i veฤe uฤestalosti ekstremnih vremenskih prilika, ukoliko se na vreme ne preduzmu adekvatne mere prilagoฤavanja.
Takoฤe, 2015. procenjeno je da klimatske promene najviลกe pogaฤaju prinos kukuruza, pa ukoliko se ne primene mere prilagoฤavanja do 2030. godine oฤekuje se smanjenje prinosa kukuruza u nenavodnjavanim uslovima od 58 odsto.
Procenjuje se da ฤe doฤi i do smanjenja prinosa pลกenice do 16 odsto u periodu do 2030. godine u zavisnosti od regiona kao i smanjenja proizvodnje ลกeฤera po hektaru ลกeฤerne repe. Poveฤanje temperatura izazvano promenom klimatskih uslova uticaฤe na vremenski raspored poljoprivrednih radova, kao i na promene u pogledu pojava gljiviฤnih oboljenja i ลกtetoฤina.
Oฤekivane promene klime uticaฤe na smanjenja srednjeg meseฤnog proticaja od skoro 30 odsto na manjim tokovima u juลพnim delovima Srbije, a na pojedinim vodotocima doฤi ฤe do presuลกivanja vodotokova u odreฤenim periodima godine, ako se ne postigne globalna karbonska neutralnost do 2050. godine.
Na osnovu analiza, procenjenjuje se da ฤe do 2040. godine doฤi do smanjenja godiลกnjeg intenziteta obnavljanja podzemnih voda i do 10 odsto, a na jugoistoku zemlje i do 15 odsto.
Intenzitet obnavljanja podzemnih voda smanji ฤe se od pet do 20 odsto u zavisnosti od dela zemlje, ลกto moลพe znaฤajno da utiฤe na vodosnabdevanje.
Kako bi ispunila oฤekivanja meฤunarodne zajednice, odnosno Sporazuma iz Pariza, Srbija je inicirala izradu Nacionalnog plana adaptacije (NAP) koja predstavlja osnov za finansiranje i identifikaciju potrebne pomoฤi u oblasti adaptacije.
Izrada NAP-a je obaveza Srbije prema nacionalnom zakonodavstvu, odnosno Zakonu o klimatskim promenama koji je usvojen 2021. godine.
Pored toga zahteva i izradu Dugoroฤne strategije smanjenja emisija GHG koja bi trebalo da definiลกe put dekarbonizacije i aktivno ukljuฤenje industrije i lokalnih samouprava u smanjenje emisija GHG i adaptaciju na klimatske promene.
Strategija bi trebala da bude izraฤena do 2023. godine.
Istovremeno Zakon o koriลกฤenju obnovljivih izvora energije i Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije uspostavljaju zakonski osnov za poveฤanje udela OIE i energetske efikasnosti, a kao kljuฤne preduslove dekarbonizacije energetskog sektora i ekonomije Srbije uopลกte.
Nacrt NECP, koji je predloลพio nove ciljeve smanjenja emisija GHG do 2030. godine, trasiraฤe put dekarbonizacije.
Kako je u borbu protiv posledica klimatskih promena potrebno ukljuฤiti celokupno druลกtvo nephodan je dijalog nacionalnih zainteresovanih strana o moguฤnostima finansiranja za adaptaciju i za ublaลพavanje posledica klimatskih promena, kao i strateลกko ukljuฤivanje privatnog sektora.
FAO, Ministarstvu poljoprivrede i Zeleni klimatski fond (GCF) sprovode projekat „Jaฤanje kapaciteta u Srbiji za strateลกko ukljuฤivanje privatnog sektora u finasiranje u oblasti klimatskih promena“, kojim se radi na jaฤanju tehniฤkih kapaciteta institucija u Srbiji, edukuje se ลกira javnost i stvara neophodna infrasturktura za ukljuฤivanje privatnog sektora u finasiranje i sprovoฤenje prioritetnih investicija, navode iz nacionalnog tima FAO u Srbiji.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com