BEOGRAD – Profesor Ekonomskog fakuteta u Beogradu Dragan ฤuriฤin ocenio je danas na tribini o krizama Fondacije „Za srpski narod i drลพavu“ da je uzrok aktuelne svetske krize u neoliberalnom modelu ekonomije, a izlaz iz nje u zelenoj tranziciji i znaฤajnijoj ulozi drลพave.
„Ono ลกto su na Bi-Bi-Siju pre nekoliko godina nazvali ‘nova normalnost’ zapravo je sloลพena kriza koju ฤine klimatska kriza, ekonomska, energetska, bioloลกka i geopolitiฤka kriza. Geopolitika spreฤava reลกavanje svih ostalih kriza, jer je globalnog karaktera“, ocenio je ฤuriฤin.
On smatra da je izlaz u zelenoj tranziciji i cirkularnoj ekonomiji kao novom modelu reindustrijalizacije.
„Zelena tranzicija je izlaz, jer uslov da se postojeฤa ‘nova normalnost’ pretvori u bolju normalnost je da ฤoveฤanstvo prestane da ratuje sa prirodom, ali i sa svojom prirodom“, rekao je ฤuriฤin.
Dodao je da drลพava mora da se pojavi sa „impakt investicijama“, i da je uloga politike da intelignetnim investicijama usmeravaju aktivnosti ljudi.
On je objasnio da drลพava ne bi trebalo da se povlaฤi, a „lenji“ politiฤari da kaลพu kako ฤe sve trลพiลกte da reguliลกe, ลกto je, kako ocenjuje, dugo bila mantra u naลกoj zemlji.
„Mi se iz ovog problema ne moลพemo izvuฤi merama ลกtednje. Iz svake krize se izvlaฤiลก novim rastom, ali inteligentnim“, ukazao je ฤuriฤin.
Ocenio je kako je zato neophodna promena paradigme na nivou drลพave i preduzeฤa.
„Taj fetiลก neoliberalizma o trลพiลกtu kao svemoguฤem mehanizmu koordinacije se potpuno zaboravlja u novoj ekonomiji. Njena suลกtina je da onaj ko stvara negativne efekte i plati za njih, da se poลกtuju pravila koja su vezana za ekologiju, socijalni sistem i za principe upravljanja, da se obavi zelena transformacija postojฤe ekonomije, a da se nova industrijalizacija obavi bez nove emisije ugljeniฤnih gasova“, istakao je ฤuriฤin.
Profesor Bojan Dimitrijeviฤ je, govoreฤi o specifiฤnostima kriza u ekonomiji naveo da je za uspeลกno upravljanje njima, izmeฤu ostalog, neophodna diverzifikacija rizika.
Naveo je da na primeru Srbije to predstavljaju ฤetiri stuba spoljne politike, odnosno saradnja sa EU, SAD, Kinom i Rusijom.
„Videli ste da je Srbija u kovid krizi upravo zahvaljujuฤi toj politici uspela da balansira i obezbedi vakcine i odgovarajcuฤa sredstva, pre svega tada sa Kinom i Rusijom, a po potrebi i sa EU“, objasnio je Dimitrijeviฤ.
Dodao je da se u teoriji savetuje da se uvek, kada do krize doฤe, prihvati da smo u krizi, da reagujemo brzo, svima dodelimo odgovornost, da se ลกto je brลพe moguฤe prilagodimo krizi i da saopลกtimo akcije i reลกenja.
„Seฤam se one velike krize povodom elementarnih napogoda u Srbiji 2014. kada je predsednik Aleksandar Vuฤiฤ udลพbeniฤki sledio ove principe. Kada su odmah podeljene odgovonosti, brzo smo se prilagodili krizi i gotovo svakodnevno su sledile akcije i reลกenja“, naveo je Dimitrijeviฤ.
Pomenuo je da se kao mere prirpeme za umanjenje krize predlaลพu kontrola javnih finansija i zaduลพenosti drลพave, odnosno da budลพetski deficit bude jedan odsto BDP-a, da javni dug bude 45 odsto BDP-a, da penzije uฤestvuju sa ne viลกe od 10 odsto, a plate u javnom sektoru ne viลกe od 11 odsto BDP-a.
„Ministarstvo finansija vodi raฤuna o tome. Mi smo na granici tih ravnoteลพnih vrednosti i vrlo uspeลกno upravljamo javnim dugom i imamo vrlo stabilne javne finansije“, ocenio je Dimitrijeviฤ.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com