BEOGRAD – Privredni rast Srbije ฤe ove godine, prema Redovnom ekonomskom izveลกtaju Svetske banke za Zapdani Balkan, iznositi oko tri odsto, reฤeno je danas na predstavljanju izveลกtaja, uz napomenu da postoji nekoliko rizika koji mogu uticati na tu prognozu.
Kako je reฤeno, u toku su pregovori te institucije sa Vladom Srbije o tri kredita u ukupnom iznosu od 505 miliona dolara, od kojih ฤe prvi od 400 miliona biti namenjen direktnoj podrลกci budลพetu Srbije.
Prema reฤima struฤnjaka Svetske banke Lazara ล estoviฤa, prvi rizik je inflacija, jer se ne zna ลกta ฤe biti sa cenama energenata i hrane, a kljuฤni imputi za poljoprivredu i industriju bi mogli stopu inflacije dodatno da poveฤaju.
ล estoviฤ oฤekuje da ฤe inflacija u Srbiji, koja je sada na nivou od 14 odsto, u narednom periodu poฤeti da opada, jer se procenjuje da su cene energenata i hrane dostigle vrhunac i da bi trebalo da idu na dole.
„Drugi rizik je fiskalni deficit, koji bi mogao da se poveฤa. Za sada, stvari dobro idu, ali ako bude neophodna veฤa drลพavna pomoฤ preduzeฤima iz sektora energetike, to ฤe poveฤati deficit“, rekao je ล estoviฤ.
Dodao je da ฤe nakon nekoliko godina niskog deficita tekuฤeg raฤuna drลพave on biti poveฤan na oko 10 odsto BDP-a, a mogao bi i dalje da raste, zbog uvoza energenata, moguฤeg pada izvoza ili poveฤanja kamata na kredite usled rasta kamatnih stopa.
ล estoviฤ je naveo da je Srbija imala nekoliko prethodnih kvartala solidnog rasta, sa poveฤanjem investicija i potroลกnje zahvaljujuฤi podsticajnim fiskalnim merama, ali je upozorio da su u drogom kvartalu 2022. investicije u sektoru graฤevinarstva poฤele da usporavaju, kao i izvoz zbog deลกavanja u svetu.
On je naveo da su troลกkovi zaduลพivanja znaฤajno porasli za drลพave i da zbog toga Srbija vodi pregovore sa MMF-om, Svetskom bankom i drugim partnerima o dobijanju povoljnih sredstava, a napomenuo je i da je dobro to ลกto je vlada smanjila znaฤajno udeo dolarskog duga.
โZa korporativni sektor nije loลกa situacija, jer su sve domaฤe banke pokazale da su dobro kapitalizovane i likvidne i sa velikom bazom depozita, tako da to otvara prostor plasmanima privrediโ, procenio je ล estoviฤ.
Naglasio je kako bi drลพava u ovim okolnostima morala da poฤne da ลกtedi i pravi rezerve.
โSreฤom, dinarski i devizni depoziti su na visokom nivou i to je preporuka i za neredni period, da se paลพljivi ide sa rastom troลกkova, da se ne prekoraฤi nivo poveฤenja plata i penzija, jer ฤe inflacija moลพda poฤeti da pada. Takoฤe da se ne prekoraฤe rashodi, jer inflacija je pozitivno uticala na poveฤanje poreskih prihoda i sad je samo vaลพno ne otiฤi u veliki deficit. Uostalom Ministarstvo finansija je veฤ primenilo sve ลกto bismo mi preporuฤiliโ, istakao je ล estoviฤ.
ล ef kancelarije Svetske banke u Srbiji Nikola Pontara rekao je da su se zemlje regiona Zapadnog Balkana nakon snaลพnog ekonomskog oporavka od kovid krize poฤetkom godine u drugoj polovini doลพiove pad, zbog energetske kroze, inflacije i rata u Ukriajini, pa su prognoze rasta korigovane na dole.
โNa fiskalnoj strani, mere koje su drลพave preduzele za suzbijanje inflacije i visokih cena energenata imale su visoku cenu, naroฤito kod uvoznika energije kao ลกto su Srbija Severna Makedonija i Kosovo. Uvoz se znaฤajno poveฤao zbog viลกih cena energenata i hrane ลกto je poveฤalo deficit tekuฤega raฤuna, a i javni dug se poveฤao u uslovima sve restriktivnijeg finansiranjaโ, rekao je Pontara.
On je dodao da je na smanjenje procenjene stope rasta uticalo i usporavanje u Evrozoni, koja je izvor traลพnje roba i usluga, investicija i doznaka zemalja Zapadnog Balkana.
Pontara je primetio kako je normalno da se drลพave zaduลพuju kada suuoฤene sa nepredviฤenim situacijama, ali je upozorio kako je vaลพno da zaduลพivanje ostane na prihvatljivom nivou i da se krediti koriste da se pospeลกuje rast, produktivnost privrede i ljudskog kapitala i za prelazak na zeleniju ekonomiju.
โAko se to dogodi, Srbija ฤe se bolje suoฤiti sa izazovima u buduฤnostiโ, naglasio je Pontara.
Ekonomista Svetske banke Riฤard Rekord naglasio je da su ekonomije Zapadnog Balkana poฤetkom godine snizile nezaposlenost na 30,5 odsto, sto je istorijski najniลพa stopa i da je snaลพan rast privrede od polovine 2021. do sredine 2022. godine doveo do toga da 144.000 ljudi u regionu izaฤe iz zone siromaลกtva, ali se sada svi suoฤavaju sa rizicima inflacije, rasta cena i pooลกtravanjem uslova kreditiranja.
โNakon rasta uslovljnog investicijama i potroลกnjom u prvoj polovini 2022. doลกlo je do jakog usporavanja. Procenjujemo da ฤe region imati rast do kraja godine od 3,4 procenta, ลกto nije koliko smo oฤekivali, ali vidimo da se region pribliลพava nivou rasta EUโ, rekao je Rekord.
On je primetio da je jedan do dobrih efekata krize to ลกto je poveฤana fiskalna disciplina i poboljลกanan naplata poreza, jer to drลพavama omoguฤava da zaลกtite osetljive graฤane od rasta cena energenata i hrane.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com