BEOGRAD – Srbija na godiลกenjm nivou ubira prihod od zakupa poljoprivrednog drลพavnog zemljiลกta preko pet milijardi dinara, od ฤega 40 odsto ovih sredstava ide u republiฤki budzet, a 60 odsto je prihod jedinica lokalnih samouprava na kojoj se nalazi zemljiลกte, rekao je direktor Uprave za zemljiลกte Branko Lakiฤ na danaลกnjoj konferenciji na temu poljoprivrednog budzeta Srbije.
Konferencija „Kako se troลกi budzetski novac u poljoprivredi“ odrลพana je danas u Beogradu na inicijativu istraลพivaฤkih novinara koji se bave ovom temom, a njoj su prisustvovali pored predstavnika medija, predstavniici resornog mistarstva i nadleลพnih institucija, kao i profesori i akademici iz struฤnog sektora.
„Uprava manje novca izdvaja iz budzeta za mere zaลกtite ureฤenja poljoprivrednog zemljiลกta od iznosa koji se ostvaruje od zakupa zemljiลกta“, rekao je Lakiฤ i objasnio da je uzrok toga neadekvatan i zastareo Zakon o zakupu poljoprivrednog zemljiลกta iz 2006. po kome se do skoro nije znalo ลกta je precizno u vlasniลกtvu drลพave.
Istakao je da se takvi problemi reลกavaju, te da je napravljen Geoportal o poljoprivrednom zemljiลกtu i prema podacima naลกa zemlja trenutno raspolaลพe sa oko 500.000 hektara drลพavnog zemljiลกta.
Od ukupnog zemljiลกta kojim raspolaลพe drลพava, prema njegovim reฤima 90.000 hektara je pod paลกnjacima koji su vraฤeni selima na upravljanje, a to znaฤi da drลพava preko ministarstva upravlja sa 410.000 hektara.
Lakiฤ je objasnio da je deo novca od zakupa uloลพen u pravljenje informacionog sistema putem koga svaki graฤanin Srbije moลพe da ima satelitski uvid u zemljiลกte kojim raspolaลพe naลกa zemlja, i istakao da su podaci transparentni.
Kada je reฤ o poljoprivrednim subvencijama direktorka Uprave za agrarna plaฤanja Biljana Petroviฤ rekla je da resorno ministarstvo dodeljuje supbencije domaฤinstvima, ali da se isto tako vrลกi i kontrola kako je subvencija iskoriลกฤena.
Petroviฤ je objasnila da inspektora nema dovoljno, ali da su kontrole redovne te da se spreฤava svaki naฤin zloupotrebe novca dobijenog subvencijama.
Osvrnula se da njen sektor posebno ulaลพe u vino i vinogradarstvo, kao i u celokupnu oblast voฤarstva i primarnu biljnu proivodnju.
Sredstava budzeta ovaj sektor koristi za posticaje, kaลพe Petroviฤ, kao i za inovacije koje bi poljoprivrednicima olakลกao da obavljaju svoju delatnost.
Na konferenciji je bilo reฤi o sredstvima koja se ulaลพu u novu mehanizaciju, olakลกice koje dobijaju odreฤene grane poljoprivrede, podsticaje za radnike sa sela, navodnjavanje, kao i protivgradnu zaลกtitu.
Takoฤe, reฤeno je da se dobar deo sredstava ulaลพe u modernizaciju tehnologija i digitalizaciju, kako bi se poslovanje u poljoprivrednom sektoru odvijalo na brลพi i lakลกi naฤin.
Predstavnici ministarstva poljoprivrede istakli su da se radi na usvajanju novih zakona i uredbi kojima ฤe se reลกiti sporna pitanja oko zakupa zemljiลกta i istakli da je za projekat navodnjavanja 52.000 hektara izdvojeno preko 100 miliona dolara.
Najavljeno je da ฤe se u naredne tri godine ovim projektom boiti pokrivena povrลกina od 100.000 hektara obradivog zemljiลกta.
Rebalansom budzeta Republika Srbija je izdvojila 48 milijardi dinara, a novinari na konferenciji pitali su se da li neko prti gde je taj novac i na ลกta se koristi.
Direktor uprave za zaลกtitu bilja Nebojลกa Milosavljeviฤ istakao je da je u poslednjih nekoliko godina naลกa zemlja postigla dobre rezultate u izvozu sadnog materijala, da je srpsko vinogradarstvo „na visokoj mapi Evrope“, kao i da se broj grla koja se subvencioniลกu poveฤava iz godine u godinu.
„Ako se pitate gde su pare iz budzeta? Naลกe pare su kod poljoprivrednika“, poruฤio je Milosavljeviฤ.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com