Privredne komore u regionu dobro saradjuju i nastoje da uklone barijere u razmani roba i usluga, ocenili su direktor u Privrednoj komori Srbije Mihailo Vesoviฤ i predsednik Privredne komore Kosova Berat Rukiฤi.
Oni su u razgovoru za agenciju Beta ukazali da su vaลพne inicijative o regionalnoj saradnji ฤiji je cilj podizanje konkurentosti svih ekonomija Zapadnog Balkana, privlaฤenje investitora na ta trลพiลกta i zajedniฤki projekti.
„Odnos izmedju Privredne komore Srbije i Privredne komore Kosova je praktiฤno poฤeo 2013. godine kroz jedan tehniฤki dijalog pod pokroviteljstvom Evrokomore, ali je intenzivno nastavljen posle 2017. kad se preลกlo na suลกtinsku saradnju. To je nastavak Berlinskog procesa, i u okviru ฤega su komore Srbije i Kosova bile inicijatori stvaranja Komorskog investicionog foruma koji je objedinio komore Zapadnog Balkana“, rekao je Vesoviฤ.
Naveo je da je saradnja „zahladila“ u vreme kada je Kosovo uvelo taksu na robu iz Srbije, ali da se posle njenog ukidanja odnosi medju privrednicima vraฤaju u normalu.
„Imamo normalne odnose sa svim privrednim komorama u regionu koje se uglavnom bave saradnjom izmedju preduzecฬa i veoma smo usredsredjeni na uklanjanje svih barijera i prodor kosovskih proizvoda na regionalna trลพiลกta, ukljuฤujucฬi trลพiลกte Srbije. Smatramo da je Kosovo diskriminisano u regionalnoj trgovini i iz politiฤkih razloga, jer dobar deo barijera povezanih sa Srbijom ima politiฤku pozadinu i to naravno ฤini joลก specifiฤnijim deo komunikacije sa Privrednom komorom Srbije“, rekao je Rukiฤi.
On je komentariลกuฤi podatke o trgovinskoj razmeni Srbije i Kosova rekao da je zabrinjavajucฬi visok deficit koji Kosovo ima ne samo u odnosu na Srbiju vecฬ i sa svim zemljama u regionu, ali posebno sa Srbijom gde je, kako je istakao, „gotovo nemogucฬe izvesti dobar deo proizvoda sa kojima je Kosovo konkurentno, a ลกto je uglavnom povezano sa raznom dokumentacijom“.
„Korona jeste uticala na trgovinsku razmenu sa svim zemljama, ali je njen negativni efekat neuporedivo manji nego uvodjenje kosovske takse na robu iz Srbije. Nemamo realnu godinu za poredjenje jer je tek do aprila i maja ove godine trgovina krenula u normalnom smeru, ali se veฤ 2.400 kompanija sa obe strane bavi spoljnom trgovinom i doลกli smo na nivo koji ukazuje da ฤemo se u ‘normalnoj’ godini vratiti na nivo razmene koji je bio 2018. godine“, rekao je Vesoviฤ.
Ukupna robna razmena Srbije i Kosova iznosi 270 miliona evra, od ฤega je 250 miliona vrednost robe koja se otprema iz Srbije, a uvoz sa Kosova je oko 25 miliona evra.
Razlozi za takvu nesrazmeru su, kako je rekao Vesoviฤ, ลกto je ekonomija Kosova slabija, manjeg obima i tamoลกnje trลพiลกte je spremnije da prihvati robu ลกiroke potroลกnje koja odlazi iz Srbije.
Na pitanje da li postoje tarifne ili netarifne barijere za privrednike Srbije i Kosova u razmeni robe Rukiฤi je rekao da postoji niz necarinskih barijera od strane Srbije koje spreฤavaju izvoz kosovskih proizvoda i koje ni jedan mehanizam regionalne saradnje nije uspeo da reลกi.
„Postoje izvesni problemi koji nisu samo posledica nekih administrativnih procedura, a vrlo ฤesto jesu. Priznavanje sertifikata, veterinarskih sertifikata, ograniฤava i usporava ฤak i neke investicije koje su bile interesantne u regionu. Ponekada se pojavljuju i odredjenje politiฤke barijere kojih smo svesni, ne samo u privrednoj saradnji Srbije i Kosova, veฤ i sa Severnom Makedonijom i BiH“, rekao je Vesoviฤ.
Dodao je da i sama infrastruktura, graniฤna, putna, administrativna, nije na onom nivou koji bi mogao da obezbedi da protok robe i trgovina bude nesmetan.
„Osnovni problem Kosova u trgovini sa Srbijom je deklarisanje robe i to je neลกto ลกto moraju obe administracije da usaglase, mi na tome insistiramo. Imamo problem sa priznavanjem veterinarskih sertifikata, odredjene robe podleลพu i odredjenim taksama pri otpremi na Kosovo. Imamo probleme, oni su evidentni, ali nisu osnovna prepreka za razvoj biznisa“, rekao je Vesoviฤ.
Rukiฤi smatra da u tranzitu robe sa Kosova kroz Srbiju postoje specifiฤni problemi koji imaju politiฤku pozadinu.
„Imamo niz proizvoda za koje je potrebno licenciranje. Tako na primer, kompanijama koje imaju kosovske dozvole za prevoz odredjenih proizvoda u vezi sa otpadom ili osetljivih nije dozvoljen tranzit kroz Srbiju, jer moraju dobiti licencu od srpskih institucija jer one ne priznaju naลกe institucije i licence. To se dogadja samo zato ลกto Srbija ne priznaje Kosovo i zbog toga stvara takve barijere“, kazao je Rukiฤi.
Te barijere, po oceni Vesoviฤa, nastaju kao posledica tumaฤenja administrativnih procedura koje prate spoljnotrgovinsko poslovanje.
„To nije neลกto ลกto je uslovljeno, mi smo i deo medjunarodnog trลพiลกta i postoje odredjena dokumenta i procedure koje moraju da se ispoลกtuju. Ono ลกto jeste problem je ลกto to ne postoji dovoljno razumevanja u ovom trenutku da bi se sve te administrativne procedure u potpunosti uskladile“, rekao je Vesoviฤ.
Komentariลกuฤi regionalne inicijative o saradnji privreda i lakลกem protoku ljudi, kapitala i roba on je kazao da je CEFTA sporazum bio poฤetak slobodne trgovine u regionu a nadgradnju tog procesa je incijativa nazvana „mini ล engen“ o slobodi kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala.
„Taj proces, koji su do sada prihvatile Severna Makedonija, Albanija i Srbija, je neลกto ลกto je otvoreni poziv i svim drugim ekonomijama Zapadnog Balkana da se prikljuฤe i koji pokuลกava da konkretizuje otklanjanje administrativnih barijera, da taj protok ljudi, kapitala i robe bude ลกto kvalitetniji i u interesu ekonomija“, rekao je Vesoviฤ
Dodao je da je zajedniฤko investiciono trลพiลกte sa ekonomijama koje predstavljaju 20 trลพiลกta od 20 miliona stanovnika izuzetno vaลพno u danaลกnje vreme kada male akonomije, pa ฤak i Srbija koja je najveฤa sa sedam miliona ljudi i 40.000 kompanija, 150.000 privrednih druลกtava i 250.000 preduzetnika, nije neลกto ลกto je dovoljno atraktivno i zanimljivo za nivo investicija koji se oฤekuje.
„Jedna od stvari za koje se zalaลพe Komorski investicioni forum je vizna liberalizacija za stanovnike Kosova. Vaลพno je da se otklone i neki unutraลกnji problemi kretanja, poput viza koje postoje i u BiH. Naลก stav je da su to stvari koje moraju prirodno da se otklanjanju. To ฤe biti deo nekih tehniฤkih pregovora koji se oฤekuje u narednom periodu i koji ฤe na taj naฤin pomoฤi ekonomijama da bolje fukcioniลกu“, kazao je Vesoviฤ.
Rukiฤi je rekao da nema mnogo napretka u sprovodjenju regionalnih inicijativa.
„Zatvoreni krug je mehanizam CEFTA, ostali pratecฬi mehanizmi, Savet za regionalnu saradnju, ali unutar ovog kruga nismo u mogucฬnosti da reลกimo vecฬinu problema i ne postiลพemo da unapredimo trgovinu u regionu ili ne moลพemo postati atraktivan region za investiranje“, kazao je on.
Ocenio je da je „mini ลกengenska inicijativa vrlo politiฤka diskusija“.
„Ne moลพemo zauzeti politiฤki stav, jer je vecฬina diskusija o ovoj inicijativi rasprava o politici ili o tome ko je i kako zapoฤeo, postoji puno protagonizma regionalnih politiฤkih lidera i videli smo mnogo puta da kada politiฤari ลพele da zauzmu takve pozicije ove inicijative necฬe biti krunisane uspehom“, rekao je on.
Dodao je da je vecฬina problema politiฤke prirode u odnosima sa Srbijom i BiH, dok sa Severnom Makedonijom i Crnom Gorom Kosovo nema nijedan stalan problem koji se ne moลพe reลกiti.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com