Prioriteti EPS-a su ulaganja u modernizaciju i ekologiju

KOSTOLAC – U periodu od 2016. do 2018. godine Elektroprivreda Srbije (EPS) je u projekte u termoelektranama uloลพila oko 320 miliona evra, a veฤ‡ina tih projekata raฤ‘ena je u cilju zaลกtite ลพivotne sredine, izjavio je danas direktor EPS-a Milorad Grฤiฤ‡.

Govoreฤ‡i na konferenciji „Investicije i zaลกtita ลพivotne sredine – prioriteti EPS-a“ koju je u Kostolcu organizovao Balkanmagazin, Grฤiฤ‡ je kazao da je na termoelektranama u toku realizacija projekta vrednih 1,1 milijardu evra, a pripremaju se investicije od 900 miliona evra, koje ฤ‡e, istiฤe, uticati na smanjenje zagaฤ‘enja.

Grฤiฤ‡ je naveo da elektroprivreda Srbije ne moลพe da se drลพi samo termoelektrana koje su izgraฤ‘ene posle Dugog svetskog rata, dodajuฤ‡i da je njima potrebno odrลพavanje, modernizacija, proลกirenje proizvodnje i kapaciteta, uz zaลกtitu ลพivotne sredine.

„Elektriฤna energija je neลกto bez ฤega se ne moลพe i bez ฤega se tek u buduฤ‡nosti neฤ‡e moฤ‡i. Zbog toga moramo mnogo da ulaลพemo u elektroprivredu, ali uz poลกtovanje standarda za zaลกtitu ลพivotne sredine“, rekao je Grฤiฤ‡.

Prema njegovim reฤima, EPS u ogranku u Kostolcu sprovodi dva kljuฤna projekta za energetiku stabilnost zemlje prema najstroลพim standardima zaลกtite ลพivotne sredine – izgradnja novog bloka Kostolac B3 i vetroparka Kostolac.

Nakon izgradnje bloka B3, kaลพe Grฤiฤ‡, kop Drmno godiลกnje ฤ‡e umesto devet miliona tona proizvoditi izmeฤ‘u 12 i 13 miliona tona uglja.

„Ovo je prvo veliko energetsko postrojenje koje se gradi u Srbiji nakon tri decenije, biฤ‡e snage 350 megavata“, rekao je Grฤiฤ‡ i dodao da je vrednost te investicije 613 miliona dolara.

Osim ลกto ฤ‡e EPS dobiti moderan i efikasan blok, kaลพe Grฤiฤ‡, on ฤ‡e ispunjavati sve domaฤ‡e i evropske ekoloลกke kriterijume – imaฤ‡e ugraฤ‘ene elekrofiltere, sistem za odsumporavanje dimnih gasova, savremen sistem za transport pepela i ลกljake, sistem za preฤiลกฤ‡avanje otpadnih voda.

Buduฤ‡nost Kostolca i Poลพarevca, istiฤe Grฤiฤ‡, jeste kop „Zapadni Kostolac“ koji se nalazi u selu Dubravica, a gde je otkriveno nalaziลกte od 350 miliona tona uglja.

„Studija ispitivanja nalaลพiลกta je u toku, biฤ‡e uskoro gotova, a benefiti koje ฤ‡emo dobiti su ugalj i ลกljunak koji se tu takoฤ‘e nalazi i koji je dobar za graฤ‘evinsku industriju koja jebu ekspanziji“, rekla je Grฤiฤ‡.

Sledeฤ‡e godine, dodaje on poฤeฤ‡e realizacija ulaganja u vrednosti od 100 miliona evra u nabavku rudarske mehanizacije kako bi kop „Zapadni Kostolac“ poฤeo sa radom.

Direktor za prozvodnju energije u „TE-KO Kostolac“ Nenad Markoviฤ‡ istakao je da je drugi vaลพan projekat koji ฤ‡e se gradi u tom gradu Vetropark „Kostolac“, biฤ‡e, kaลพe, smeลกten na oko 90 kilometara istoฤno od Beograda, a planirano je da ima 20 vetrogeneratora ukupne snage do 66 megavata.

„Rok za izvoฤ‘enje radova na tom vetroparku je 24 meseca od potpisivanja ugovora sa izvoฤ‘aฤima, a vrednost investicije je 96,4 miliona evra. Izgradnja vetroparka finansiraฤ‡e se delom iz kredita KfW banke u iznosu od 80 miliona evra, gde uraฤunato i milion evra za konsultantske i ekspertske usluge, a ostatak su sredstva EPS-a“, rekao je Markoviฤ‡.

Istiฤe da je za taj projekat dobijena graฤ‘evinska dozvola za izgradnju i status povlaลกฤ‡enog proizvoฤ‘aฤa eletriฤne energije, kao i da je raspisan konkurs za izbor izvoฤ‘aฤa radova.

Govoreฤ‡i o dosadaลกnjim ulaganjima u kostolaฤke elektrane, Markoviฤ‡ kaลพe da je u proteklom periodu investirano viลกe od 388 miliona evra u njihovu revitalizaciju, od ฤega 65 miliona evra u Termoelektranu A, dok je ostatak uloลพen u Termoelektranu B.

„Od tih 388 miliona evra, viลกe od 140 miliona evra investirano je u projekte zaลกtite ลพivotne sredine, a tome nije kraj, jer se upravo izvode radovi na projektu smanjenja azotne kiseline na bloku B2, kao i na izgradnji postrojenja za preฤiลกฤ‡avanje otpadnih voda u Termoelektrani B“, rekao je Markoviฤ‡.

Predstavnik kompanije General Elektrik (GE) Filip Valter kaลพe da ta kompanija sa EPS-om ima dugu tradiciju saradnje od 45 godina, dodajuฤ‡i da su u poslednjih 10 godina zajedno uspeli da poveฤ‡anjem efikasnosti i smanjenjem sagorevanja uglja dobiju 220 „zelenih“ megavata snage u termoelektranama EPS-a.

„Srbiju ฤeka novi talas propisa za zaลกtitu ลพivotne sredine kako bi se uskladila sa Evropskom unijom, zbog toga nastavljamo saradnju sa EPS-om i radimo na smanjenju ลกtetnih gasova“, rekao je Valter.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com