U trendu

Rio Tinto: Tehnologija prerade jadarita – inovativna, testirana i bezbedna

Metoda prerade rude jadarita koju je razvio Rio Tinto obavljaće se u modernom, dubokom, podzemnom i digitalno umreženom rudniku, sa inovativnom i održivom procesnom tehnologijom koja je ekološki značajno prihvatljivija od ranije korišćenih, saopštila je večeras ta kompanija.

Kako je objašnjeno, ta tehnologija podrazumeva preradu koncentrata jadarita na temperaturi ispod 100 stepeni Celzijusa, što je temperatura ključanja vode. To znači da se ruda jadarit neće tretirati sumpornom kiselinom na temperaturi od 250 stepeni, što je slučaj sa drugim rudama litijuma u svetu.

Rio Tinto u okolini Loznice u okviru projekta Jadar istraživuje nalazišta minerala jadarit sa nemerom da otvori rudnik gde će preradjivati tu rudu iz koje se dobija litujum.

„Rastvaranje rude jadarita na temperaturi nižoj od 100 stepeni je omogućeno karakteristikama same rude i procesom koji su osmislili inženjeri Rio Tinta, a ne korišćenjem fluorovodonične kiseline kako navode pojedini stručnjaci u medijima. Fluorovodonična kiselina se uopšte neće koristiti u procesu prerade jadarita“, ističe se u kompanijskom saopštenju.

Rio Tinto je, reagujući na objave u javnosti o tehnologiji prerade rude jadarita i korišćenju sumporne i fluorovodonične kiseline, naveo da će se prerada obavljati u dubokom podzemnom rudniku koji ima mnogo manji uticaj na životnu sredinu i ljude, dok su svi drugi rudnici litijuma na svetu površinski.

Po tumačenju kompanije, priprema rude za dalju preradu je prvi korak, tokom kojeg se u procesu dobijanja koncentrata od rude jadarita odbacuje jalovi materijal (glina, karbonati) drobljenjem i mokrim klasiranjem. Koncentrat jadarita odlazi na dalju preradu, gde se rastvara (reakcijom sa odredjenim agensima), nakon čega se proizvodi dalje dobijaju odvajanjem u procesu kristalizacije i taloženjem.

„Nakon što se ruda prevede u koncentrat, čime se povećava nivo korisnih materija potrebnih za efikasnu preradu, koncentrat će ići u industrijsko postrojenje. Koncentrat se često prodaje i kao takav, ali novi trend je vertikalna integracija, i svi novi projekti u svetu će imati i postrojenje za preradu iz koga će izlaziti finalni proizvodi – litijum-karbonat kvaliteta za izradu baterija za električna vozila, borna kiselina, i sodijum sulfat“, naveo je Rio Tinto.

Istaknuto je da je ključno da će njihov finalni proizvod biti onog kvaliteta koji je potreban za proizvodnju baterija, tako da neće biti potrebe za dodatnom preradom.

Koncentrat rude, kako je objašnjeno, neće biti agresivno tretiram sumpornom kiselinom pa se u ovom postupku ne stvara zasićena vodena para koja sadrži tragove sumporne kiseline, što je potvrdjeno i pilot testiranjima i brojnim proverama sigurnosti i higijene u radnoj okolini.

„Nema reči niti o isparavanju sumporne kiseline ‘same od sebe’, niti će iz nje izlaziti para koja će ‘pržiti sve okolo’. Iako ćemo imati ugradjene najmodernije filtere, činjenica je da bi se naš proces koji koristi sumpornu kiselinu radio u okvirima zakonskih normi čak i bez prisustva filtera“, tvrdi Rio Tinto

U saopštenju je navedeno da sumporna kiselina, inače, jedna od najzastupljenijih industrijskih sirovina na svetu, i baza modernog hemijskog sektora.

„U pitanju je važna i poznata hemikalija čije upravljanje je osvojeno, bezbedno i na hiljadama primera potvrdjeno. U Hamburgu se praktično u centru grada na reci Elbi, nalazi ogromna topionica bakra koja proizvodi blizu milion tona sumporne kiseline godišnje. U lučkim tankovima uvek je smešteno do 100.000 tona kiseline, dok će se u projektu Jadar raditi o deset puta manjim količinama“, naveo je Rio Tinto.

Dodaje se da je većina glavnih tehnoloških operacija u procesu prerade jadarita uobičajena za hidrometalurška postrojenja za obradu, ali da se jedinstvenost metode prerade te rude koju će primeniti Rio Tinto ogleda u tome što su već dobro poznati tehnološki procesi integrisani u jedan kako bi se proizvela tri finalna proizvoda – borna kiselina, litijum karbonat i natrijum sulfat.

„Sam proces prerade je razvijan i testiran u periodu od četiri godine u pilot postrojenju u Australiji i proveren od strane pet nezavisnih revizionih komisija predvodjenih eminentnim medjunarodnim stručnjacima iz različitih oblasti. Naša tehnologija prerade je do detalja opisana u javnoj patentnoj prijavi i potpuno je neshvatljivo da i dalje ima stručnjaka koji tvrde da kompanija nema ‘idejno rešenje’ za tehnologiju“, istakao je Rio Tinto u saopštenju.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.