EIB: Rat u UKR ponovo testira otpornost ekonomija Z. Balkana

RIM – Rat u Ukrajini ponovo stavlja na ispit otpornost ekonomija Zapadnog Balkana koje se joลก uvek oporavljaju od pandemije, izjavila je danas Debora Revoltela, glavni ekonomista Evropske investicione banke (EIB), predstvljajuฤ‡i rezultate istraลพivanja o tome da li su kompanije u regionu spremne za joลก jednu krizu.

โ€žNovi rizici i poveฤ‡ana neizvesnost vrลกe pritisak na prekograniฤne tokove i trgovinu. To je bitna stvar, jer naลกa analiza pokazuje da su otpornost i novativni kapaciteti kompanija povezani s njihovim uฤeลกฤ‡em u globalnim lancima vrednosti i trgoviniโ€, rekla je Revoltela na prezentaciji studije pred Strateลกkim odborom za Investicioni okvir za Zapadni Balkan u Rimu.

.Prema njenim reฤima, u ovoj fazi potencijalnog trenda deglobalizacije, Zapadni Balkan treba da gradi svoju konkurentsku prednost na ฤvrstim vezama sa Evropskom unijom i da ih dodatno ojaฤa, kao odskoฤnu dasku za brลพi razvoj, navodi se u saopลกtenju EIB.

Kompanije u regionu su do danas proลกle kroz pandemiju bolje nego ลกto strahovalo u poฤetku, nalaz je istraลพivanja pod nazivom „Poslovna otpornost u pandemiji i posle nje“, koje su nedavno sproveli i zajedniฤki objavili EIB, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Meฤ‘unarodni monetarni fond (MMF), a koje je obuhvatilo ลกiri region istoฤne Evrope i centralne Azije.

Prema izveลกtraju, kompanije na Zapadnom Balkanu su Izgubile 29 posto prometa i 9,0 odsto radne snage, a pandemija je posebno teลกko pogodila kontaktno-intenzivan sektor usluga i mala i srednja preduzeฤ‡a. Ipak, ogromne drลพavne mere podrลกke pomogle su da se spreฤe bankroti ลกirih razmera, pri ฤemu je samo 3,0 posto firmi u regionu podnelo zahtev za steฤaj ili je trajno ugaลกeno.

Izveลกtaj pokazuje da su se kompanije koje su bile integrisane u globalne lance vrednosti, one koje su bile inovativnije u proลกlosti, koje su bile digitalizovanije i one sa kvalitetnijim upravljanjem bolje prilagodile uslovima rada koje je nametnula pandemija. One su poveฤ‡ale prisustvo na mreลพi, preลกle na rad na daljinu, prilagodile proizvodnju ili efikasnije koristile raspoloลพive mere drลพavne podrลกke.

Vladini programi pomoฤ‡i su imali stabilizujuฤ‡i efekat, ublaลพavajuฤ‡i udar na ranjive firme, kao ลกto su manja preduzeฤ‡a, samostalne delatnosti…

U izveลกtaju se konstatuje da ekonomije Zapadnog Balkana generalno viลกe ulaลพu u inovacije nego druge referentne privrede, a taj proces se sprovodi prilagoฤ‘avanjem novih tehnologija koje su razvijene negde drugde.

U dokumentu se navodi da su se finansijski sistemi na Zapadnom Balkanu do sada dobro drลพal tokom korona krize, i da se firme i dalje u velikoj meri oslanjaju na bankarske kredite u pogledu eksternog finansiranja.

Trลพsiลกta kapitala su, naglaลกava se, nerazvijena, a dostupnost tzv. riziฤnog kapitala (ulaganje u startap kompanije koje porazumeva rizik), privatnog kapitala i lizinga je veoma ograniฤena. Udeo kompanija koje su kreditno ograniฤene na Zapadnom Balkanu znatno je veฤ‡i meฤ‘u malim preduzeฤ‡ima u odnosu na velika (16% naspram 7,0%). Ta kreditna ograniฤenja su rezultat nedovoljne transparentnosti malih i srednjih preduzeฤ‡a (MSP), kao i ograniฤenih raspoloลพivih kapaciteta posrednika za procenu rizika.

Nasleฤ‘e pandemije kovid-19 i uticaj ruske invazije na Ukrajinu verovatno ฤ‡e dodatno oteลพati firmama pristup finansijskim sredstvima. Poveฤ‡anje kamatnih stopa ฤ‡e s vremenom prerasti u pooลกtravanje uslova koje treba ispuniti za finansiranje, ลกto ฤ‡e joลก viลกe poveฤ‡ati gep izmeฤ‘u potraลพnje i ponude kredita za MSP.

To je, kako se navodi u izveลกtaju, zabrinjavajuฤ‡e poลกto je pristup finansijama, ukljuฤujuฤ‡i prekoraฤenja, bio izvor otpornosti kompanija tokom pandemije.

ล to se zelene ekonomije tiฤe, region polako prelazi sa zavisnosti od uglja i nafte na nuklearnu energiju i obnovljivu energiju, jaฤajuฤ‡i svoju energetsku bezbednost, ocenjuje se dalje i dodaje da se do 2018. region u velikoj meri oslanjao na fosilna goriva iz kojih se proizvodilo tri ฤetvrtine potrebne elektriฤne energije. Napominje se da nekoliko zemalja i dalje pruลพa izdaลกne subvencije koje smanjuju cenu gasa i drugih fosilnih goriva za potroลกaฤe, ฤime se spuลกta motivaciju za smanjenje emisija ลกtetnih gasova.

Mala i srednja preduzeฤ‡a na Zapadnom Balkanu, predoฤava EIB, obiฤno nemaju podsticaje za ozelenjavanje svojih poslovnih modela. Fiziฤki klimatski rizik veฤ‡ se odrazio na MSP u regionu, pri ฤemu je 10 posto anketiranih firmi prijavilo gubitke zbog ekstremnih vremenskih prilika u periodu od tri godine pre ankete.

Pored toga, studija dokumentuje ograniฤenu svest meฤ‘u MSP o pitanjima ลพivotne sredine, jer samo 21 posto tih preduzeฤ‡a ulaลพe u energetsku efikasnost, a meฤ‘u onima koji ne usvajaju bilo kakve klimatske mere ฤak 59 procenata smatra da takvo ulaganje nije prioritet. Taฤnije, izveลกtaj pokazuje da klimatske investicije zavise od menadzerskih kapaciteta i od pristupa finansijama, piลกe u izveลกtaju.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com