RIM – Rat u Ukrajini ponovo stavlja na ispit otpornost ekonomija Zapadnog Balkana koje se joลก uvek oporavljaju od pandemije, izjavila je danas Debora Revoltela, glavni ekonomista Evropske investicione banke (EIB), predstvljajuฤi rezultate istraลพivanja o tome da li su kompanije u regionu spremne za joลก jednu krizu.
โNovi rizici i poveฤana neizvesnost vrลกe pritisak na prekograniฤne tokove i trgovinu. To je bitna stvar, jer naลกa analiza pokazuje da su otpornost i novativni kapaciteti kompanija povezani s njihovim uฤeลกฤem u globalnim lancima vrednosti i trgoviniโ, rekla je Revoltela na prezentaciji studije pred Strateลกkim odborom za Investicioni okvir za Zapadni Balkan u Rimu.
.Prema njenim reฤima, u ovoj fazi potencijalnog trenda deglobalizacije, Zapadni Balkan treba da gradi svoju konkurentsku prednost na ฤvrstim vezama sa Evropskom unijom i da ih dodatno ojaฤa, kao odskoฤnu dasku za brลพi razvoj, navodi se u saopลกtenju EIB.
Kompanije u regionu su do danas proลกle kroz pandemiju bolje nego ลกto strahovalo u poฤetku, nalaz je istraลพivanja pod nazivom „Poslovna otpornost u pandemiji i posle nje“, koje su nedavno sproveli i zajedniฤki objavili EIB, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Meฤunarodni monetarni fond (MMF), a koje je obuhvatilo ลกiri region istoฤne Evrope i centralne Azije.
Prema izveลกtraju, kompanije na Zapadnom Balkanu su Izgubile 29 posto prometa i 9,0 odsto radne snage, a pandemija je posebno teลกko pogodila kontaktno-intenzivan sektor usluga i mala i srednja preduzeฤa. Ipak, ogromne drลพavne mere podrลกke pomogle su da se spreฤe bankroti ลกirih razmera, pri ฤemu je samo 3,0 posto firmi u regionu podnelo zahtev za steฤaj ili je trajno ugaลกeno.
Izveลกtaj pokazuje da su se kompanije koje su bile integrisane u globalne lance vrednosti, one koje su bile inovativnije u proลกlosti, koje su bile digitalizovanije i one sa kvalitetnijim upravljanjem bolje prilagodile uslovima rada koje je nametnula pandemija. One su poveฤale prisustvo na mreลพi, preลกle na rad na daljinu, prilagodile proizvodnju ili efikasnije koristile raspoloลพive mere drลพavne podrลกke.
Vladini programi pomoฤi su imali stabilizujuฤi efekat, ublaลพavajuฤi udar na ranjive firme, kao ลกto su manja preduzeฤa, samostalne delatnosti…
U izveลกtaju se konstatuje da ekonomije Zapadnog Balkana generalno viลกe ulaลพu u inovacije nego druge referentne privrede, a taj proces se sprovodi prilagoฤavanjem novih tehnologija koje su razvijene negde drugde.
U dokumentu se navodi da su se finansijski sistemi na Zapadnom Balkanu do sada dobro drลพal tokom korona krize, i da se firme i dalje u velikoj meri oslanjaju na bankarske kredite u pogledu eksternog finansiranja.
Trลพsiลกta kapitala su, naglaลกava se, nerazvijena, a dostupnost tzv. riziฤnog kapitala (ulaganje u startap kompanije koje porazumeva rizik), privatnog kapitala i lizinga je veoma ograniฤena. Udeo kompanija koje su kreditno ograniฤene na Zapadnom Balkanu znatno je veฤi meฤu malim preduzeฤima u odnosu na velika (16% naspram 7,0%). Ta kreditna ograniฤenja su rezultat nedovoljne transparentnosti malih i srednjih preduzeฤa (MSP), kao i ograniฤenih raspoloลพivih kapaciteta posrednika za procenu rizika.
Nasleฤe pandemije kovid-19 i uticaj ruske invazije na Ukrajinu verovatno ฤe dodatno oteลพati firmama pristup finansijskim sredstvima. Poveฤanje kamatnih stopa ฤe s vremenom prerasti u pooลกtravanje uslova koje treba ispuniti za finansiranje, ลกto ฤe joลก viลกe poveฤati gep izmeฤu potraลพnje i ponude kredita za MSP.
To je, kako se navodi u izveลกtaju, zabrinjavajuฤe poลกto je pristup finansijama, ukljuฤujuฤi prekoraฤenja, bio izvor otpornosti kompanija tokom pandemije.
ล to se zelene ekonomije tiฤe, region polako prelazi sa zavisnosti od uglja i nafte na nuklearnu energiju i obnovljivu energiju, jaฤajuฤi svoju energetsku bezbednost, ocenjuje se dalje i dodaje da se do 2018. region u velikoj meri oslanjao na fosilna goriva iz kojih se proizvodilo tri ฤetvrtine potrebne elektriฤne energije. Napominje se da nekoliko zemalja i dalje pruลพa izdaลกne subvencije koje smanjuju cenu gasa i drugih fosilnih goriva za potroลกaฤe, ฤime se spuลกta motivaciju za smanjenje emisija ลกtetnih gasova.
Mala i srednja preduzeฤa na Zapadnom Balkanu, predoฤava EIB, obiฤno nemaju podsticaje za ozelenjavanje svojih poslovnih modela. Fiziฤki klimatski rizik veฤ se odrazio na MSP u regionu, pri ฤemu je 10 posto anketiranih firmi prijavilo gubitke zbog ekstremnih vremenskih prilika u periodu od tri godine pre ankete.
Pored toga, studija dokumentuje ograniฤenu svest meฤu MSP o pitanjima ลพivotne sredine, jer samo 21 posto tih preduzeฤa ulaลพe u energetsku efikasnost, a meฤu onima koji ne usvajaju bilo kakve klimatske mere ฤak 59 procenata smatra da takvo ulaganje nije prioritet. Taฤnije, izveลกtaj pokazuje da klimatske investicije zavise od menadzerskih kapaciteta i od pristupa finansijama, piลกe u izveลกtaju.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com