Inflacija u evrozoni na 13-godiĆĄnjem maksimumu u septembru
BRISEL – Inflacija u evrozoni ubrzala je rast u septembru na 3,4 posto meÄugodiĆĄnje sa 3,0 procenta u avgustu, dostiĆŸuci najviĆĄi nivo u poslednjih 13 godina, pokazuju danaĆĄnji podaci evropske statistiÄke agencije, Evrostat.
Rast potroĆĄaÄkih cena u 19-Älanom monetarnom bloku je u najveÄoj meri rezultat naglog poskupljenja energije, usled zaokreta cena nafte od oĆĄtrog pada tokom pandemije kovid-19, ali i posledica uskih grla u proizvodnji i transpostu zbog kojih su cene trajnih proizvoda poveÄane za 2,3 posto u odnosu na avgust, prenosi Rojters.
Zbog uzleta cena prirodnog gasa i uskih grla koja pogaÄaju sve, od proizvodnje automobila do proizvodnje raÄunara, inflacija u ervozoni bi mogla do kraja godine da dostigne i 4,0 procenta, ĆĄto je dvostruko viĆĄe od cilja Evropske centralne banke (ECB), uoÄi relativno brzog pada poÄetkom 2022. godine, koji banka oÄekuje.
Za sada, ECB ostaje pri svom narativu da Äe ovaj nalet inflacije brzo proÄi i da Äe rast cena nakon toga ostati ispod cilja u godinama koje dolaze.
Ipak, predsednica ECB-a Kristin Lagard je ove sedmice izrazila oprezniji stav, ukazavĆĄi na poveÄan rizik od inflacije, iako je pozvala na strpljenje i upozorila da se ne reaguje preterano.
TrĆŸiĆĄni ekonomisti u meÄuvremenu menjaju svoje viÄenje situacije, tvrdeÄi da centralne banke moĆŸda potcenjuju rizik od inflacije.
„Mislimo da su velike ĆĄanse da ova inflacija bude manje prolaznog karaktera nego ĆĄto to sugeriĆĄu sve centralne banke, ukljuÄujuÄi ECB“, kaĆŸe ekonomista u BNP Pariba LuiÄi Speranza.
Dodaje da bi zaposleni mogli da poÄnu da zahtevaju veÄe plate od poslodavaca i da bi korporacije mogle da im izaÄu u susret tako ĆĄto Äe svoje veÄe troĆĄkove preneti na finalne cene.
Bazna inflacija u evrozoni, iz koje su iskljuÄene volatilne cene hrane i energije a koju kreatori monetarne politike pomno prate, takoÄe je ubrzala rast u septembru na 1,9 procenata sa avgustovskog nivoa od 1,6 posto.
Iako su sve nervozniji zbog inflacije, kreatori politike ECB-a Äe verovatno reagovati oprezno nakon ĆĄto je gotovo jednu deceniju inflacija bila ispod ciljane stope banke.
ECB je saopĆĄtila ranije da je spremna da toleriĆĄe privremeni skok stope inflacije kako bi se osiguralo da se ona zaista vrati na ciljani nivo, podseÄajuÄi da je borba protiv slabaĆĄnog rasta cena zahtevala dosad neviÄene mere, ukljuÄujuÄi negativne kamatne stope i izdvajanje hiljada milijardi evra za kupovinu obveznica.
Ipak, s obzirom na to da Äe pandemijski program hitnih stimulativnih mera ove banke, vredan 1,85 biliona evra isteÄi sledeÄeg marta, u narednim mesecima Äe verovatno doÄi do umerenog pooĆĄtravanje politike ECB-a, zakljuÄuje Rojters.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.