Ć vajcarci na referendumu glasaju o penzionoj reformi
BERN – GraÄani Ć vajcarske danas na referendumu glasaju za plan penzione reforme koji je od vitalnog znaÄaja za oÄuvanje beneficija, a ukljuÄuje i kontroverzno poveÄanje starosne granice za godinu dana za odlazak u penziju za ĆŸene.
Dok je 2020. godine Ć vajcarska imala 35,6 posto ljudi starijih od 65 godina na svakih 100 radno sposobnih, oÄekuje se da Äe taj broj porasti na 53,3 odsto u 2050, prema ĆĄvajcarskom zavodu za statistiku.
Jedan od instrumenata za poveÄanje prihoda je poveÄanje poreza na promet, mera za koju se oÄekuje da Äe doneti 12,4 milijarde ĆĄvajcarskih franaka (12,8 milijardi dolara) do 2032.
JoĆĄ kontraverznije, reforma zahteva da ĆŸene rade do 65. godine pre nego ĆĄto dobiju punu penziju, umesto da im se dozvoljava da odu u penziju godinu dana ranije od muĆĄkih kolega, kao ĆĄto je trenutno sluÄaj.
Ovo Äe, prema vladi, omoguÄiti Ć vajcarskoj da uĆĄtedi 4,9 milijardi ĆĄvajcarskih franaka (pet milijardi dolara) u narednih 10 godina, navodi RTVE.
Reforma bi olakĆĄala graÄanima da nastave da rade nakon zvaniÄne starosne granice za penzionisanje, omoguÄavajuÄi im da progresivno smanje svoju aktivnost do 70. godine ĆŸivota.
„To je stvar Äiste matematike“, smatra Selin Veber, Älanica parlamenta ĆĄvajcarske Zelene liberalne partije.
„MoguÄe je biti feministkinja i biti za reformu. To je pitanje solidarnosti prema buduÄim generacijama ĆŸena“, rekla je ona.
Protivnici reforme tvrde da ĆŸene i dalje pate od znaÄajne diskriminacije i velikog rodnog jaza u platama u Ć vajcarskoj, ĆĄto znaÄi da primaju mnogo manje penzije od muĆĄkaraca.
Oni tvrde da je nepravedno podizati starosnu granicu za odlazak u penziju, a da se prethodno ne pozabave tim pitanjima.
„Ova reforma Äe smanjiti ionako niske prihode, posebno za ĆŸene koje su imale decu“, rekla je Gabriela Medici, ĆĄef odeljenja za socijalno osiguranje Ć vajcarske federacije sindikata.
Nedostatak pristupaÄnih opcija za brigu o deci i nedostatak ĆĄkolskih kantina i nadzora posle ĆĄkole u velikom delu Ć vajcarske prinoravaju mnoge ĆŸene da rade sa skraÄenim radnim vremenom kako bi se brinule o svojoj deci.
Prema izveĆĄtaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), skoro 45 odsto ĆŸena koje rade u Ć vajcarskoj to radi na pola radnog vremena, mnogo viĆĄe nego u drugim evropskim zemljama.
Shodno tome, jaz u platama izmeÄu muĆĄkaraca i ĆŸena u Ć vajcarskoj je znatno veÄi od proseka OECD-a, kao i jaz u penzijama.
Prema ĆĄvajcarskom ministarstvu ekonomije, 2020. godine ĆŸene u Ć vajcarskoj su primale skoro 35 odsto manje polupenzije od svojih muĆĄkih kolega.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.