U trendu

Nikolic: Rusija pripremljena za sankcije i spremna na žrtvu

BEOGRAD – Rusija je pripremljena za sankcije, spremna je da podnese žrtvu primat daje bezbednosti u odnosu na ekonomske interese, ocenio je danas ekonomista Goran Nikolić sa Instituta za evropske studije.

Na onlajn okruglom stolu čija je tema bila „Ukrajina, Rusija i NATO – kuda dalje?“ Nikolić je rekao da se stiče utisak da se Rusija za ovo dugo pripremala.

Naveo je da su u odnosu na 2014. godinu gotovo duplirane devizne rezerve, povećan udeo zlata u njima, te da Rusija ima izuzetno nizak udeo javnog duga u BDP, restriktivnu fiskalnu politiku, nizak deficit i ostvarenu značaju supstituciju uvoza pogotovo u poljoprivredi.

„Rusi kažu da su pod sankcijama 300 godina. Teško je očekivati da će pasti na kolena i vući poteze pod ucenom“, ocenio je on.

Nikolić očekuje da će mere protiv Rusije otežati poslovanje banaka, pre svega Sber i VTB i to onemogućavanjem transakcija za uvoz i izvoz.

Ocenjuje da će to rusku privredu učiniti manje efektivnom, ali da će izložiti banke Italije, Francuske i Austrije.

Kao drugu verovatnu meru on navodi otežavanje Rusiji pristupa dolaru što će otežati prodaju energenata, a tu meru mogu SAD da uvedu bez konsultacija.

Veoma verovatnim smatra i uvođenje sektorskih sankcija kroz zabranu izvoza u Rusiju komponenti i proizvoda visoke tehnologije, a što se dešavalo tokom Hladnog rata u 20. veku.

„Te mere su izgledne. To bi bio veliki udarac za rusku civilnu i vojnu tehnologiju. Recimo, Rusija je razvila svoje čipove, ali oni nisu na dovoljnom nivou“, kaže Nikolić.

Nikolić smatra da bi se Kina mogla pokazati kao važna za Rusiji, kako za nabavku robe tako i za finansiranje uvozno izvoznih transakcija.

Kao dve mere koje bi najviše pogodile Rusiju Nikolić navodi isključivanje odnosno prekid nabavke ruskog gasa i nafte, ali dodaje i da one nisu izgledne.

„Mera odustajanja od ruskog gasa bila bi bolna za EU, pogodila bi pre svega Nemačku, a pogodila bi naravno i Rusiju“, kaže on.

Dodaje da prihodi od gasa i nafte čine 35-40 posto budžeta Rusije.

„Isključivanje Rusije sa ta dva tržišta bilo bi dramatično, ali većina zemalja uvoznika nije spremna na to jer je preskupo“, rekao je on.

Nikolić je podsetio da je Rusija drugi svetski izvoznik nafte, te da bi kada bi ih neko isključio kao Iran cene na početku skočila na 150-200 dolara po barelu.

Ocenio je da je posle današnjeg dramatičnog pada kurs rublje stabilizovan posle intervencije Centralne banke Rusije, te da se
očekuje da će tomesečni prosek biti 85 rublji za dolara, odnosno 95 za evro.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.