Rast BDP u 2022. oko tri odsto, pregovori sa SB za 505mln $

BEOGRAD – Privredni rast Srbije ฤ‡e ove godine, prema Redovnom ekonomskom izveลกtaju Svetske banke za Zapdani Balkan, iznositi oko tri odsto, reฤeno je danas na predstavljanju izveลกtaja, uz napomenu da postoji nekoliko rizika koji mogu uticati na tu prognozu.

Kako je reฤeno, u toku su pregovori te institucije sa Vladom Srbije o tri kredita u ukupnom iznosu od 505 miliona dolara, od kojih ฤ‡e prvi od 400 miliona biti namenjen direktnoj podrลกci budลพetu Srbije.

Prema reฤima struฤnjaka Svetske banke Lazara ล estoviฤ‡a, prvi rizik je inflacija, jer se ne zna ลกta ฤ‡e biti sa cenama energenata i hrane, a kljuฤni imputi za poljoprivredu i industriju bi mogli stopu inflacije dodatno da poveฤ‡aju.

ล estoviฤ‡ oฤekuje da ฤ‡e inflacija u Srbiji, koja je sada na nivou od 14 odsto, u narednom periodu poฤeti da opada, jer se procenjuje da su cene energenata i hrane dostigle vrhunac i da bi trebalo da idu na dole.

„Drugi rizik je fiskalni deficit, koji bi mogao da se poveฤ‡a. Za sada, stvari dobro idu, ali ako bude neophodna veฤ‡a drลพavna pomoฤ‡ preduzeฤ‡ima iz sektora energetike, to ฤ‡e poveฤ‡ati deficit“, rekao je ล estoviฤ‡.

Dodao je da ฤ‡e nakon nekoliko godina niskog deficita tekuฤ‡eg raฤuna drลพave on biti poveฤ‡an na oko 10 odsto BDP-a, a mogao bi i dalje da raste, zbog uvoza energenata, moguฤ‡eg pada izvoza ili poveฤ‡anja kamata na kredite usled rasta kamatnih stopa.

ล estoviฤ‡ je naveo da je Srbija imala nekoliko prethodnih kvartala solidnog rasta, sa poveฤ‡anjem investicija i potroลกnje zahvaljujuฤ‡i podsticajnim fiskalnim merama, ali je upozorio da su u drogom kvartalu 2022. investicije u sektoru graฤ‘evinarstva poฤele da usporavaju, kao i izvoz zbog deลกavanja u svetu.

On je naveo da su troลกkovi zaduลพivanja znaฤajno porasli za drลพave i da zbog toga Srbija vodi pregovore sa MMF-om, Svetskom bankom i drugim partnerima o dobijanju povoljnih sredstava, a napomenuo je i da je dobro to ลกto je vlada smanjila znaฤajno udeo dolarskog duga.

โ€žZa korporativni sektor nije loลกa situacija, jer su sve domaฤ‡e banke pokazale da su dobro kapitalizovane i likvidne i sa velikom bazom depozita, tako da to otvara prostor plasmanima privrediโ€œ, procenio je ล estoviฤ‡.

Naglasio je kako bi drลพava u ovim okolnostima morala da poฤne da ลกtedi i pravi rezerve.

โ€žSreฤ‡om, dinarski i devizni depoziti su na visokom nivou i to je preporuka i za neredni period, da se paลพljivi ide sa rastom troลกkova, da se ne prekoraฤi nivo poveฤ‡enja plata i penzija, jer ฤ‡e inflacija moลพda poฤeti da pada. Takoฤ‘e da se ne prekoraฤe rashodi, jer inflacija je pozitivno uticala na poveฤ‡anje poreskih prihoda i sad je samo vaลพno ne otiฤ‡i u veliki deficit. Uostalom Ministarstvo finansija je veฤ‡ primenilo sve ลกto bismo mi preporuฤiliโ€œ, istakao je ล estoviฤ‡.

ล ef kancelarije Svetske banke u Srbiji Nikola Pontara rekao je da su se zemlje regiona Zapadnog Balkana nakon snaลพnog ekonomskog oporavka od kovid krize poฤetkom godine u drugoj polovini doลพiove pad, zbog energetske kroze, inflacije i rata u Ukriajini, pa su prognoze rasta korigovane na dole.

โ€žNa fiskalnoj strani, mere koje su drลพave preduzele za suzbijanje inflacije i visokih cena energenata imale su visoku cenu, naroฤito kod uvoznika energije kao ลกto su Srbija Severna Makedonija i Kosovo. Uvoz se znaฤajno poveฤ‡ao zbog viลกih cena energenata i hrane ลกto je poveฤ‡alo deficit tekuฤ‡ega raฤuna, a i javni dug se poveฤ‡ao u uslovima sve restriktivnijeg finansiranjaโ€œ, rekao je Pontara.

On je dodao da je na smanjenje procenjene stope rasta uticalo i usporavanje u Evrozoni, koja je izvor traลพnje roba i usluga, investicija i doznaka zemalja Zapadnog Balkana.

Pontara je primetio kako je normalno da se drลพave zaduลพuju kada suuoฤene sa nepredviฤ‘enim situacijama, ali je upozorio kako je vaลพno da zaduลพivanje ostane na prihvatljivom nivou i da se krediti koriste da se pospeลกuje rast, produktivnost privrede i ljudskog kapitala i za prelazak na zeleniju ekonomiju.

โ€žAko se to dogodi, Srbija ฤ‡e se bolje suoฤiti sa izazovima u buduฤ‡nostiโ€œ, naglasio je Pontara.

Ekonomista Svetske banke Riฤard Rekord naglasio je da su ekonomije Zapadnog Balkana poฤetkom godine snizile nezaposlenost na 30,5 odsto, sto je istorijski najniลพa stopa i da je snaลพan rast privrede od polovine 2021. do sredine 2022. godine doveo do toga da 144.000 ljudi u regionu izaฤ‘e iz zone siromaลกtva, ali se sada svi suoฤavaju sa rizicima inflacije, rasta cena i pooลกtravanjem uslova kreditiranja.

โ€žNakon rasta uslovljnog investicijama i potroลกnjom u prvoj polovini 2022. doลกlo je do jakog usporavanja. Procenjujemo da ฤ‡e region imati rast do kraja godine od 3,4 procenta, ลกto nije koliko smo oฤekivali, ali vidimo da se region pribliลพava nivou rasta EUโ€œ, rekao je Rekord.

On je primetio da je jedan do dobrih efekata krize to ลกto je poveฤ‡ana fiskalna disciplina i poboljลกanan naplata poreza, jer to drลพavama omoguฤ‡ava da zaลกtite osetljive graฤ‘ane od rasta cena energenata i hrane.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com