U trendu

Izvoz Srbije porastao 8,2 odsto, uvoz za 13% prošle godine

BEOGRAD – Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije porasla je prošle godine za 10,9 odsto na 38,2 milijarde evra, pri čemu je izvoz povećan za 8,2 posto, a uvoz za 13 procenata, prema konačnim podacima Republičkog zavoda za statistiku.

Izvoz robe je u periodu januar-decembar 2108. dostigao vrednost od 16,28 milijardi evra, a uvoz 21,91 milijardu, tako da je deficit „težio“ 5,63 milijarde evra i veći je za 29,7 odsto nego prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 74,3 procenta i manja je u odnosu na isti period godinu ranije, kada je iznosila 77,5 odsto.

Izraženo u dolarima, ukupna robna razmena sa svetom je lani iznosila 45,12 milijardi evra, što je porast od 15,9 odsto na godišnjem nivou.

Izvezeno je robe u vrednosti 19,23 milijarde dolara, za 13,2 posto više nego prethodne godine, a uvezeno za 25,88 milijardi dolara, što je porast od 18,1 odsto. Deficit je iznosio 6,64 milijarde dolara, što čini povećanje od 34,9 procenata u odnosu na 2017. godinu.

Najveće učešće u izvozu Srbije imao je Region Vojvodine (34,7%), a u uvozu Beogradski region (46,1%).

Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije imale su udeo od 63,2 odsto u ukupnoj razmeni.

Glavni spoljnotrgovinski partner na strani izvoza nam je bila Italija, gde smo prodali robu u vrednosti 1,98 milijardi evra, dok smo najviše uvezli iz Nemačke, u iznosu 2,94 milijarde evra.

Drugi po važnosti partner su bile zemlje CEFTA, u koje smo izvezli proizvode vredne 2,83 milijarde evra, a uvezli za 931,1 milion, pri čemu smo zabeležili suficit od 1,90 milijardi evra. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 304,4 procenta.

Najveći suficit smo imali sa zemljama iz okruženja: Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Severnom Makedonijom, a značajan višak u robnoj razmeni smo ostvarili i sa Rumunijom, Bugarskom, Slovačkom, Hrvatskom, Velikom Britanijom, Švedskom i Slovenijom.

Najveći deficit javlja se u trgovini sa Kinom i Nemačkom, zatim sa Ruskom Federacijom,Turskom, Irakom, Mađarskom, Poljskom…

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.