Saradnja komora Srbije i Kosova i regionalne inicijative (VIDEO)

Privredne komore u regionu dobro saradjuju i nastoje da uklone barijere u razmani roba i usluga, ocenili su direktor u Privrednoj komori Srbije Mihailo Vesoviฤ‡ i predsednik Privredne komore Kosova Berat Rukiฤ‡i.

Oni su u razgovoru za agenciju Beta ukazali da su vaลพne inicijative o regionalnoj saradnji ฤiji je cilj podizanje konkurentosti svih ekonomija Zapadnog Balkana, privlaฤenje investitora na ta trลพiลกta i zajedniฤki projekti.

„Odnos izmedju Privredne komore Srbije i Privredne komore Kosova je praktiฤno poฤeo 2013. godine kroz jedan tehniฤki dijalog pod pokroviteljstvom Evrokomore, ali je intenzivno nastavljen posle 2017. kad se preลกlo na suลกtinsku saradnju. To je nastavak Berlinskog procesa, i u okviru ฤega su komore Srbije i Kosova bile inicijatori stvaranja Komorskog investicionog foruma koji je objedinio komore Zapadnog Balkana“, rekao je Vesoviฤ‡.

Naveo je da je saradnja „zahladila“ u vreme kada je Kosovo uvelo taksu na robu iz Srbije, ali da se posle njenog ukidanja odnosi medju privrednicima vraฤ‡aju u normalu.

„Imamo normalne odnose sa svim privrednim komorama u regionu koje se uglavnom bave saradnjom izmedju preduzecฬa i veoma smo usredsredjeni na uklanjanje svih barijera i prodor kosovskih proizvoda na regionalna trลพiลกta, ukljuฤujucฬi trลพiลกte Srbije. Smatramo da je Kosovo diskriminisano u regionalnoj trgovini i iz politiฤkih razloga, jer dobar deo barijera povezanih sa Srbijom ima politiฤku pozadinu i to naravno ฤini joลก specifiฤnijim deo komunikacije sa Privrednom komorom Srbije“, rekao je Rukiฤ‡i.

On je komentariลกuฤ‡i podatke o trgovinskoj razmeni Srbije i Kosova rekao da je zabrinjavajucฬi visok deficit koji Kosovo ima ne samo u odnosu na Srbiju vecฬ i sa svim zemljama u regionu, ali posebno sa Srbijom gde je, kako je istakao, „gotovo nemogucฬe izvesti dobar deo proizvoda sa kojima je Kosovo konkurentno, a ลกto je uglavnom povezano sa raznom dokumentacijom“.

„Korona jeste uticala na trgovinsku razmenu sa svim zemljama, ali je njen negativni efekat neuporedivo manji nego uvodjenje kosovske takse na robu iz Srbije. Nemamo realnu godinu za poredjenje jer je tek do aprila i maja ove godine trgovina krenula u normalnom smeru, ali se veฤ‡ 2.400 kompanija sa obe strane bavi spoljnom trgovinom i doลกli smo na nivo koji ukazuje da ฤ‡emo se u ‘normalnoj’ godini vratiti na nivo razmene koji je bio 2018. godine“, rekao je Vesoviฤ‡.

Ukupna robna razmena Srbije i Kosova iznosi 270 miliona evra, od ฤega je 250 miliona vrednost robe koja se otprema iz Srbije, a uvoz sa Kosova je oko 25 miliona evra.

Razlozi za takvu nesrazmeru su, kako je rekao Vesoviฤ‡, ลกto je ekonomija Kosova slabija, manjeg obima i tamoลกnje trลพiลกte je spremnije da prihvati robu ลกiroke potroลกnje koja odlazi iz Srbije.

Na pitanje da li postoje tarifne ili netarifne barijere za privrednike Srbije i Kosova u razmeni robe Rukiฤ‡i je rekao da postoji niz necarinskih barijera od strane Srbije koje spreฤavaju izvoz kosovskih proizvoda i koje ni jedan mehanizam regionalne saradnje nije uspeo da reลกi.

„Postoje izvesni problemi koji nisu samo posledica nekih administrativnih procedura, a vrlo ฤesto jesu. Priznavanje sertifikata, veterinarskih sertifikata, ograniฤava i usporava ฤak i neke investicije koje su bile interesantne u regionu. Ponekada se pojavljuju i odredjenje politiฤke barijere kojih smo svesni, ne samo u privrednoj saradnji Srbije i Kosova, veฤ‡ i sa Severnom Makedonijom i BiH“, rekao je Vesoviฤ‡.

Dodao je da i sama infrastruktura, graniฤna, putna, administrativna, nije na onom nivou koji bi mogao da obezbedi da protok robe i trgovina bude nesmetan.

„Osnovni problem Kosova u trgovini sa Srbijom je deklarisanje robe i to je neลกto ลกto moraju obe administracije da usaglase, mi na tome insistiramo. Imamo problem sa priznavanjem veterinarskih sertifikata, odredjene robe podleลพu i odredjenim taksama pri otpremi na Kosovo. Imamo probleme, oni su evidentni, ali nisu osnovna prepreka za razvoj biznisa“, rekao je Vesoviฤ‡.

Rukiฤ‡i smatra da u tranzitu robe sa Kosova kroz Srbiju postoje specifiฤni problemi koji imaju politiฤku pozadinu.

„Imamo niz proizvoda za koje je potrebno licenciranje. Tako na primer, kompanijama koje imaju kosovske dozvole za prevoz odredjenih proizvoda u vezi sa otpadom ili osetljivih nije dozvoljen tranzit kroz Srbiju, jer moraju dobiti licencu od srpskih institucija jer one ne priznaju naลกe institucije i licence. To se dogadja samo zato ลกto Srbija ne priznaje Kosovo i zbog toga stvara takve barijere“, kazao je Rukiฤ‡i.

Te barijere, po oceni Vesoviฤ‡a, nastaju kao posledica tumaฤenja administrativnih procedura koje prate spoljnotrgovinsko poslovanje.

„To nije neลกto ลกto je uslovljeno, mi smo i deo medjunarodnog trลพiลกta i postoje odredjena dokumenta i procedure koje moraju da se ispoลกtuju. Ono ลกto jeste problem je ลกto to ne postoji dovoljno razumevanja u ovom trenutku da bi se sve te administrativne procedure u potpunosti uskladile“, rekao je Vesoviฤ‡.

Komentariลกuฤi regionalne inicijative o saradnji privreda i lakลกem protoku ljudi, kapitala i roba on je kazao da je CEFTA sporazum bio poฤetak slobodne trgovine u regionu a nadgradnju tog procesa je incijativa nazvana „mini ล engen“ o slobodi kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala.

„Taj proces, koji su do sada prihvatile Severna Makedonija, Albanija i Srbija, je neลกto ลกto je otvoreni poziv i svim drugim ekonomijama Zapadnog Balkana da se prikljuฤe i koji pokuลกava da konkretizuje otklanjanje administrativnih barijera, da taj protok ljudi, kapitala i robe bude ลกto kvalitetniji i u interesu ekonomija“, rekao je Vesoviฤ‡

Dodao je da je zajedniฤko investiciono trลพiลกte sa ekonomijama koje predstavljaju 20 trลพiลกta od 20 miliona stanovnika izuzetno vaลพno u danaลกnje vreme kada male akonomije, pa ฤak i Srbija koja je najveฤ‡a sa sedam miliona ljudi i 40.000 kompanija, 150.000 privrednih druลกtava i 250.000 preduzetnika, nije neลกto ลกto je dovoljno atraktivno i zanimljivo za nivo investicija koji se oฤekuje.

„Jedna od stvari za koje se zalaลพe Komorski investicioni forum je vizna liberalizacija za stanovnike Kosova. Vaลพno je da se otklone i neki unutraลกnji problemi kretanja, poput viza koje postoje i u BiH. Naลก stav je da su to stvari koje moraju prirodno da se otklanjanju. To ฤ‡e biti deo nekih tehniฤkih pregovora koji se oฤekuje u narednom periodu i koji ฤ‡e na taj naฤin pomoฤ‡i ekonomijama da bolje fukcioniลกu“, kazao je Vesoviฤ‡.

Rukiฤ‡i je rekao da nema mnogo napretka u sprovodjenju regionalnih inicijativa.

„Zatvoreni krug je mehanizam CEFTA, ostali pratecฬi mehanizmi, Savet za regionalnu saradnju, ali unutar ovog kruga nismo u mogucฬnosti da reลกimo vecฬinu problema i ne postiลพemo da unapredimo trgovinu u regionu ili ne moลพemo postati atraktivan region za investiranje“, kazao je on.

Ocenio je da je „mini ลกengenska inicijativa vrlo politiฤka diskusija“.

„Ne moลพemo zauzeti politiฤki stav, jer je vecฬina diskusija o ovoj inicijativi rasprava o politici ili o tome ko je i kako zapoฤeo, postoji puno protagonizma regionalnih politiฤkih lidera i videli smo mnogo puta da kada politiฤari ลพele da zauzmu takve pozicije ove inicijative necฬe biti krunisane uspehom“, rekao je on.

Dodao je da je vecฬina problema politiฤke prirode u odnosima sa Srbijom i BiH, dok sa Severnom Makedonijom i Crnom Gorom Kosovo nema nijedan stalan problem koji se ne moลพe reลกiti.

(Beta)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com